Arheolozi završavaju za mjesec dana

Arheološki terenski radovi na donjogradskom Trgu bana Jelačića bit će gotovi za oko mjesec dana - kaže voditelj istraživanja magistar arheologije Tino Leleković iz Odsjeka za arheologiju HAZU.

- Ostaje pitanje zgrade iz trećeg stoljeća koju smo otkrili. Plan je bio da ćemo je rušiti jer ispod imamo zanimljive nalaze, no Grad je izrazio želju, za sada samo usmenim putem, da bi radili predstavljanje te zgrade. Još nismo dobili nikakvo očitovanje pa sve "visi", ako se zgrada ne bude morala rušiti, bit ćemo gotovi krajem studenoga - kaže Leleković.

Nedavno je sklopljen aneks ugovora za arheološka istraživanja (vrijednost radova je oko 1,5 milijuna kuna) - prvobitni se ugovor odnosio na površinu od 2.300 četvornih metara, a aneksom je obuhvaćeno svih 3.100 "kvadrata" Trga, a ostalo je odraditi još oko 300 četvornih metara. Punom parom već rade i bageri izvođača radova na rekonstrukciji Trga koji su pijeskom zatrpali veći dio površine.

- Da su bili bolji uvjeti i više vremena, mogli su se izvući bolji detalji. No, to podrazumijeva i više radnika kojih nismo imali. Dapače, u jednom trenutku smo bili pred zatvaranjem terena zbog nedostatka radnika. Iako je dnevnica 160 kuna, nitko ne želi raditi - kaže Leleković, uz kojaga na terenu struku trenutačno predstavljaju još dipl. arheologinja Mia Ljeljak i student Marin Mađerić.

Ističe, također, kako je do sada otkriveno 320, a očekuje se da će do kraja radova biti 400 grobova, što je, dodaje, najveća dosad otkrivena nekropola u kontinentalnoj Hrvatskoj, čak među većima u cijeloj Hrvatskoj. Pronađene su razne posude, nakit, terakote, kipići, fibule...

- Terakote su, recimo, nešto što se nije očekivalo. Istaknuo bih i freske, koje se rijetko sačuvaju u takvoj mjeri. Riječ je o figuralnim prikazima gole žene, vjerojatno Venere, te leoparda. To je uistinu nesvakidašnji nalaz - pojašnjava Leleković.

Obrada materijala obično traje tri do pet godina. Donjogradski nalazi privremeno će biti pohranjeni u Zagrebu, no stalni dom bit će im u osječkom Arheološkom muzeju. Leleković, inače, ističe izvrsnu suradnju s Muzejem koji je preuzeo troškove vađenja i konzervacije fresaka.

- Mursa je bila veliki, značajan grad, dio je povijesti ovog područja, a u Osijeku danas gotovo i ne možete vidjeti metar zida. Dio će biti izložen u vojarni, no ovaj park je idealan jer njime prolazi mnogo ljudi, a ovdje je i bio ulaz u Mursu. Zgrada s freskama dovoljno je očuvana da se može malo podići, možda i nadograditi, te postoji ideja da se na tom području ne izlije beton nego ostavi rupa i pokrije staklom. Međutim, Grad je taj koji to mora inicirati i financirati. Polurješenja nema, kad se izlije beton, gotovo je - zaključuje Leleković.

Preko trga linija između grada i grada mrtvih

- Mursa je živjela od kraja prvog do kraja četvrtog stoljeća, a na ovom području uhvatili smo sve četiri faze grada. Dio pokriva nekropola iz druge polovine prvog stoljeća; predurbano razdoblje Murse, gdje imamo paljevinske grobove i fazu ceste; 120-ih godina uspostavljena je kolonija Mursa, koja dobiva pravilan rast, trasiraju se ceste, formiraju četvrti... Potom počinje faza drvene Murse iz drugog, koju slijedi faza zidane Murse s početka trećeg stoljeća. Na posljetku, dolazimo do faze kad se taj dio grada napušta; a riječ je o vilama bogatijih građana; i ljudi se ponovno počinju ukapati na ovom području te imamo groblje iz četvrtog stoljeća. Rimljani su se uvijek pokapali izvan bedema grada. Ta je zamišljena linija između grada i grada mrtvih išla upravo preko današnjeg donjogradskog trga, a tijekom četiri stoljeća povijesti grada ta se linija pomicala. Uhvatili smo upravo to pomicanje, što je arheologiji jako zanimljivo. Ovo su uistinu bitna istraživanja, pogotovo taj najraniji sloj, paljevinski grobovi prvog stoljeća koje praktički nemamo u ovom dijelu Carstva. Ovo je do sada najveće istraženo paljevinsko groblje, kaže Leleković.

Autor: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Foto: Ivan Sekol, cacan