Osječki arhitekti upozoravaju na besmisao urbanizacije lijeve obale Drave

Iako su demografske prognoze 1980-ih godina, kada je Osijek bio jedan od industrijski najnaprednijih gradova u Hrvatskoj, predviđale rast stanovništva Osijeka na više od 300 tisuća, a tadašnji urbanistički plan prelazak grada s poslovnom zonom na lijevu obalu, stručnjaci danas drže da takav potez uopće nije potreban.

Godišnje 100 ljudi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Osijek ima 114 tisuća stanovnika, u gradu s prigradskim naseljima registrirano je 42 tisuće automobila, a demografska studija korištena pri izradi važećeg Generalnog urbanističkog plana (GUP) iz 2006. godine navodi dolazak samo 1500 novih stanovnika do 2015. godine.

Dakle, stanovništvo se Osijeka godišnje povećava za samo 100 ljudi.
Tijekom rata veliki broj ljudi napustio je grad, a i prije toga je zabilježeno starenje stanovništva. Novih 1500 ljudi, koliko studija predviđa, moguće je smjestiti u tri nebodera na Sjenjaku kaže Vlatko Dusparić, koordinator izrade sadašnjeg GUP iz Zavoda za urbanizam i izgradnju.

Prevelik trošak

I predsjednica Udruženja arhitekata grada Osijeka Željka Jurković smatra da na izgrađenoj desnoj obali ima i više nego dovoljno prostora i infrastrukturnih kapaciteta za primanje novog broja stanovnika. Neizgrađena "rupa", slobodan prostor u Blok centru II, teren OLT-a, istočni dio Bijele vojarne planiran je za stanovanje, godinama se govori o naselju kod bajera na Jugu II tek kada se to popuni za 30 godina treba razmišljati o širenju. Osim toga, prelazak na lijevu dravsku obalu bio bi prevelik trošak.

- Lijeva obala je u prosjeku dva metra niža od desne, pa bi bilo kakva značajnija gradnja zahtijevala preskupe zemljane radove na nasipavanju, a potom i na izgradnji ostale potrebne infrastrukture, upozorava arhitektica Jurković. Lijevu obalu, smatra ona, treba koristiti i uređivati za rekreaciju i boravak u prirodnom okolišu te kao takav čuvati kao rezervni prostor za eventualno buduće širenje stambene namjene.

Autor: Kruno Kartus/Vecerni.hr