Strip recenzija: Asterix and the magic carpet

Priča legendarnog dvojca R. Goscinny i A. Udrezo se nastavlja na prethodni album "Asterix i sin" u kom je malo galsko selo uništeno od strane Rimljana, no isti su po Cezarovj naredbi morali obnoviti selo, koje je simbol galskog otpora. Banket je postavljen, a poglavica pokušava održati govor u čemu ga spriječi bard svojom pjesmom, koja naravno uzrokuje obilan pljusak te nadahnutu sliku gdje poglavica s sjekirom juriša na bardovu kuću.



U tom trenu s neba (?) pada fakir Watziznehm objašnjavajući kako je prilikom leta začuo neljudsku buku te je morao prinudno sletjeti. Naravno, Gali se pomlate međusobno, a vrhunac smijeha je u sljedećoj sličici:

Fakirova molitva: Bogovi su samom! Pao sam u samo selo koje tražim… Selo luđaka gdje glas uzrokuje kišu!

Pretpostavljam, dragi čitatelji, kako ste primijetili da strip koji je predmet ove recenzije nije na hrvatskom već na engleskom, no to je iz jednostavnog razloga što ne posjedujem primjerak na hrvatskom. Recimo da bi u prijevodu naslov mogao glasiti "Asterix i čarobni tepih". Ovaj primjerak je iz Algoritma gdje je koštao otprilike 100 kn.

No, vratimo se na priču… Fakir objašnjava kako dolaze iz kraljevstva koje leži u dolini Gangesa, gdje je klima suha, a kiši samo par mjeseci u godini, ali pretpostavlja da su uvrijedili boga vode Indru, pa iako je sad sezona monsuna pri kraju kiše ni kapi. Suštinski problem je sljedeći: vođa religijske sekte predlaže da se žrtvuje kraljeva kćer da bi se umilostivilo bogove. Netom bard zapjeva u vijećnici gdje istom započne kišiti i što bi Sherlock Holmes rekao: „The game is afoot“.

Na Fakirov tepih (ili ćilim) se ukrcavaju Asterix, Obelix i Cacofonix (bard koji pjevanjem uzrokuje kišu) i kreću k indijskom podkontinentu. Usput sreću one nesretne gusare koji sami sebi potope lađu.



Zatim Cezara koji ima azijsku groznicu, grčkog trgovca vinom te veliki problem. Grom udari u sag, pa isti više ne leti. Družina je u Perziji, no trgovac sagovima nema talenta da popravi strani ćilim (ili tepih ili sag!) a ni rezervnih dijelova. Družina uspijeva dobiti ćilim (ili tepih) od Perzijanaca, spasivši ih od napada suparničkog plemena.

Stigavši na cilj dolazi do novog problema – Cacofonix izgubi glas, a tim elitnih indijskih doktora nakon vijećanja predlaže sljedeće rješenje:


Slijedi niz događaja koji na kraju vrate Cacofonixu glas te bard u svojoj klasičnoj maniri pjevanjem prouzroči kišu i spasi Indijce od suše.

O samom serijalu

Asterix i njegovi tvorci su na jedan vrlo jedinstven način uspjeli predočiti povijesne činjenice. Kroz humor i zabavu, što je oduvijek privlačilo odrasle, a mlađima prikazalo povijest na način koji im istu ne tupe u školama kao obvezu. No, eto neki dan na Novoj TV je prikazan crtić "Asterix", sinkroniziran na hrvatski, i ne mogu se oteti dojmu kako su upravo jednu generaciju klinaca uskratili za jednostavno prezentiranu informaciju, jer su galski druid prevodili s galski čarobnjak. U potpunosti mi nije jasno što djeca ne bi znala da su Gali svoje čarobnjake zvali druidima. Crtić sam samo ovlaš pogledao, a ovo me izbacilo iz takta, tako da sam ugasio zlu kutiju. Na kraju par Obelixovih zaključaka o drugim narodima:





Autor: Saša Paprić