“Bolonja” povećala prolaznost i smanjila kvalitetu studija

Od uvođenja Bolonjskog procesa na osječko Sveučilište u akademskoj 2004./2005. godini, prolaznost studenata na ispitima u prosjeku se povećala za 23,52 posto, zaključno s posljednjom promatranom akademskom 2008./2009. godinom, a trend rasta nastavljen je i prošle jeseni. Pokazuje to analiza pet godina primjene Bolonjskog procesa na 16 osječkih fakulteta i sveučilišnih odjela (negdje se primjenjuje i duže), koja je bila i jedna od središnjih tema posljednje sjednice Senata. Tada je istaknuto kako su najveće povećanje prolaznosti u četiri godine zabilježili Ekonomski fakultet s 38,09 posto, zatim Poljoprivredni fakultet s 34,07 posto i Odjel za biologiju s 32,71 posto.

Veći broj studenata, ali i nastavnika

- Zadovoljni smo, jer prolaznost raste svake godine, a ujedno se smanjuje i tzv. drop out rate, odnosno odljev studenata. To su bili i glavni ciljevi uvođenja Bolonjskog procesa. Također, uspjeli smo ozbiljnije pokrenuti treći važan segment, a to je – mobilnost studenata, ističe Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente.

I dok sveučilišni čelnici implementaciju 'Bolonje' ocjenjuju vrlo pozitivno, kritičari upozoravaju kako statistika otkriva i tamniju stranu: na nekim fakultetima, poput Medicinskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, prolaznost je istodobno pala, istina, za relativno malih 0,73 i 0,82 posto. Uz to, broj studenata od 2004./2005. povećao se za četvrtinu: s 15.647 na više od 20 tisuća studenata.

- Međutim, povećao se i broj nastavnika na Sveučilištu, s 536 na više od 900. Sve više prelazimo na mentorski način rada, tvrdi prorektor.

Budući da se u cijeloj Hrvatskoj sve više lome koplja oko "Bolonje", željeli smo čuti mišljenje i studentskih predstavnika. Igor Gavranović, predsjednik Studentskog zbora, nije se javio na naše brojne pozive i poruke. Ipak, poznato je kako čelnici osječkog SZ-a već poslovično dijele mišljenje vodstva Sveučilišta, a "Bolonju" nikada nisu pretjerano kritizirali.

Dajana Paprić, studentica 3. godine filozofije i pedagogije na Filozofskom fakultetu, pak tvrdi "kako ni ona ni kolege ne vide nikakve pozitivne pomake".

Zbrka na tržištu rada

- Dakle, prošlo je pet godina, a ja samo mogu pitati: do kada se to navikava na 'Bolonju'?! Osnovni je problem što mi u Hrvatskoj uopće nismo bili spremni za 'Bolonju', ni prostorno ni kadrovski! Većina nastavnika pokazuje želju to primijeniti, ali u velikim grupama gotovo je nemoguće organizirati tzv. suradničko učenje, na kojemu se princip 'Bolonje' zasniva. Također, neki ispiti moraju biti usmeni... Stoga mnogi nastavnici odustaju od 'Bolonje' i počinju raditi na stari način, a nitko im ne prigovara, jer shvaćaju da drukčije ne može, upozorava Dajana Paprić.

Zbrka je, kaže, i na tržištu rada. Poslodavci i dalje ne shvaćaju nove nazive i titule, pa prvostupnike (završen trogodišnji preddiplomski studij) doživljavaju kao nekadašnju višu stručnu spremu, a tek magistre (završen diplomski, odnosno petogodišnji studij), gledaju kao osobe s visokom stručnom spremom.

- To ne bi smjelo biti tako! I na koncu, Bolonja je umanjila, a ne povećala mobilnost studenata. Recimo, predmeti na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Zagrebu nisu usklađeni, kao ni ECTS bodovi. Ne znam hoće li se i kada to riješiti, zaključuje studentica.

Profesori: Veća prolaznost zbog pada kriterija

Bolonjski sustav visokog obrazovanja u Osijeku ima sve više protivnika, ne samo među studentima, nego i nastavnicima. No, mnogi se plaše javno progovoriti pa se njihovi stavovi mogu ponajviše vidjeti na internetskim forumima, ili o njima pristaju govoriti samo anonimno.

- Veća prolaznost u prvom redu rezultat je pada kriterija i smanjenja opsega gradiva! Nekada dvosemestralni predmeti postaju jednosemestralni, ne stigne se sve napraviti, a studenti ih uglavnom polažu kroz pismene kolokvije... Ovo je sličnije srednjoj školi nego fakultetu! Produciramo kadrove koji će imati manje umjesto više znanja, ističe jedan osječki redoviti profesor, dok se jednom "bolonjskom" studentu prava baš sviđa što nekada (pre)opsežno gradivo sada može položiti kroz nekoliko manjih kolokvija.

Turkalj: Povećana je kvaliteta nastave

Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakulteta ne smatra da je uzrok pad kriterija, nego povećanje kvalitete nastave i načina ocjenjivanja.

- Dobro je što se u Bolonjskom procesu studentima konstantno provjerava znanje. U početku su se bunili kako im je to preteško i na razini srednje škole, ali sada su to dobro prihvatili. I osobno mislim da je bolji ovaj sustav, nego kada su studenti izlazili na ispite tek nakon odslušana puna dva semestra. Također, 'Bolonja' mnogo bolje dijeli razine obrazovanja, u tri dijela – preddiplomski, diplomski i poslijediplomski. Neke kolege žale se kako ne stignu u jednom semestru ispredavati sve, ali smatram kako je to posljedica nespremnosti da opseg i težinu gradiva prilagode određenoj razini. “Bolonja” pokazuje pozitivne rezultate, a za još bolje potrebno je zaposliti još nastavnika i asistenata, kako bi i mentorski način rada bio više moguć, zaključuje Turkalj.

Bosanac: “Bolonja” je promašen sustav

Nedeljko Bosanac, dugogodišnji redoviti profesor i voditelj Katedre gospodarskih znanosti na osječkom Pravnom fakultetu, apsolutni je protivnik 'Bolonje'.

- Ukratko, 'Bolonja' je promašen sustav visokog obrazovanja, koji je u Hrvatskoj ugušio kvalitetu obrazovanih! Već dvadeset godina osječko Sveučilište nema koncepciju razvoja i ne može izići iz stupice u koju su sami zašli, a zove se 'politika sprovođenja'. Sada sprovode tuđu zamišljenu koncepciju rasta i razvoja, dakle, 'Bolonju', koja u hrvatskoj kulturi i civilizaciji nema nikakvog smisla. Ona znači i približavanje nejasnim posljedicama indoktrinacije, koja se manifestira stupidnim pitanjima tipa 'plaćati i/ili ne plaćati studiranje'. Naglašavam da su u samoj Bolonji studenti prosvjedovali protiv takvog sustava obrazovanja koji za suvremenim trendovima zaostaje 60 godina, kaže Bosanac. Napominje "kako će visoko školstvo i dalje snositi odgovornost za hiperprodukciju diplomiranih studenata za koje u praksi nema mjesta i koje se mora iznovice obrazovati".

Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr