Vježbaonica 031: Osjetljiva leđa i vježbanje

Kifoza, skolioza, discus hernia, degenerativne i reumatske promjene u zglobovima te razna druga iskrivljenja kralježnice, bolna i preslaba leđa, ukočeni vrat, išijas, osteoporoza.. Neka od nabrojanih i brojna druga patološka stanja (vezana uz kralježnicu ili druga) osjeti gotovo svaka osoba starija od 40 godina, ali i sve više mladih ljudi. Živi se statično, mišići oko kralježnice su preslabi da bi izdržali njezinu osnovnu funkciju, kralješci se deformiraju, živci ukliještaju, organizam slabi. Većina nabrojanih stanja, nažalost, čini kronične i dugogodišnje poteškoće ne samo pri kretanju nego i prilikom najjednostavnijih svakodnevnih aktivnosti. No, to naravno nije razlog za nevježbanje. Naprotiv, lagane, jednostavne vježbe niskog intenziteta u većini navedenih slučajeva smanjit će tegobe i osnažiti tijelo, u ponekim će ih slučajevima čak u potpunosti ukloniti! No, važno je istaknuti da vježbe treba izbjegavati u akutnim fazama boli te vježbati samo uz preporuku liječnika i nadzor stručne osobe!

Fizioterapeut ili kineziolog znati će koje vježbe ograničiti ili modificirati, kojima smanjiti amplitude, te za koje vježbe dati zamjensku varijantu, kako aktivnost ne bi naškodila osjetljivim ili ozlijeđenim leđima. Ovo se naročito odnosi na diskus herniju, prilikom koje treba izuzetno paziti na pokrete rotacija, otklona i općenito izbjegavati opterećivanje ozlijeđenog dijela kralježnice bez oslonca o podlogu.

Sva dinamična kretanja – skokovi, zamasi, trzaji – općenito se ne preporučuju u bilo kakvim patološkim stanjima, a naročito onima vezanim uz kralježnicu. Većina vježbi koja se radi na programima niskog intenziteta izvodi se na podu, uz izolaciju većeg dijela trupa i kontrolirano opterećivanje određenih mišićnih skupina. Važno je biti koncentriran na pokret, izbjegavati trzaje, zamahe i bilo koju drugu vrstu dinamičnih pokreta koji su po definiciji manje kontrolirani i precizni. Vježbanje na maloj i velikoj lopti te s bučicama od jednog kilograma također se preporučuju u ovakvim programima (lopta je prvenstveno medicinski rekvizit, a u Pilates koncept uklopljena je puno kasnije).



Vrlo veliki broj ljudi ima problema s bolovima u donjem (lumbalnom) dijelu leđa, iako nema nikakvu službenu liječničku dijagnozu. Lumbalni dio kralježnice prirodno je uvijen prema naprijed i to se zakrivljenje naziva lumbalna lordoza. No, u nekim je slučajevima ona nešto izraženija. (Ukoliko se, kada ležite na leđima, morate pomučiti da biste ih potpuno zalijepili za tvrdu podlogu, ili to ne možete uopće napraviti i ispod donjeg dijela leđa uvijek ostaje prostora, najvjerojatnije imate nešto izraženiju lordozu.)

Lumbalni dio leđa nosi veliko opterećenje težinom trupa, a pojačana lordoza mijenja način i mjesta opterećenja. Ovakva leđa su najčešće slaba i osjetljiva upravo u tom lumbalnom dijelu i s vremenom se javljaju bolovi. Ovakva kralježnica (također i ona sa skoliozom – iskrivljenjem u stranu) najčešće se ne može do kraja pogrbiti prema naprijed i neke vježbe iz Pilates programa potrebno je za nju modificirati. Ukoliko se ne možete pogrbiti tako da vam leđa formiraju veliko slovo C, nego njihov srednji ili donji dio ostaje ravan, također je vjerojatno da se radi o pojačanoj lordozi. Što, naravno, ne znači da ste bolesni i da ćete nužno imati problema, nego samo da bi trebalo na vrijeme početi s vježbama za jačanje mišića oko kralježnice.

Programi koji se preporučuju osobama s problematičnom kralježnicom su lakše varijante Joge i Pilatesa, te programi koji u sebi sadrže fizioterapijske i kineziterapijske vježbe. No, svakako satični programi niskog intenziteta koje također mogu pratiti starije osobe, ili netko tko se po prvi puta odlučuje na rekreacijsko vježbanje. Programi niskog intenziteta su, za sve dobi i profile vježbača, odlični za početak. Kao uvod u ostale rekreativne programe, kako bi se tijelo imalo vremena aktivirati, prilagoditi i ojačati, prije nego se okušate u nekim naprednijim programima.

---

Bojana Muačević, prof. diplomirala je na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, na usmjerenju Kineziterapija. Prije odlaska u Zagreb godinama se bavila plesom, a kao voditeljica aerobnih grupnih programa radi od 1995. godine. Iza sebe ima nekoliko natjecateljskih uspjeha na državnoj razini (prvo mjesto na PH u Fitnessu, drugo u Show danceu i treće u natjecateljskom Aerobicu). Posljednje četiri godine radi kao koordinator i voditelj programa u Centru kulture tijela Gea u Osijeku, objedinjujući u svom radu dugogodišnje iskustvo, znanja stečena u struci i povratne informacije o potrebama vježbača u dvorani.