Dug za spomeničku rentu milijun kuna, manje ulaganja u baštinu!

Od planiranih 3,3 milijuna, Grad Osijek je tijekom 2007. godine na ime spomeničke rente naplatio 2,36 milijuna kuna - doznajemo u gradskoj upravi. Ostalo je, dakle, gotovo milijun kuna duga, no Grad potražuje mnogo više. Naime, godinu prije, prema dostupnim podacima, od planiranih 4,6 milijuna rente (koliko pripada Gradu Osijeku), naplaćeno je oko 2,7 milijuna kuna - bila je to prva godina u kojoj je naplata prešla 50 posto! Usporedbe radi, 2005. naplaćeno je tek 36 posto rente, a prije toga naplaćivala se gotovo simbolično - nikad više od 200.000 kuna. Iz Poglavarstva doznajemo kako su svim dužnicima već poslane opomene, nakon kojih slijede i ovrhe.

Spomenička renta, inače, strogo su namjenska sredstva i koriste se za obnovu i održavanje gradske spomeničke baštine. Renta se u omjeru 60 prema 40 dijeli između Grada i države, s tim da se resorno ministarstvo obvezalo većinu prikupljenih sredstava kroz vlastite projekte vraćati u sredinu iz koje je novac stigao. U Osijeku je za visinu rente određen zakonski minimum od tri kune po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora (osim za banke, štedionice, osiguravajuća društva, kladionice i slične financijske institucije koje su dužne plaćati šest kuna po kvadratu). S obzirom na to da se nije mijenjao iznos rente kao ni područje na kojem se ona naplaćuje, postavilo se pitanje kako je sa 4,6 milijuna, ukupni iznos planirane rente spao na 3,3 milijuna kuna?

Davor Lamza, član Poglavarstva zadužen za financije (i pročelnik Upravnog odjela za financije) pojašnjava kako zbog krize vlasti nisu na vrijeme poslana sva rješenja, “a obveznici nisu sami trčali platiti rentu”. Ovaj puta, dodaje, sva će rješenja biti poslana do ljeta. Stoga ove godine Grad od spomeničke rente očekuje prihod od 4,3 milijuna kuna, a sredstva se planiraju, između ostaloga, utrošiti u adaptaciju prostora za potrebe gradske uprave, uređenje gradskih pročelja te uređenje Muzeja lutaka.

Rentu, inače, plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u objektima koje je Ministarsvo kulture proglasilo kulturnim dobrom, odnosno oni koji djeluju na području koje je određeno kao Povijesno-urbanistička cjelina grada Osijeka. Zona pod preventivnom zaštitom, pojednostavljeno, proteže se od Solarskog trga do Cvjetkove ulice. Započinje na zapadu s obodnom izgradnjom uokolo Solarskog trga te se proteže prema istoku; na sjeveru desnom dravskom obalom, a na jugu Pejačevićevom sve do Anine, gdje prati Zadarsku sve do Ružine i Ulice Hrvatske Republike. Dalje se zona prema jugu širi uz istočnu stranu Miošićeve do Ružičkina trga. Prema istoku zona se nastavlja prateći prugu i Kašićevu do Trpimirove. Prema Donjem gradu zona zaštite prati Hadrijanovu i to na jugu zahvaćajući obodnu izgradnju vojarni, a na sjeveru kompleks bolnice. Istočnu granicu zone čini Cvjetkova ulica.

Autor: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr