Osijek koteks dobio licencu za izvođenje najzahtjevnijih radova u građevinarstvu

Osijek-Koteks d.d., jedna od najvećih tvrtki sa sjedištem u Osijeku s 1.025 zaposlenih i prihodom većim od milijardu kuna, jedina je istočno od Zagreba dobila licencu za izvođenje najzahtjevnijih građevinskih radova u visoko i niskogradnji – autoceste, tuneli, luke, stambeni i poslovni objekti, riječni zahvati…

Kako bi u tome uspjeli, radnike su slali na dodatnu obuku, a primili su i nešto inženjera i tehničara, pa sada imaju gotovo stotinu zaposlenih s višom i visokom stručnom spremom.

Od 1. travnja više nitko bez licence neće smjeti obavljati zahtjevnije radove u građevinarstvu, osim onih koji završavaju već započete poslove. To će dovesti do drastičnog smanjenja broja građevinskih tvrtki, ograničenja rada na crno i uvoza radne snage, te zaustavljanja korupcije u građevinarstvu.

U gradu ulažu gotovo 60 milijuna eura

Osim gradnje sportske dvorane Gradski vrt koju financira Vlada RH, u Osijeku ulažu ukupno 59,2 milijuna eura. Od toga čak 24 milijuna eura u gradnju kompleksa Autobusnog kolodvora po principu javno-privatnog partnerstva, kojim će Osijek-Koteks gospodariti sljedećih 30 godina.

Od Hypo banke kupili su Kappu d.o.o. i njihov projekt gradnje stambeno-poslovnih tornjeva sa zemljištem u Ulici Hrvatske Republike, u što će uložiti 29 milijuna eura. Stanovi će biti ponuđeni tržištu, a poslovni prostor u najam. Rade i po 35 stanova u Aninoj i u Strossmayerovoj ulici za 6,2 milijuna eura.

Ovih će dana od deset banaka zatražiti ponudu za financiranje projekata Autobusnog kolodvora i Kappe, saznajemo od Drage Tadića, predsjednika Uprave Osijek-Koteksa, koji s mjesta direktora ili njegova zamjenika tvrtku vodi već 20 godina.

Rušenje Divaltove zbog pruge?!

● Tek ste uredili Divaltovu ulicu, a već se najavljuje postavljanje tramvajske pruge do Juga 2. Hoćete li morati rušiti ono što ste nedavno izgradili?
- I primjer Divaltove pokazuje da će buduća gradska vlast morati obračunati s tromom i nekompetentnom gradskom upravom. Jer ako se znalo da se planira postavljati pruga, trebali su biti ostavljeni koridori kako ne bismo morali značajnije intervenirati u tek uređenu ulicu. Time bi se i troškovi prilično smanjili, a sada će sve biti skuplje. Pruga se može graditi bez zatvaranja prometa i tome dijelu grada dat će novu propulzivnost, posebice nakon otvaranja nove sportske dvorane i urbanih vila koje u produžetku Divaltove iza Mađarskog centra planiramo graditi nagodinu.

● Kuća Đapićevih, dakle, nije bila izdvojen slučaj gradnje stambenih objekata u Osijek koteksu.
- Naravno da nije. Mi smo za taj projekt na zahtjev klijenta predali ponudu, ona je ocijenjena najkvalitetnijom i sklopili smo ugovor. Gospodin Željko Đapić platio je avansno dvije trećine troškova. Kuću ovih dana završavamo i očekujemo isplatu ostatka u predviđenim rokovima. U tome poslu nema nikakvih nepoznanica i neosnovane su optužbe da smo je gradili kao protuuslugu za druge poslove koja smo zaključili s gradom Osijekom, kada je Anto Đapić bio gradonačelnik.

Što s Bijelom lađom?

● Osijek koteks, prema odluci Grada, redovito plaća naknadu za neuređene prostore zbog vlasništva nad objektom Bijele lađe. Kako to da se s upravom Ante Đapića niste uspjeli dogovoriti oko uklanjanja Bijele lađe i gradnje primjerenijeg objekta na tome mjestu?
- Gradu smo tada nudili, a nudimo i dalje, otkup toga objekta i zemljišta. Da ga je Grad otkupio od nas, sada bi se govorilo kako je time plaćena kuća njegova brata. No, kupnjom bi problem Bijele lađe bio najelegantnije riješen. Nadam se da će novi gradski čelnici imati više sluha za to i da ćemo to riješiti do Božića, jer srce me boli kada vidim kako to izgleda, ali bez dogovora s Gradom ne možemo ništa.
- Očekujem što žurnije raspisivanje natječaja za idejni projekt na tom prostoru i Osijek koteks ga je spreman financirati i izgraditi. Arhitektima bi trebalo dati potpunu slobodu i potaknuti ih da se razigraju oko projektnog rješenja, kako bismo dobili uistinu poseban objekt, koji bi bio jedna od razglednica grada Osijeka. Na tome bih mjestu volio vidjeti stambeno-poslovnu zgradu s kulturnim i ugostiteljskim sadržajima, koji bi bili logičan završetak novouređene Ribarske ulice.

Autor: Goran Flauder