Osijek u slučaju katastrofe?
16.03.2011. 8:31

Ovakav scenarij, srećom, nismo doživjeli, no prateći brojne svjetske katastrofe ogromnih razmjera zasigurno smo se bar jednom zapitali je li Osijek spreman za takvo što? Gradsko vijeće Grada Osijeka donijelo je Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća.
- Grad i Županija u postupku su pronalaženja prostora za zonsko skladište snaga zaštite i spašavanja i snaga civilne zaštite u kojemu bi bili smješteni potrebni materijalno-tehnički resursi u slučaju katastrofe. Ipak, za opskrbu stanovništva u slučaju ugroza posebnih rezervi nema, a kad je u pitanju mobilizacija, gradonačelnik može mobilizirati sve pravne osobe, ovisno o potrebama stanovništva, kritične infrastrukture i organizirati brigu o životinjama. Također, Gradsko društvo Crvenog križa ima i ljudski i materijalno-tehnički kapacitet - pojasnio je Dražen Poljak, viši stručni suradnik Pododsjeka za opće poslove Grada Osijeka, dodajući da većina tehničko-tehnoloških katastrofa ne prouzročava veći broj smrtnih slučajeva stanovništva, kao ni ogromne gospodarske štete. No potencijal takvih katastrofa sanira se dugoročno i ima neizvjesne rezultate!
- Dogodi li nam se takvo što, čini se da smo spremni! Na raspolaganju nam je 21 ekipa Crvenoga križa, na raspolaganju su u svakom trenutku, a moguća je i mobilizacija gotovo 150 volontera uz napomenu da je u roku od 24 sata moguće aktivirati dodatno njih još 650. Noćili bismo pod četiri šatora, odnosno na 50 poljskih kreveta, dok je u odmaralištu u Orahovici i u Splitu još 320 kreveta. Dnevno je moguće osigurati 1.000 obroka, a ovisno o potrebi postoji i mogućnost pripreme suhog obroka. Četiri vozila GD-a Crveni križ bilo bi u pogonu, dok je poljsku bolnicu, odnosno privremeno naselje moguće planirati na prostoru pomoćnog igrališta stadiona Gradski vrt, odnosno na Autotržnici! U slučaju potrebe uključile bi se i rezerve Hrvatskog Crvenog križa i to s šatorskim naseljem za oko 1.000 osoba, dva pročišćivača za pitku vodu, pet agregata za struju, šest pumpi za ispumpavanje vode, stotinu isušivača poplavljenih prostorija te dvije cisterne za tehničku vodu. U spašavanje bi se uključila i vozila i ljudstvo pravnih osoba među kojima su, primjerice, Vodovod-Osijek, Ukop, Unikom, GPP, Osijek-Koteks, Cesting, Parangal, Prehrana d.o.o., Športski objekti, KT Tehnogradnja, Vodogradnja Osijek, Gradnja, Lučka kapetanija... Operativne snage poput Hrvatske gorske službe spašavanja, domova zdravlja, Hitne pomoći, vatrogasaca, civilne zaštite... tvrde da su spremni i da mjesta panici nema, no opći je dojam da gradu sa stotinu tisuća stanovnika u slučaju velike prirodne katastrofe treba znatno više... Jasno, ne treba smetnuti s uma da bi se u slučaju najcrnjeg scenarija u spašavanje i pomoć ugroženom stanovništu uključila i Hrvatska vojska sa svim svojim resursima.
Vodovod spreman jer voda iz bunara neće biti za piće!
I dok u Gradu Osijeku kažu kako je u slučaju katastrofe na raspolaganju ekipa s kompletnom opremom za asanaciju bunara, a što podrazumijeva mehaničke popravke te kemijski i biološki tretman, direktor Vodovoda-Osijek Ljubomir Novoselić naglašava da s obzirom na kvalitetu vode bunari u gradu nisu takvi da bi se mogli koristiti kao voda za piće.
- Bunari za to nisu ni predviđeni, a mi u slučaju katastrofe osiguravamo sigurno dovoljne količine pitke vode te imamo alternativne tipove napajanja i distribucije. Pripremljeni smo za sve moguće scenarije - poručuje Novoselić, dodajući da je Vodovod odlično funkcionirao i 1991. godine.
Atomska skloništa
Atomska skloništa, kao sinonim za sigurno mjesto u slučaju katastrofe, u Osijeku se uređuju upravo za slučaj velike katastrofe. U tijeku je čišćenje 30-ak skloništa koja se i priključuju na električnu mrežu ondje gdje to još uvijek nije učinjeno. Inače, za Domovinskoga rata sva skloništa bila opremljena potrebnim namještajem i ostalom dodatnom opremom koja je i danas sačuvana. Kreveti, kemijski toaleti i ostalo što se ondje nalazilo trenutno je u zasebnim prostorijama, a oprema je, kažu u Gradu, upotrebljiva.
Tekst: Marija Mihelić/Glas-Slavonije.hr
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (9)