Pet počasnih građana Osijeka Grad prešutio
10.12.2008. 13:41
Davor Šuker ipak nije deseti počasni građanin Osijeka, kako je to bilo objavljeno, nego 15., bar od Drugog svjetskog rata naovamo. No, onih pet proglašenih prije 1990. godine, slučajno ili namjerno, jednostavno su – zaboravljeni!
Oni su pobrojeni u knjizi "Društvena priznanja općine Osijek 1945.-1988.", službenoj publikaciji tadašnje Općine Osijek iz 1989. godine. Počasnim građanima tadašnje Općine Osijek redom su proglašeni: 1946. tadašnji general lajtnant Kosta Nađ za zasluge u NOR-u (1945. predvodio oslobađanje Osijeka), 1960. Mile Počuča, također za doprinos NOR-u, zatim 1962. "najveći sin naroda i narodnosti" Josip Broz Tito (treba li uopće objašnjavati zašto?!), dok su 1969. i 1980. godine dr. Slavko Komar i dr. Vladimir Bakarić to priznanje dobili za poslijeratnu izgradnju Jugoslavije i izuzetan doprinos razvoju Osijeka.
Jadranka Nikolov, dugogodišnja tajnica Grada Osijeka, bila je iznenađena ovim podatkom.
- Moram priznati, nisam to znala. Grad u službenom popisu počasnih građana vodi samo onih deset proglašenih nakon ustroja Grada kao jedinice lokalne samouprave. Za bivšu Općinu Osijek nemamo arhivu, jer nam je ostala u sadašnjoj zgradi Županijskog poglavarstva, nakon razdvajanja 1993. godine. No, nedvojbeno je: svi koje je bivša Općina proglasila počasnim građanima Osijeka ostaju to zauvijek, jer nitko im nije ukinuo taj status, potvrđuje Nikolov.
Objašnjenje o arhivi zvuči malo "tanko", posebice jer su autori knjige Davor Brunčić i Ljerka Ništ-Kokolari djelatnici Županije. Stoga smo tadašnjeg gradonačelnika Zlatka Kramarića upitali je li posrijedi ipak - nepodobnost.
- Priznajem, znao sam za Nađa, Tita i Bakarića, a za ovu dvojicu ne. Nađ se čak pokazao partizanskim zločincem, a Počuča nije ničim zadužio Osijek. Nitko nije "izbrisan" zbog nepodobnosti, premda su to bila druga vremena i gradske službe vjerojatno su prešutno prešle preko toga. Činjenica je da nam je arhiva ostala u Županiju, no to nije razlog da se ispravi ovaj propust. Ni od čega ne treba bježati, zaključuje Kramarić.
Počasni građani Osijeka nakon Domovinskog rata redom su: 1994. Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, Siegbert Frank, tadašnji gradonačelnik Pforzheima, te tadašnji đakovačko-srijemski biskup Ćiril Kos; 1995. Hans Dietrich Genscher, tadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke, i Bernard M. Luketich, predsjednik Hrvatske bratske zajednice u SAD-u; 1996. Geza Jeszensky, u to vrijeme mađarski ministar vanjskih poslova, i Alois Mock, tadašnji ministar vanjskih poslova Austrije; 2001. Julije Knifer, likovni umjetnik; 2004. Branko Lustig, filmski producent i dvostruki dobitnik Oscara; te 2008. Davor Šuker.
Autor: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Elvir Tabaković : Dodjela titule počasnog građanina nogometašu Davoru Šukeru, 2.12.2008.
Pročitajte i rasprave...
-> Davor Šuker postao počasni građanin Osijeka
-> Davor Šuker ipak počasni građanin
-> Osijek i Šuker vole se tajno
-> Davor Šuker pogođen stavom osječke Kohorte
-> Priopćenje Kohorte o prijedlogu da se Šukera proglasi počasnim građaninom Osijeka
Oni su pobrojeni u knjizi "Društvena priznanja općine Osijek 1945.-1988.", službenoj publikaciji tadašnje Općine Osijek iz 1989. godine. Počasnim građanima tadašnje Općine Osijek redom su proglašeni: 1946. tadašnji general lajtnant Kosta Nađ za zasluge u NOR-u (1945. predvodio oslobađanje Osijeka), 1960. Mile Počuča, također za doprinos NOR-u, zatim 1962. "najveći sin naroda i narodnosti" Josip Broz Tito (treba li uopće objašnjavati zašto?!), dok su 1969. i 1980. godine dr. Slavko Komar i dr. Vladimir Bakarić to priznanje dobili za poslijeratnu izgradnju Jugoslavije i izuzetan doprinos razvoju Osijeka.
Jadranka Nikolov, dugogodišnja tajnica Grada Osijeka, bila je iznenađena ovim podatkom.
- Moram priznati, nisam to znala. Grad u službenom popisu počasnih građana vodi samo onih deset proglašenih nakon ustroja Grada kao jedinice lokalne samouprave. Za bivšu Općinu Osijek nemamo arhivu, jer nam je ostala u sadašnjoj zgradi Županijskog poglavarstva, nakon razdvajanja 1993. godine. No, nedvojbeno je: svi koje je bivša Općina proglasila počasnim građanima Osijeka ostaju to zauvijek, jer nitko im nije ukinuo taj status, potvrđuje Nikolov.
Objašnjenje o arhivi zvuči malo "tanko", posebice jer su autori knjige Davor Brunčić i Ljerka Ništ-Kokolari djelatnici Županije. Stoga smo tadašnjeg gradonačelnika Zlatka Kramarića upitali je li posrijedi ipak - nepodobnost.
- Priznajem, znao sam za Nađa, Tita i Bakarića, a za ovu dvojicu ne. Nađ se čak pokazao partizanskim zločincem, a Počuča nije ničim zadužio Osijek. Nitko nije "izbrisan" zbog nepodobnosti, premda su to bila druga vremena i gradske službe vjerojatno su prešutno prešle preko toga. Činjenica je da nam je arhiva ostala u Županiju, no to nije razlog da se ispravi ovaj propust. Ni od čega ne treba bježati, zaključuje Kramarić.
Počasni građani Osijeka nakon Domovinskog rata redom su: 1994. Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, Siegbert Frank, tadašnji gradonačelnik Pforzheima, te tadašnji đakovačko-srijemski biskup Ćiril Kos; 1995. Hans Dietrich Genscher, tadašnji ministar vanjskih poslova Njemačke, i Bernard M. Luketich, predsjednik Hrvatske bratske zajednice u SAD-u; 1996. Geza Jeszensky, u to vrijeme mađarski ministar vanjskih poslova, i Alois Mock, tadašnji ministar vanjskih poslova Austrije; 2001. Julije Knifer, likovni umjetnik; 2004. Branko Lustig, filmski producent i dvostruki dobitnik Oscara; te 2008. Davor Šuker.
Autor: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Elvir Tabaković : Dodjela titule počasnog građanina nogometašu Davoru Šukeru, 2.12.2008.
Pročitajte i rasprave...
-> Davor Šuker postao počasni građanin Osijeka
-> Davor Šuker ipak počasni građanin
-> Osijek i Šuker vole se tajno
-> Davor Šuker pogođen stavom osječke Kohorte
-> Priopćenje Kohorte o prijedlogu da se Šukera proglasi počasnim građaninom Osijeka
Objavio: Leon |
Komentari (36)