Dan planeta Zemlje – od ideologije do vašara

Gradonačelnik San Francisca, Joseph Alioto, udovoljio je krajem 1969. godine želji građanina Johna McConella i 21.ožujka, dan proljetnog ekvinocija i početka proljeća na sjevernoj polutki, obilježio kao Dan planeta Zemlje. Senator Gaylord Nelson službeno je 1970. godine taj dan proglasio 22. travnja, kada su diljem SAD-a održani studentski prosvjedi za mir i za okoliš. No, pripadnici New agea i dalje Dan planeta obilježavaju 21. ožujka.

Demonstracije 20 milijuna ljudi

Zajednički nazivnik oba Dana jest poruka svjetskim moćnicima, nasilnicima i vođama predatorskog kapitalizma da je: „Zemlja jedini dom kojeg imamo, na njoj živimo i boravimo kratko u simbiozi s bezbrojnim živim organizmima. No, sve je više uništavamo, zagađujemo vlastito stanište, ubijamo druge ljude i uništavamo biljne i životinjske vrste.“

Ideja očuvanja prirodnih resursa, proizišla iz antiratnih prosvjeda i pokreta za zaštitu ljudskih prava, iz katastrofa izazvanih razvojem i tehnologijama napretka (isušivanje Aralskog jezera, havarija nuklearke u Černobilu, nuklearni pokusi…), preselila se vremenom na političku pozornicu. Tako su 22. travnja 1990. godine, u povodu Dana planeta Zemlje, održane najmasovnije demonstracije u SAD-u, Europi i Australiji uz sudjelovanje dvadeset milijuna ljudi!

Tim je povodom u Rio de Janeiru 1992. godine, na konferenciji UN-a o okolišu i razvoju, taj dan proglašen Danom održivog razvoja i očuvanja planeta Zemlje.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje obilježava od 1990. godine. Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja usklađivalo je do 1996. godine masovne aktivnosti, a u Zagrebu od 1995. godine taj Dan obilježava Zelena akcija.

Posljednjih desetak godina osnovano je u zemlji sedamstotinjak ekoloških udruga, devet zelenih stranaka, dva ministarstva i desetak agencija za okoliš i zaštitu prirode. Kako mnoštvo gospodarstvenika promiče održivi razvoj, obilježavanje Dana planeta Zemlje izgubilo je ideološko obilježje i preraslo u komercijalni sajam svega i svačega.

Poziv za spas klime

Tog si dana čovječanstvo šalje poruke. Ove godine to je Poziv za spas klime, jer nas dostižu posljedice klimatskih promjena. Rezultat je to brzog napretka i razvitka tehnologije na račun iscrpljivanja prirodnih resursa, ratova, iskapanja Zemljine utrobe i drobljenja površine, proizvodnje otpada…

No, kao što je besmisleno obilježavati Svjetski dan bez automobila i pozivati na korištenje javnog prijevoza ili bicikala radi smanjivanja emisija štetnih tvari, tako je i proslava Dana planeta Zemlje postala najobičnija floskula. Neuvjerljivo izgledaju upozorenja ekoloških udruga uoči 22. travnja, jer u srazu s izazovom napretka svaka je bitka unaprijed izgubljena.

U orbiti oko Zemlje kruži 40.000 umjetnih satelita i milijuni komadića svemirskog smeća, dijelova letjelica, kontejnera s opasnim tvarima… Sve deblji sloj ozračenog starog željeza prijeti ne samo budućim svemirskim letovima, nego i mnogostrukim štetama ekosustavu. Kakvim aktivnostima možemo spriječiti svemirsku industriju u proizvodnji daljnjih opasnosti po nas? Obilježavanjem Dana planeta Zemlje svakako ne.

Zagađeno Sredozemlje

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, svake godine u Sredozemlju završi otprilike 120.000 tona mineralnih ulja, 12.000 tona fenola, 60.000 tona deterdženata, 100 tona žive, 3.800 tona olova, 2.400 tona kroma, 21.000 tona cinka, 320.000 tona fosfora. Kako bi morske struje kroz uski Gibraltar obnovile vodu u Sredozemlju, potrebno je 80 do 100 godina. Može li tisuću platnenih vrećica, što će ih građanima u povodu Dana planeta podijeliti jedna ekološka udruga s Jadrana, pridonijeti spasu mora od zagađenja?

Za mjesec dana proradit će Europski centar za nuklearna istraživanja (CERN) u kojem će se pokušati riješiti tajna svemira. Dok su se trošile milijarde eura za gradnju velikog sudarača hedrona, naš je Planet doživio globalno zatopljenje, iscrpljivanje prirodnih bogatstava, ratne sukobe, glad, boleštine i siromaštvo, masovna ubijanja, istrebljenja i prirodne katastrofe. Tko je dopustio takve znanstvene igračke od kojih „ne znamo što možemo očekivati, jer se nalazimo u domeni još neistražene energije“, poručuju znanstvenici iz CERN-a. Fizičari Walter Wagner i Luis Sancho tužbom su protiv Fermilaba iz Illinoisa i CERN-a pokušali obustaviti pokuse na LHC-u, upozoravajući da bi se time mogli pokrenuti procesi koji mogu dovesti do smaka svijeta!

Pretvaranjem šuma i livada u poljoprivredne površine radi uzgoja visokokomercijalnih GMO proizvoda, gradnjom cesta, tunela i širenjem naselja, čovjek svakodnevno uništava staništa stotina vrsta. Procjene govore kako bi sljedeća dva desetljeća mogle nestati velike životinje poput tigrova, gorila, panda ili lavova. Istodobno bi se pojavile klonirane životinje namijenjene isključivo prehrani.

Zaštita okoliša - biznis

Građani imaju moć! – riječi su kojima je prije desetak godina započeo europski projekt na sudjelovanju građana u provedbi politike zaštite okoliša. U Hrvatskoj je obuhvatio institucije vlasti i desetak velikih ekoloških udruga, s ciljem bolje organizacije građana, podizanja ekološke svijesti, educiranja i aktivnijeg uključivanja u zaštitu okoliša. Što se time postiglo?

Djeca će na nastavi govoriti o značaju Dana planeta Zemlje, ekološki aktivisti podsjetit će na važnost očuvanja okoliša, a već 23. travnja sve će se nastaviti po starom. Svijet je zaštitu okoliša pretvorio u biznis, zabavu i optimističku razbibrigu, dok neodgovorno uništava Zemlju. Pobornici dubinske ekologije zagovaraju: „Okrenite pametne glave prema još postojećoj divljini i od prirode naučite živjeti kao jedna od vrsta na Planetu, a ne kao agresivni predator.“

Piše: Ljiljanka Mitoš-Svoboda