Strip recenzija: Strip revija

Drage prijateljice i prijatelji stripa! Ovom rečenicom započinje uvodnik hrvatske Strip revije, točnije njenog prvjenca koji donosi temu strip u Hrvatskoj – zaboravljeno desetljeće s osvrtom na začetke stripa u Hrvatskoj. U to vrijeme (20-e i 30-e godine 20. stoljeća) strip dolazi u Hrvatsku i tu se trajno nastanjuje zahvaljujući autorima poput Andrije Maurovića, Waltera Neugebauera, Norberta Neugebauera, Sergeja Mironovića Golovočenka te niza drugih što urednika tadašnjih novina koja usvajaju formu naracije crtežom što utjecaja sa zapada na tu formu (također se može reći i sa istoka jer je S. M. Golovočenko, Maurovićev najbolji lega, izbjegli Rus, no kroatiziran te je ono „č“ u Mironovič promijenio u „ć“).

Strip revija je izašla u rujnu 2009. godine, košta 25 kunića, cijena sitnica u zamjenu što dobijeate istom. Dakle, 112 stranica što stripa što teksta. Naslovna stranica je klasični crtež Andrije Maurovića gdje vdiimo jednookog admirala na palubi broda (zasigurno asocira na admirala Horatia Nelsona) iz stripa „Zlatni otok“. Od 1936. godine strip je crtao Andrija Mauroviće sve do svog odlaska (bolje rečeno bijega) u partizane, a tada je – s 25. nastavkom – crtež preuzeo i dovršio Walter Neugebauer. Klasično djelo pustolovne književnosti za mlade „Otok s blagom“ doživjelo je brojne adaptacije u stripu te ovo hrvatsko ostvarenje iz prošlog stoljeća zasigurno pripada u jednu od najboljih obrada romana Roberta Louisa Stevensona. Valja još napomenuti kako stripovi unatar revije nisu nikad prije ovog izdanja reprizirani te je u istima zadržan onovremeni pravopisni jeznični izričaj.


Kada na palubu stanem jaaaaa...

Revija također donosi i stripove braće Neugebauer, scenarij potpisuje Norbert, a crtež Walter. Riječ je o dva stripa koja se protežu na na 28 strana revije. Stripovi „Obijesni pijetlić“ i „Puž beskućnik“ pripadaju ciklusu šaljivh stripova sa životinjskim likovima koje je Wlater stvarao od tridesetih do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća. Stripovi imaju očitu socijalnu prouku namjenjenu publici, u ovom slučaju djeci i mladima, a sugeriraju koji su neprihvatlji aspekti ponašanja. Odnosno kako se nebi trebalo ophoditi ka drugima.


Dva simpatična lika namjenjena djeci

Zatim je tu fantastično-pustolovni strip „Atlantida“, zapravo u izvorniku se radi o romanu pisca Pierra Benoita, koji je naveo slikara i ilustratora Ferdu Bisa da ga prenese u strip. Na kraju revije se nalazi niz tekstova o stripu u tzv. „zaboravljenom desetljeću“ koji donose bibliografske podatke o akterima istog i vjerujem kako će isti oduševiti svakog istinskog ljubitelja stripa. Samu Strip reviju naravno možete kupiti u strip knjižari/caffe baru „Leonardo“, ali i jedan štand na sajmu atikviteta koji se održava u Osijeku posjeduje nekoliko primjeraka ovog odličnog štiva. Izdavač same revije je STRIPFORUM, revija će izlaziti četiri puta godišnje, i svakako predstavlja odličnu incijativu na polju stripa.


Ovako izgleda naslovnica drugog broja Strip revije

Naravno, kako ne bi ispalo da se samo u Zagrebu mogu izdati izdanja domaće strip radinosti još jednom ću vas, poštovane čitateljice i čitatelji podsjetiti na magazin „STRIPOS“, koji se sa svojih 82 stranice pokazao, barem u mom slučaju, idealnim pokolonom za blagdane, a i rođendane kojih je bilo nekoliko u zadnje vrijeme. Drugi broj je u pripremi i vjerujem kako će biti otisnut nešto prije travnja ove godine, taman prije festivala stripa u Osijeku. Da, da, dobro ste pročitali, to je sasvim logična nadgradnja djelatnosti Udruge ljubitelja stripova iz Osijeka, koja nema još ni godinu dana ali je najbrojnija strip udruga u RH. Eto, Osijek je po nečemu pozitivnom prvi u RH. Ovim sam možda i previše otkrio, no svakako čitajte strip recenziju u tjednima koji slijede bit će više informacija o strip festivalu. Svakako se možete javiti na e-mail adresu: [email protected] sa prijedlozima, počev od prijedloga samog imena festivala pa do želja i pozdrava. U međuvremenu, djevojku/dečka pod ruku i trk u „Leo“ po Strip reviju ili magazin „STRIPOS“ (možete ih i bespla pročitati, a popiti npr. kavu, sok ili popularno pivo koje neću reklamirati ali poznavajući moje susjedstvo svi bili sretni kad bi nosilo oznaku „MADE IN D.G.O.“).

Piše: Saša Paprić