Hrvati će masovno odlaziti u zemlje EU

Prijeti li Hrvatskoj ulaskom u Europsku uniju novi val gastarbajtera pitanje je oko koje danas lome koplja i političari i ekonomski analitičari. Grube procjene govore da je od 330.000 danas nezaposlenih Hrvata čak 150.000 potencijalno zainteresirano za odlazak u inozemstvo. Ako hrvatski primjer usporedimo s Poljskom, koja je ulaskom u EU 2004. premašila najgora očekivanja i privremeno izgubila gotovo pet posto stanovištva, onda se i Hrvatskoj može dogoditi gubitak približno 200.000 radno sposobnih ljudi. Ipak, dr.sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije tvrdi da Hrvatska nije Poljska i da se ista pravila mogu primijeniti za svaku zemlju.

Tko je mislio otići, taj je i otišao

- Neoportuno je govoriti o kvantifikacijama. Može se dogoditi da ode 10.000 ljudi, može i 100.000, a ovisi i u kojem razdoblju odlaze. Nije isto ako 50.000 ljudi ode u godinu dana ili u pet godina, kaže Bejaković.

Koliko će Hrvati napuštati zemlju i kojim tempom ovisit će ponajprije o zaštitnim mjerama "starih članica". Naime, pri svakom proširenju one imaju pravo odrediti prijelazno razdoblje od maksimalno sedam godina kojim štite svoja tržišta rada. U velikom proširenju 2004., kada je 10 novih država primljeno u EU, samo su se građani Cipra i Malte mogli od prvog dana slobodno zapošljavati u svim starim članicama. Velika Britanija, Irska i Švedska tada su bile jedine zemlje koje su otvorile tržište rada za svih deset zemalja, dok su Njemačka i Austrija iskoristile maksimalno razdoblje od sedam godina koje je isteklo prošlog tjedna.

- Pitanje je hoće li Hrvatska dobiti prijelazno razdoblje, za koje zemlje i koliko će trajati. "Nove članice" EU-a redom su bivše socijalističke zemlje koje su, za razliku od Hrvatske, u drugoj polovini prošlog stoljeća imale vrlo malo radnika na privremenom radu u inozemstvu, ili ih uopće nisu imale. Zato ne vjerujem u masovni odlazak Hrvata. Tko je mislio otići, taj je i otišao, pojašnjava Bejaković.

U ponudi neatraktivna zanimanja

Nadalje, Bejaković upozorava da Hrvate na Zapadu ne čekaju atraktivni poslovi, što bi mnoge od njih trebalo odvratiti od migracije.

- Naši mladi ljudi neće naći posao u atraktivnim gospodarskim granama, kao što su financijski sektor, bankarstvo, obrazovanje... Ako će ga naći, to će biti u onim gospodarskim granama koje domaće stanovništvo ne želi. Dakle, u graditeljstvu, skrbi o starijima i nemoćnima, zatim u hotelima, prehrambenom sektoru... Ne znam koliko su mladi ljudi voljni raditi na takvim poslovima, naglašava Bejaković i dodaje: Vjerovanje da se tamo silno traže profesori indologije ili sociologije je veoma upitno. I tamo ima dosta nezaposlenih "društvenjaka" koji traže poslove izvan svog matičnog zanimanja. Iako nemaju formalne prednosti u odnosu prema strancima, određena diskriminacija postoji i postojat će još sigurno neko vrijeme.

Gospodarski rast

Poljske radnike koji su svoju zemlju napuštali 2004. brojilo se u milijunima. Poslije sedam godina napokon su stekli puna prava i na zapošljavanje u Njemačkoj i Austriji, a unatoč povijesnoj i geografskoj povezanosti s ovim zemljama očekuje se migracija od "samo" nekoliko stotina tisuća Poljaka. Jedan od glavnih razloga manjeg interesa za odlaskom jest gospodarski rast, koji je u Poljskoj danas veći nego u Njemačkoj.

150 tisuća sezonskih radnika nedostajalo je ove godine Njemačkoj
Pročitaj: Njemački poslodavci traže petsto sezonaca iz Osijeka

Predrag Bejaković, Institut za javne financije:
Hrvatska je ostvarila visoke stope rasta između 1998. i 2008. godine. Ako se to stanje vrati, onda nema razloga za odlazak.

Tekst: Daniel Radman/Glas-Slavonije.hr