Slavonija i Baranja zasebna regija ako se Zagreb izdvoji

Ministar regionalnog razvoja i potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić do polovine svibnja mora imenovati tri partnerska vijeća sa stotinama članova za tri statističke regije. To je nužno za definiranje razvojnih projekata na osnovi kojih će Hrvatska nastojati iz europskih fondova godišnje povlačiti milijarde kuna. Istovremeno Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora, zauzima se za to da Vlada prione mnogo težem poslu i pokuša povećati iznos novca koji će Hrvatska imati na raspolaganju za regionalni razvoj. Pusić misli da bi Vlada trebala zatražiti reviziju podjele na tri regije - Sjeverozapadnu, Jadransku i Panonsku te predložiti Europskoj komisiji da Hrvatsku podijeli u četiri regije, tako da Zagreb izdvoji iz Sjeverozapadne regije i da glavni grad sam čini jednu regiju.

Jasna je, i ne prvi put izražena, težnja da Sjeverozapadna regija na ovaj način konkurira za što izdašniju pomoć. No, ovo naoko jednostavno odcjepljenje moglo bi imati i direktne posljedice na sastav Panonske regije, koju uz pet slavonskih županija čine još i Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Budući da su se regije formirale isključivo prema kriteriju ujednačenog broja stanovnika (Panonska je najmanja s 1,3 milijuna stanovnika), ove tri županije bi nadomjestile izlazak Zagreba iz Sjeverozapadne Hrvatske! Šteta, jer u Panonskoj regiji su se već zahuktale aktivnosti.

- Iako regija Panonska Hrvatska ima najlošije ekonomske pokazatelje, u pripremnom se razdoblju najbolje organizirala i odradila velik dio posla u smislu izgradnje vlastitog identiteta kao regije - objašnjava Martin Marolin, pročelnik Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije, čiji je tim među najjaktivnijim koordinatorima dosadašnjih aktivnosti. Marolin je upoznat s razmišljanjem sadašnjih regionalnih partnera, ali kaže da će se tek nakon provedenog popisa stanovništva 2011. znati ima li Zagreb više od 800.000 stanovnika, što je jedan od preduvjeta za formiranje samostalne regije.

- Odradili smo i nominaciju projekata za strukturne fondove prema Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Panonska Hrvatska je prijavila 331 projekt ukupne vrijednosti 7,8 milijardi eura. Sama Osječko-baranjska županija prijavila je 35 projekata, vrijednih 1,6 milijardi, od čega je 27 projekata čija vrijednost pojedinačno prelazi 10 milijuna eura - kaže Marolin. Među njima izdvaja rekonstrukciju terminala za rasuti teret u Luci Osijek, Tehnopolis Osijek - Tehnološki park Osijek i projekt gospodarenja otpadom. Marolin smatra da eventualno izdvajanje triju županija neće ugroziti realizaciju tih projekata, nego upravo suprotno. Naime, neki od već nominiranih projekata dobit će još više na značenju jer će prerasti karakter regionalnih i postati međuregionalni.

Podjela na regije dio ugovora o pristupanju

Voditelj radne skupine za pripremu pregovora s EU u poglavlju regionalne politike, SDP-ovac Branko Grčić, kaže kako je razgovor o novoj administrativnoj podjeli moguć, ali je pitanje hoće li Hrvatska, kada završi popis, imati dovoljno vremena za provođenje promjene.

- Podjela se mora unijeti u ugovor o pristupanju, kaže Grčić, dodajući kako je uvjeren da bi uz pregovore s Europskom komisijom oko nove podjele uslijedila i "domaća rasprava s deset novih kriterija i varijanti”. EU dopušta promjene u podjeli na regije prije donošenja svakog novog sedmogodišnjeg proračuna, a prvi sljedeći donosit će se u vrijeme potpisivanja ugovora s RH. Sljedeća prilika bit će tek uoči proračuna za razdoblje 2021.-2027. godina.

Tekst: Irena Frlan/Jagoda Marić/Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr