Osijek - što Osječani misle o svom gradu?

U Osijeku je krajem ožujka 2009. godine provedeno ispitivanja javnog mnijenja građana Osijeka o različitoj komunalnoj i srodnoj problematici, na uzorku od slučajno odabranih 400 ispitanika. Istraživanje su, u sklopu projekta „Riječ imaju građani“, proveli Hrvatski institut za lokalnu samoupravu (HILS), neprofitna udruga osnovana radi proučavanja i promicanja ideje i prakse lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, i Audeo, agencija za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja.

U sklopu javnog natječaja Grada Osijeka, kategorija 2 – Demokratizacija i razvoj civilnog društva, HILS je dobio dio sredstava od Grada Osijeka za provedbu projekta „Riječ imaju građani“, kojemu je jedan od glavnih ciljeva uspostavljanje sustavne suradnje između građana i lokalne samouprave u kreiranju javnih politika i u procesu donošenja odluka na lokalnoj razini.

Specifični ciljevi ovog ispitivanja javnog mnijenja uključivali su identifikaciju:
* općenitog zadovoljstva životom u Osijeku;
* zadovoljstva pojedinim komunalnim i drugim segmentima gradskog života;
* mišljenja građana Osijeka o najvažnijem komunalnom problemu u Osijeku;
* procjena kretanja kvalitete života u Osijeku u posljednje 2-3 godine, kao i procjene kretanja kvalitete živote u bliskoj budućnosti;
* procjene kvalitete života u Osijeku u usporedbi s drugim hrvatskim gradovima;
* stavova građana o pojedinim kapitalnim ulaganjima predviđenim za 2009. godinu.

Donosimo vam detaljnu analizu provedenog ispitivanja javnog mnijenja.

---

Istraživanje je provedeno metodom telefonskog anketiranja (CATI) s centralne lokacije na uzorku od slučajno odabranih 400 ispitanika na području Grada Osijeka. Kućanstva su odabrana pomoću generatora slučajnih brojeva, a ispitanici unutar njih također na slučajan način. Uzorak je bio stratificiran po naseljima tj. udio ispitanika iz Osijeka i prigradskih naselja odgovarao je njihovom udjelu u populaciji Grada Osijeka prema Popisu stanovništva iz 2001. godine .

Podatci su prikupljeni u vremenu od 20. do 25. ožujka 2009. godine s centralne lokacije u Osijeku. Upitnik je sadržavao oko 15 pitanja različitog tipa; u nekim pitanjima od ispitanika se tražio samo jedan, a u nekim je mogao/la odabrati više odgovora. Svi su podatci prošli logičku kontrolu, te su obrađeni odgovarajućim statističkim tehinikama i modelima kako bi se ispunili navedeni ciljevi istraživanja. Svi su podatci prošli statističko testiranje (na razini α=0,05) kako bi se mogli generalizirati s uzorka na populaciju. Upitnik je sadržavao i set demografskih pitanja (dob i spol ispitanika, naselje) čiji je cilj bio omogućavanje utvrđivanja eventualnih razlika među pojedinim kategorijama građana kada su u pitanju teme obuhvaćene upitnikom.

Zadovoljstvo životom u Osijeku

U prvom pitanju u upitniku od građana se tražilo da procijene vlastiti općeniti stupanj zadovoljstva sa životom u Osijeku. Rezultati su prikazani u grafikonu 1, a pokazuju da je nešto više od polovice anketiranih građana (51,3%) zadovoljno životom u Osijeku. Dodatnih 8,4% građana vrlo je zadovoljno životom u Osijeku, dok udio građana koji su nezadovoljni ili vrlo nezadovoljni iznosi 22,7%. Oko 17,6% građana nije niti zadovoljno niti nezadovoljno životom u Osijeku.
Analiza stavova pojedinih kategorija građana pokazala je da su životom u Osijeku najzadovoljniji građani najmlađe dobi (15-19 godina), dok razlike između muškaraca i žena ne postoje (tj. nisu statistički značajne).



Oko 49% građana koji su sudjelovali u istraživanju smatra da se život u Osijeku poboljšao u protekle 2-3 godine, oko 25% da je ostao otprilike isti, a oko 23% građana misli da se život pogoršao. Oko 3% građana nije moglo sa sigurnošću dati odgovor na ovo pitanje (grafikon 2). Slično kao i u slučaju zadovoljstva životom u Osijeku, i ovdje su najzadovoljniji građani dobi od 15 do 19 godina tj.češće od drugih smatraju da se život poboljšao.



Odgovori na pitanje o životu u Osijeku u sljedećih nekoliko godina pokazuju da su građani Osijeka relativno optimistični. Naime, oko 35,4% građana koji su odgovorili na ovo pitanje smatra da će se život u Gradu poboljšati, 20,3% njih da će ostati otprilike isti, a oko 16% građana smatra da će se život u Osijeku pogoršati. Međutim, treba istaknuti relativno veliki udio građana (28,3%) koji nisu mogli dati odgovor na ovo pitanje (grafikon 3).



Zadovoljstvo komunalnim uslugama i drugim segmentima gradskog života

U nastavku ankete od građana se tražila procjena vlastitog zadovoljstva pojedinim komunalnim uslugama i drugim segmentima gradskog života. Ispitano je zadovoljstvo s ukupno 8 segmenata gradskog života, a rezultati su prikazani u grafikonima koji slijede.

Iz grafikona 4 vidljivo je da je broj građana koji su nezadovoljni i zadovoljni održavanjem cesta i nogostupa otprilike podjednak. Naime, oko 46,7% anketiranih građana nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno ovim segmentom, dok udio zadovoljnih ili vrlo zadovoljnih građana iznosi oko 45,1%. Oko 8,2% građana izrazilo je srednji stupanj zadovoljstva tj. nije niti zadovoljno niti nezadovoljno održavanjem cesta i nogostupa.



Grafikon 5 pokazuje stupanj zadovoljstva javnim gradskim prijevozom, a rezultati pokazuju da je nešto više od polovice građana (oko 53,4% njih) zadovoljno ili vrlo zadovoljno javnim gradskim prijevozom. Blizu 30% građana nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno javnim gradskim prijevozom, a oko 4% građana izražava srednji stupanj zadovoljstva ("niti zadovoljan niti nezadovoljan"). Oko 13% građana nije se moglo izjasniti u ovom pogledu, uglavnom zbog toga što nikada ne koriste gradski prijevoz.



U sljedećem grafikon 6 prikazani su odgovori na pitanje o zadovoljstvu uređenošću prometa u Gradu Osijeku. Kao što je vidljivo iz grafikona, oko 37,5% građana nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno ovim segmentom života u Osijeku. Oko 12,5% građana koji su odgovorili na ovo pitanje nije niti zadovoljno niti nezadovoljno prometom, dok je oko 45% građana zadovoljno ili vrlo zadovoljno uređenošću prometa u Osijeku. Oko 5% građana nije moglo dati odgovor na ovo pitanje.



Udio građana koji su zadovoljni ili vrlo zadovoljni održavanjem dječjih igrališta i sportskih terena znatno je veći od udjela nezadovoljnih građana (46,8 naspram 26,3%). Oko 6,8% građana nije niti zadovoljno niti nezadovoljno, dok treba istaknuti i relativno veliki udio (20,1%) građana koji nisu mogli procijeniti uređenost dječjih igrališta i sportskih terena u Osijeku (grafikon 7).



Građani su i relativno zadovoljni javnom rasvjetom u Osijeku, budući da je njih oko 69% procijenilo da su zadovoljni ili vrlo zadovoljni ovom komunalnom uslugom [grafikon 8].



Zadovoljstvo bogatstvom kulturnog života u Osijeku značajno je manja, budući da je svega oko 41% građana izrazilo zadovoljstvo u tom pogledu. Ipak, treba istaknuti i da više od 14% građana nije moglo procijeniti vlastiti stupanj zadovoljstva u ovom pogledu (grafikon 9).

Osobito nezadovoljstvo kulturnim životom pokazuju osobe mlađe i srednje dobi (skupina građana od 20 do 45 godina).



Od svih ponuđenih segmenata života u Osijeku građani su uvjerljivo najviše zadovoljni s mogućnostima školovanja i studiranja u ovome gradu. Naime, gotovo 72% anketiranih građana izrazilo je zadovoljstvo u ovome pogledu, dok je udio onih koji su nezadovoljni ili vrlo nezadovoljni svega oko 12%. I ovdje oko 10% građana nije moglo dati definitivan odgovor (grafikon 10). Sve kategorije građana pokazuju podjednak stupanj zadovoljstva u ovom pogledu.



Od građana se također zatražila i procjena o uređenosti gradskih parkova i trgova, a odgovori na to pitanje prikazani su u grafikonu 11. Kao što je vidljivo, oko 70% građana zadovoljno je ili vrlo zadovoljno uređenošću gradskih parkova i trgova, dok je broj nezadovoljnih građana znatno manji (oko 23%).



Posljednje pitanje iz ovog tematskog bloka bilo je otvorenog tipa tj. od građana se zatražilo da navedu koji je po njihovom mišljenju trenutno najvažniji komunalni problem. Odgovori građana mogu se svesti u nekoliko općenitih kategorija prikazanih u grafikonu 12. Vidljivo je da najveći broj (26,6%) građana smatra da se najvažniji problemi odnose na čistoću i uređenost Grada (bacanje smeća, nedovoljno kanti za smeće i kontejnera, lišće po parkovima i sl.). Zatim, s relativno sličnom učestalošću, slijede problemi vezani uz promet, održavanje nogostupa i parking. Problemi vezani uz dječja i sportska igrališta i javnu rasvjetu relativno su rjeđe navođeni.



Kapitalna ulaganja

Od građana se u ovom dijelu ankete tražilo da s liste ponuđenih kapitalnih ulaganja izaberu dva koja su po njihovom mišljenju trenutno najvažnija. Kao što je vidljivo iz grafikona 13, od svih ponuđenih ulaganja građani su najveću važnost dali izgradnji biciklističkih staza i završetku rekonstrukcije Divaltove ulice (46%, odnosno 36% građana stavilo ih je među dva najvažnija ulaganja). Nakon njih slijede izgradnja pješačkih mostova preko pruga, uređenja trga u Donjem gradu, te rekonstrukcija Trpimirove i uređenje okoliša dvorane Gradski vrt.



Usporedba s drugim gradovima

U ovom se dijelu ankete od građana zatražila usporedba kvalitete života u Osijeku s nekim drugim hrvatskim gradovima. Na listi su bila regionalna središta (Rijeka, Split, Zagreb), jedna slavonski grad (Vinkovci), te po jedan grad iz nešto gospodarski razvijenijeg i manje razvijenog dijela Hrvatske (Varaždin, odnosno Karlovac).
Kao što je vidljivo iz tablice 1, građani smatraju da je kvaliteta života u Osijeku manja u usporedbi s Zagrebom, Rijekom, Splitom i Varaždinom, a veća u usporedbi s Vinkovcima i Karlovcem. Dakle, očito je da građani kvalitetu životu u pojedinim gradovima uglavnom vide kroz percipiranu gospodarsku moć tih gradova tj. gospodarsku razvijenost regija u kojima su smješteni navedeni gradovi.



Sažetak

Ispitivanje javnog mnijenja vezano uz komunalnu problematiku u Gradu Osijeku, čiji se rezultati ovdje predstavljaju, provedeno je kao dio projekta "Neka se čuje glas građana" kojeg provodi Hrvatski institut za lokalnu samoupravu iz Osijeka.

Istraživanje je provedeno metodom telefonskog anketiranja (CATI) s centralne lokacije na uzorku od slučajno odabranih 400 ispitanika na području Grada Osijeka u vremenu 20. do 25. ožujka 2009. godine.

Nešto više od polovice anketiranih građana (51,3%) zadovoljno životom u Osijeku. Dodatnih 8,4% građana vrlo je zadovoljno životom u Osijeku, dok udio građana koji su nezadovoljni ili vrlo nezadovoljni iznosi 22,7%. Oko 17,6% građana nije niti zadovoljno niti nezadovoljno životom u Osijeku. Oko 49% građana koji su sudjelovali u istraživanju smatra da se život u Osijeku poboljšao u protekle 2-3 godine, oko 25% da je ostao otprilike isti, a oko 23% građana misli da se život pogoršao. Oko 35,4% građana koji su odgovorili na ovo pitanje smatra da će se život u Gradu poboljšati, 20,3% njih da će ostati otprilike isti, a oko 16% građana smatra da će se život u Osijeku pogoršati.

Kada su u pitanju komunalne usluge i drugi segmenti života u Osijeku, građani su najveći stupanj zadovoljstva izrazili u pogledu mogućnosti školovanja i studiranja, a najmanji stupanj zadovoljstva s održavanjem cesta i nogostupa. Za najveći broj građana najvažniji komunalni problemi u Gradu povezani su uz čistoću i uređenost (koševi za otpatke, kontejneri, neodgovorno odlaganje otpada i sl.).

Od svih ponuđenih kapitalnih ulaganja građani su najveću važnost dali izgradnji biciklističkih staza i završetku rekonstrukcije Divaltove ulice.

Anketirani građani smatraju da je ukupna kvaliteta života u Osijeku manja u usporedbi s Zagrebom, Rijekom, Splitom i Varaždinom, a veća u usporedbi s Vinkovcima i Karlovcem.

HILS

---

A što misle posjetitelji portala Osijek031.com o kvaliteti života u gradu? Kako biste vi odgovorili na pitanja da ste anketirani?