Slavonija i Dalmacija siromašnije nego 1990.
01.10.2010. 9:00

- "Tek 2004. godine Hrvatska je dostigla razinu BDP-a iz 1990. godine" - rekao je predsjednik Foruma Mato Crkvenac, napominjući da su u međuvremenu napredovale tri regije, dok dvije i dalje zaostaju za predratnim rezultatima.
- "Najveći porast BDP-a do 2005. zabilježila je središnja Hrvatska - 24,4 posto više nego 1990. godine. Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna Hrvatska 9,8 posto, dok istočna i južna Hrvatska bilježe pad, pri čemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto", rekao je Crkvenac.
- "Hrvatski je paradoks da su najveći gubitnici lokalne jedinice koje imaju jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, s obzirom na to da upravo taj realni sektor može najviše pridonijeti izlasku iz gospodarske krize" - uočio je Crkvenac.
- "Postojeći resursi efikasno se koriste samo na trećini teritorija, a da bi brže napredovala, Hrvatska mora aktivirati razvoj na cijelom svom prostoru" - dodao je istraživač Vladimir Čavrak.
Razvojni forum napravio je i ljestvicu najuspješnijih među 127 hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na temelju istraživanja koje provodi od 2004. prema međunarodnoj metodologiji. Na ljestvici vodi Zadar, a slijede ga Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin - u kategoriji gradova iznad 45.000 stanovnika.
Novigrad, Vodnjan, Klanjec, Prelog i Bakar pokazali su se proteklih godina najsupješnijima u kategoriji gradova do 8.000 stanovnika. Među gradovima do 15.000 stanovnika vodi Rovinj, a slijede ga Benkovac, Umag, Labin i Mali Lošinj. U skupini do 45.000 stanovnika vode Dubrovnik, Poreč, Sveta Nedelja, Našice i Zaprešić.
- "Gradovi ovdje nisu rangirani prema razvijenosti ili bogatstvu, nego prema efikasnosti gospodarstva mjerenoj kroz pet kriterija: usporedivoj efikasnosti poslovnih sredstava, izvoznoj usmjerenosti, profitabilnosti, proizvodnosti rada i investicijama u dugotrajnu imovinu" - objasnio je Crkvenac.
- "To znači da se siromašniji grad s malim gospodarstvom može bolje plasirati od bogatijeg jer se ulaganja u njega više isplate. Istraživanje Razvojnog foruma komplementarno je istraživanju koje provodi Svjetski gospodarski forum sa svojom ljestvicom konkurentosti zemalja u svijetu", tvrdi Crkvenac.
Autor: Branko Podgornik/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (40)
- "Najveći porast BDP-a do 2005. zabilježila je središnja Hrvatska - 24,4 posto više nego 1990. godine. Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna Hrvatska 9,8 posto, dok istočna i južna Hrvatska bilježe pad, pri čemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto", rekao je Crkvenac.
Zanimljivo... Središnja HR je namješteno stjecište novca, poslova, uprava, muljaža, vrhova korupcijskih piramida - dakle svega i svačega. Normalno da se i najviše love tamo vrti.
Slavonija je na dnu dna najdubljeg dna. Nije ni čudo kad imamo "regionalističku" ekipu koja brine o njoj već dvadesetak godina.
Što bi tek bilo da ne brine?!