Zbog proširenja pješačkih zona u središtu grada zatvara se Šamačka i dio Županijske?

Osječani su davno izrazili želju za većom pješačkom zonom u središtu grada, a o toj se ideji promišlja i u gradskoj upravi. Još od kada su temeljito rekonstruirana dva središnja gradska trga planiralo se da se ta zona proširi u na okolne ulice. Aleksandra Čulin, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša grada Osijeka, kaže kako je još uvijek na snazi Urbanistički plan uređenja središta Osijeka koji je Županijsku ulicu do raskrižja s Ulicom Hrvatske Republike predvidio kao pješačku zonu.

- Idejno rješenje, a i glavni projekt uređenja Trga Ante Starčevića i Trga Ivana Pavla II. prekinut je ispred Ureda Turističke zajednice u Županijskoj ulici s malim kružnim tokom koji je privremenog karaktera. To znači da će biti u funkciji sve dok ne bude donijeta odluka o zatvaranju Županijske ulice i pretvaranju tog dijela u pješačku zonu. Zamisao Generalnog urbanističkog plana Osijeka je da pješačka zona u konačnici obuhvati oba spomenuta trga, Trg Lava Mirskog i Trg slobode, te ulice i dijelove Ulice svete Ane istočno od Zadarske ulice, dio Strossmayerove ulice, Ribarsku, Šamačku ulicu i Lučki prilaz, te Kapucinsku ulicu zapadno od Jägerove. Zbog realizacije pješačke zone na Trgu Ante Starčevića i okolnim ulicama GUP-om je planirano zatvaranje Šamačke ulice za promet, pojašnjava Aleksandra Čulin.

Kako bi se, inače za intenzivan promet vrlo uska, Šamačka zatvorila i pretvorila u pješačku zonu potrebna je alternativna sjeverna prometna spojna veza istočnog sa zapadnim dijelom grada. To bi se riješilo sjevernom obilaznicom grada čija bi trasa prolazila s lijeve dravske obale.

- Pitanje sjeverne obilaznice i mostova preko Drave, prijedlog je koji je isto tako usvojen na Gradskom vijeću, kroz Prostorni plan uređenja grada i Generalni urbanistički plan. U izmjenama i dopunama PPUG-a i GUP-a koje trenutno radimo i koje su u završnoj fazi, nisu predviđene bitne izmjene, odnosno mostovi su i dalje ostali kao poveznica lijeve i desne obale Drave. Kao razlog tome je nedovoljna povezanost dijelova grada na lijevoj obali Drave i nedovoljna ponuda površina za promet u mirovanju u središnjoj zoni grada. Tako je osim postojećih mostova, dosadašnjim GUP-om predviđen pješački most u produžetku Huttlerove ulice, novi pješački most u produžetku Ribarske ulice, u blizini Solarskog trga, te most preko Drave u produžetku Kanižlićeve ulice kao rezerva u slučaju izgradnje na lijevoj obali Drave. Zatim, planiran je i kolno-pješački most kojim se Strossmayerova ulica (izmedu Dubrovačke i Waldingerove ulice) novoplaniranom prometnicom veže s postojećim cestovnim mostom na pravcu Trpimirove ulice čineći tako južnu tangentu prostora na lijevoj obali Drave rezerviranu za buduće proširenje zahvata GUP-a. Smisao takvog rješenja urbanisti i prometni stručnjaci sagledali su, pretpostavljam, u rasterećenju prometa te omogućavanju povezanosti u daljoj budućnosti i na dio grada s lijeve obale Drave. Moram napomenuti da takva rješavanja prometa u gradu imaju smisla tek kad se sagledaju sa svih strana - prometno, urbanistički, financijski…, pojašnjava pročelnica Čulin.

Širenje šetnice od Sunčane do nove spojne ceste

Što se tiče pješačke zone u Blok-centru II, za taj se dio grada može reći da je "pokriven" Detaljnim planom uređenja koji osim načina gradnje, načina rješavanja instalacija, visina, katnosti, predviđa i zonu za pješake, a koja se proteže usporedno s Gundulićevom, odnosno Ulicom Hrvatske Republike između postojećih objekata od Sunčane ulice (koja je i sama prije nekoliko godina postala pješačka zona) do tzv. spojne ceste Hrvatske Republike i Gundulićeve, te se nastavlja okomito na Županijsku ulicu. Dio te šetnice kroz Blok-centar II je sagrađen i u funkciji je, a sam nastavak odnosno produžetak šetnice do Županijske ulice, ovisit će o razvoju tog dijela gradu u smislu odredbi Detaljnog plana uređenja Blok-centra II. Ovoga trenutka nije suvislo graditi nastavak šetnice dok se imovinsko-pravno ne razriješi vlasništvo, odnosno dok gradnja pojedinih ključnih objekata ne bude odmakla. Planom je naime, između ostalog, predviđena gradnja javne garaže, hotela...

Novo popločenje i drvored u Županijskoj ulici

- Prethodno je nužno riješiti gorući problem prometa u mirovanju, te tek tada pristupiti proširenju šetnice. Ako takva odluka bude donijeta, postavljanjem popločenja kao nastavak postojećeg na oba središnja gradska trga, uklanjanje prometa i nastavak sadnje drvoreda kroz Županijsku ulicu, naglasak bi svakako bio na starim vrijednim secesijskim objektima u tom dijelu grada. Jer rješavanjem pješačkog prometa do izražaja dolaze najkvalitetniji gradski ambijenti: parkovi, promenade, povijesne jezgre..., kaže Čulin.



Autor: Darko Pejić/Glas-Slavonije.hr