Put promjene: Poremećaji u prehrani i razbijanje tabua o njima
30.07.2011. 16:07
Poremećaj u prehrani se definira kao kronično samoinicijativno izgladnjavanje ili prejedanje zbog iskrivljene percepcije vlastitog tijela.
Osobe koje od njih obolijevaju imaju sljedeće karakteristike:
- perfekcionizam,
- visoku motivaciju za postignućem,
- često su akademski vrlo uspješne
- imaju potrebu da udovolje drugim ljudima (što je naravno slijepa ulica, jer što god učinili nikad neće biti dovoljno dobre)
- osobe su izuzetno inteligentne, humane, etične i istinoljubive
- radoznale su, često “najbolje učenice u razredu”, vrlo ambiciozne,
- jako emocionalne i izraženo empatične, drugima će oprostiti, ali prema sebi su krajnje kritične i stroge.
Bulimija i anoreksija su stečeni poremećaji osobnosti koji zahvaćaju sve razine ličnosti:
a) duhovnu
Zbog usvajanja pogrešnih vjerovanja o životu, svijetu i samoj sebi osoba se osjeća odbačeno, uplašeno i nevoljeno. Strah od prepuštanja životu i vlastitim impulsima dovodi do kontrole životnosti pri čemu osoba gubi kontakt sa svojom autentičnošću i izvornim Ja, što rezultira neprestanim stresom i napetošću, strahom i pokušajima da stvori sigurnost izvana. I tu se čarobni krug zatvara, jer sigurnost izvana ne daje stvarni osjećaj sigurnosti.
b) mentalnu
Umjesto autentične osobe, nastaje “nova” osoba, koja zbog potrebe za sigurnošću i prihvaćanjem izvana kontrolira svaki djelić svog života, a čije misli zaposjeda Kritizerski Ego koji osobu pretvara u poslušnu žrtvu, jer nikad nije dovoljno dobro iskontrolirano. Uspjeva ju uvjeriti kako je jedini uzrok koji ju čini nesretnom njena debljina i da zato, ako želi biti sretna, mora smršaviti. Vođena egom, smišlja strategije mršavljenja.
c) emocionalnu
Negativne i kontradiktorne direktive Ega u oboljeloj osobi izazivaju puno negativnih emocija, kao što su: strah, očaj, samomržnja, depresija, tuga, razočarenje, osjećaj krivnje i slično. Krajnji ishod je samopovređivanje, a ni pokušaji samoubojstva nisu rijetki.
d) tjelesnu
• Poremećaj koncentracije važnih elektrolita u krvi (kalij, magnezij, željezo, kalcij) što
vodi poremećaju rada srca, anemiji, osteoporozi ili osteopeniji.
• Poremećaj vitaminske opskrbe stanica
• Prekomjerena razgradnja mišića zbog nedostatnog unosa bjelančevina
• Poremećaj rada mnogih organa – želudac, crijeva, jetra, bubrezi
• Endokrinološki poremećaj – hipofize, jajnika, štitnjače i gušterače
• Amenoreja
• Ispadanje zuba i nestajanje zubne cakline
• Ispadanje kose
• Ozbiljni pad imuniteta
Roditelji često misle kako su njihove kćeri “nagovorene”da povjeruju kako je debljina pravi razlog njihovog neuspjeha. I kako će shvatiti svoju zabludu čim ih doktor izvaže i lijepo im objasni kako su u krivu. Na žalost, to ne funkcionira, jer se ne radi o površinskoj zabludi, nego o patološkoj promjeni cjelokupne ličnosti. Iskrivljena su životna uvjerenja o osobnoj vrijednosti i vlastitim sposobnostima te uvjerenje o životu i svijetu. Kako se desi da počnemo sumljati u osobnu vrijednost i vlastite sposobnosti? Zašto se bojimo života?
Da li ste ikad čuli za dijete koje je staro godinu dana i ima negativno mišljenje o sebi?! Dijete ne razmišlja jesu li mu nogice debele ili ne? Je li u redu plakati sada ili nije. Dijete od godinu dana ne razmišlja, ono jednostavno jest! Takvo kakvo je, takvo se i pokazuje. Ono što tada dijete treba je: VIDIM TE... a ono što u našem društvu najčešće dobije je BRIGA, STRAH i KRITIKA.
Jesu li vam poznate ove rečenice?
Pazi, past ćeš.
Ne možeš ti to još...
Kako se to ponašaš?
Ma, ne boli te...
Jesi li ti normalna?
Ne budi nepristojna!
Ovo su rečenice koje stvaraju strah od života, koje ugrožavaju samosvijest, osobnu vrijednost i potiču dijete da prestane vjerovati u vlastite sposobnosti.
Iskrivljena životna uvjerenja su nešto što smo kroz život stekli, to nije nešto s čime smo se rodili! Dobili smo ih od ljudi koji su nam bili najbliži. I ako ih simbolički vratimo od kud su došla tada oduzimamo moć kritičkom egu u nama i prisjetimo se onoga što stvarno jesmo. To je put van... van u ozdravljenje... I ovo ne vrijedi samo za poremećaje u prehrani. Ovo vrijedi za sve ovisnosti i sve destruktivne oblike ponašanja prema sebi.
Djevojke s anoreksijom i bulimijom pripadaju takozvanim ”psihosomatskim obiteljima” – zajednica u kojoj je dijete izrazito štićeno i pretjerano paženo, a nema jasnih granica. Štićeno dijete razvija u sebi opsesivnu težnju za savršenstvom shvaćajući da to roditelji traže. Pri tome prati sve signale iz okoline. Oprezno promatra što je roditeljima prihvatljivo a što ne, što u njoj rađa neodlučnost prema svakoj vlastitoj akciji i ovisnost o odobravanju roditelja. Uči se ponašati prema očekivanjima roditelja i s vremenom počinje osjećati veliku odgovornost da ne napravi nešto što bi posramilo obitelj i izazvalo osjećaj krivnje ili stida. Poriče sebe i vlastite potrebe u korist obitelji kao cjeline. Do adolescencije to funkcionira... a tada nastupa kriza.
Potreba za životom van obitelji je sve jača. Želi ostati odana obitelji, a istovremeno želi stvarati kontakte, živjeti drugačije i misliti drugačije. Pošto se još ne može odvojiti od roditelja, pokušava ih promjeniti. Dolazi do sukoba, a oni za uzvrat samo još više stežu obruč. Nesuglasice se najčešće potpuno negiraju odnosno nesvjesno ili čak svjesno prikrivaju. Dijete je često roditelj svojim roditeljima. Kad se adolescentica pokušava odvojiti od obitelji, narušava se dotadašnja ravnoteža i ostali članovi ju pokušavaju prisiliti na odustajanje. Ako u ovom trenutku ne smogne snage za odvajanje, adolescentica ostaje u zamci, a bolest je UČINKOVITI MEHANIZAM kojim se može izbjeći promjena, a da se pri tome ne izgubi obraz. S obzirom da se u obitelji nastoji izbjeći svaki sukob, bolest izvrsno služi toj svrsi, jer se s bolešću odgađa odrastanje koje je izvor sukoba. Zbog toga simptom na nesvjestan način podržava obitelj, jer zapravo, ma koliko to čudno zvučalo, na neki način svima odgovara.
Simptomi:
Bulimičarke žele tražiti pomoć ali se stide svoje bolesti, pa dugo skrivaju.
napadaji prejedanja
osjećaj gubitka kontrole nad uzimanjem hrane
procjenjivanje sebe isključivo na temelju izgleda tijela
upotreba laksativa, diuretika, klizmi, gladovanja, pretjeranog vježbanja i povraćanja
Anoreksičarke ne traže pomoć, već ju odbijaju.
odbija zadržati tjelesnu težinu iznad minimalno normalne
jak strah od debljanja
poremećaj doživljaja tijela i poricanje ozbiljnosti aktualne, niske tjelesne težine.
Amenoreja
ORTOREKSIJA
Još nije definirana kao poremećaj, ali sve više se govori o ”opsjednutosti zdravom hranom”. Bez obzira na to jesu li vegeterijanci, vegani, pristaše sirove hrane ili makrobiotike, različite grupe ljudi inzistiraju na svojim dijetalnim pravilima. Problem nastaje ako ta pravila počinju dominirati životom. Trenutak kada prehrana postaje nezdrava jest onaj kada se počinje sukobljavati s normalnim životom. Ako vaš društveni i obiteljski život počinju patiti isto kao i vaše zdravlje, onda vjerojatno imate problem. Ortoreksija može prijeći u anoreksiju, anoreksija često prelazi u bulimiju i bulimija u anoreksiju.
Okidači za razvoj bulimije su različiti i specifični za svaku djevojku, ali je uzrok uvijek jedan i uvijek isti. Uzrok je jaki emocionalni stres izazvan remećenjem nekog za djevojku važnog međuljudskog odnosa. Ostajanje s ovom ranom je toliko velika psihološka bol, da kod ranjene osobe dolazi do raspada njezinog izvornog pozitivnog emocionalnog integriteta. Ovakav emocionalni “krah” dovodi do toga da Kritični Ego dolazi na vlast! Djevojka više ne može realno sagledavati i procjenjivati svoj život, već počinje vjerovati u vlastitu nedostatnost i počinje sebe okrivljavati za sve što se vani dogada.
Bulimičarski kritički ego je po dr. Tatjani Škoro u knjizi „Tajna bulimije“
• Sebičan – uvjerava da ste same i da nitko ne brine o vama. Osjećate se odvojenim od svih
• Tašt – samo najbolje je dovoljno dobro za vas
• Perfekcionist – sve što je manje od savršenog, zavređuje prezir
• Kompulzivan – ili sad ili odustajem!
• Ekstreman – nema sredine, ako nije savršeno, onda je savršeno loše!
• Uvijek uspoređuje – na štetu žrtve
• Zastrašuje
• Prijeti i ucjenjuje – sad je loše, bit će gore, zahtjeva bespogovornu poslušnost
• Prigovara i zamjera
• Nadmoćan
• Hirovit, prevrtljiv i kapriciozan
• Povodljiv, snob
• Matrijalistički i grandomanski nastrojen
• Zao gospodar, sadist
S obzirom da su poremećaji u prehrani stečeni poremećaji osobnosti koji zahvaćaju sve razine osobnosti, duhovnu, mentalnu, emocionalnu i tjelesnu – liječenje zahtjeva multidisciplinarni pristup.
Psihosomatiku – povezivanje psihe s tijelom, otvaranje emocionalnih blokova u tijelu
Psihoterapija – povezivanje s unutrašnjim djetetom, buđenje empatije za nj., rad s kritičarem – superegom. Izgrađivanje sigurnosti i vježbanje prepuštanja
Psihodinamika – povezivanje obiteljske dinamike s osobnošću
Rad s emocijama – izgrađivanje kapaciteta za propuštanje potisnutih emocija
edukacija o funkciji probavnog sustava i utjecaju ugljikohidrata na metabolizam
Rad s tijelom i s emocijama je po meni jedan od najbitnijih segmenata, jer upravo vraćanje u tijelo, pomaže osvjestiti sve što je u tijelu zaboravljeno, potisnuto ili odcijepljeno. Djevojke koje su toliko udaljene od svog tijela da ga svakodnevno muče i potčinjavaju, bez pardona, vraćanje u tijelo i njegovo osvještavanje približava boli koju same sebi nanose i polagano ta bol budi empatiju prema samoj sebi te vodi u iscjeljenje. Ali bitno je da ne zanemarimo ni jedan drugi aspekt, jer ipak smo mi ljudska bića cjeloviti sistem koji treba gledati holistički.
Prolaskom i upoznavanjem svih zaboravljenih dijelova možemo spoznati tko zapravo jesmo ispod svih kompenzacija i iskrivljenja. A kad upoznate sebe, zapravo shvatite da ste upravo takvi kakvi jeste najviše ok.
prof. Gorana Radetić
Voditeljica Centra Osobne Moći
Tjelesno orijentirani terapeut za dušu i tijelo
Gorana je rođena 1977. u Zagrebu, diplomirala na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, usmjerenje kineziterapija. Još za vrijeme fakulteta sudjeluje na brojnim Reebok Body art konvencijama, prolazi kroz 8 stupnjeva joge u svakodnevnom životu i sudjeluje na instruktorskim seminarima, 20tak radionica makrobiotičkog kuhanja te radionica eko uzgoja voća i povrća. Nakon fakulteta upisuje Snowlion školu četverogodišnji studij integrativno psiho-spiritualne terapije te nakon završetka studija počinje raditi kao tjelesno orijentirani terapeut za dušu i psihu i postaje dio učiteljskog tima u Snowlion školi. Trenutno polaznica treće godine CIL trening studija za kliničku psihologiju i duhovnost.
Pokretačica i utemeljiteljica Kinezi mix programa, osnivačica udruge Intuita koja se bavi promicanjem cjelovitog razvoja čovjeka i zdravije kulture življenja.
Trenutno radi kao instruktorica joge, trenerica kinezi mixa, body tonea i core vježbi (bioenergetske vježbe po Lowenu) te kao tjelesno orjentirani terapeut za dušu, psihu i tijelo u Centru Osobne Moći u Osijeku.
Osobe koje od njih obolijevaju imaju sljedeće karakteristike:
- perfekcionizam,
- visoku motivaciju za postignućem,
- često su akademski vrlo uspješne
- imaju potrebu da udovolje drugim ljudima (što je naravno slijepa ulica, jer što god učinili nikad neće biti dovoljno dobre)
- osobe su izuzetno inteligentne, humane, etične i istinoljubive
- radoznale su, često “najbolje učenice u razredu”, vrlo ambiciozne,
- jako emocionalne i izraženo empatične, drugima će oprostiti, ali prema sebi su krajnje kritične i stroge.
Bulimija i anoreksija su stečeni poremećaji osobnosti koji zahvaćaju sve razine ličnosti:
a) duhovnu
Zbog usvajanja pogrešnih vjerovanja o životu, svijetu i samoj sebi osoba se osjeća odbačeno, uplašeno i nevoljeno. Strah od prepuštanja životu i vlastitim impulsima dovodi do kontrole životnosti pri čemu osoba gubi kontakt sa svojom autentičnošću i izvornim Ja, što rezultira neprestanim stresom i napetošću, strahom i pokušajima da stvori sigurnost izvana. I tu se čarobni krug zatvara, jer sigurnost izvana ne daje stvarni osjećaj sigurnosti.
b) mentalnu
Umjesto autentične osobe, nastaje “nova” osoba, koja zbog potrebe za sigurnošću i prihvaćanjem izvana kontrolira svaki djelić svog života, a čije misli zaposjeda Kritizerski Ego koji osobu pretvara u poslušnu žrtvu, jer nikad nije dovoljno dobro iskontrolirano. Uspjeva ju uvjeriti kako je jedini uzrok koji ju čini nesretnom njena debljina i da zato, ako želi biti sretna, mora smršaviti. Vođena egom, smišlja strategije mršavljenja.
c) emocionalnu
Negativne i kontradiktorne direktive Ega u oboljeloj osobi izazivaju puno negativnih emocija, kao što su: strah, očaj, samomržnja, depresija, tuga, razočarenje, osjećaj krivnje i slično. Krajnji ishod je samopovređivanje, a ni pokušaji samoubojstva nisu rijetki.
d) tjelesnu
• Poremećaj koncentracije važnih elektrolita u krvi (kalij, magnezij, željezo, kalcij) što
vodi poremećaju rada srca, anemiji, osteoporozi ili osteopeniji.
• Poremećaj vitaminske opskrbe stanica
• Prekomjerena razgradnja mišića zbog nedostatnog unosa bjelančevina
• Poremećaj rada mnogih organa – želudac, crijeva, jetra, bubrezi
• Endokrinološki poremećaj – hipofize, jajnika, štitnjače i gušterače
• Amenoreja
• Ispadanje zuba i nestajanje zubne cakline
• Ispadanje kose
• Ozbiljni pad imuniteta
Roditelji često misle kako su njihove kćeri “nagovorene”da povjeruju kako je debljina pravi razlog njihovog neuspjeha. I kako će shvatiti svoju zabludu čim ih doktor izvaže i lijepo im objasni kako su u krivu. Na žalost, to ne funkcionira, jer se ne radi o površinskoj zabludi, nego o patološkoj promjeni cjelokupne ličnosti. Iskrivljena su životna uvjerenja o osobnoj vrijednosti i vlastitim sposobnostima te uvjerenje o životu i svijetu. Kako se desi da počnemo sumljati u osobnu vrijednost i vlastite sposobnosti? Zašto se bojimo života?
Da li ste ikad čuli za dijete koje je staro godinu dana i ima negativno mišljenje o sebi?! Dijete ne razmišlja jesu li mu nogice debele ili ne? Je li u redu plakati sada ili nije. Dijete od godinu dana ne razmišlja, ono jednostavno jest! Takvo kakvo je, takvo se i pokazuje. Ono što tada dijete treba je: VIDIM TE... a ono što u našem društvu najčešće dobije je BRIGA, STRAH i KRITIKA.
Jesu li vam poznate ove rečenice?
Pazi, past ćeš.
Ne možeš ti to još...
Kako se to ponašaš?
Ma, ne boli te...
Jesi li ti normalna?
Ne budi nepristojna!
Ovo su rečenice koje stvaraju strah od života, koje ugrožavaju samosvijest, osobnu vrijednost i potiču dijete da prestane vjerovati u vlastite sposobnosti.
Iskrivljena životna uvjerenja su nešto što smo kroz život stekli, to nije nešto s čime smo se rodili! Dobili smo ih od ljudi koji su nam bili najbliži. I ako ih simbolički vratimo od kud su došla tada oduzimamo moć kritičkom egu u nama i prisjetimo se onoga što stvarno jesmo. To je put van... van u ozdravljenje... I ovo ne vrijedi samo za poremećaje u prehrani. Ovo vrijedi za sve ovisnosti i sve destruktivne oblike ponašanja prema sebi.
Djevojke s anoreksijom i bulimijom pripadaju takozvanim ”psihosomatskim obiteljima” – zajednica u kojoj je dijete izrazito štićeno i pretjerano paženo, a nema jasnih granica. Štićeno dijete razvija u sebi opsesivnu težnju za savršenstvom shvaćajući da to roditelji traže. Pri tome prati sve signale iz okoline. Oprezno promatra što je roditeljima prihvatljivo a što ne, što u njoj rađa neodlučnost prema svakoj vlastitoj akciji i ovisnost o odobravanju roditelja. Uči se ponašati prema očekivanjima roditelja i s vremenom počinje osjećati veliku odgovornost da ne napravi nešto što bi posramilo obitelj i izazvalo osjećaj krivnje ili stida. Poriče sebe i vlastite potrebe u korist obitelji kao cjeline. Do adolescencije to funkcionira... a tada nastupa kriza.
Potreba za životom van obitelji je sve jača. Želi ostati odana obitelji, a istovremeno želi stvarati kontakte, živjeti drugačije i misliti drugačije. Pošto se još ne može odvojiti od roditelja, pokušava ih promjeniti. Dolazi do sukoba, a oni za uzvrat samo još više stežu obruč. Nesuglasice se najčešće potpuno negiraju odnosno nesvjesno ili čak svjesno prikrivaju. Dijete je često roditelj svojim roditeljima. Kad se adolescentica pokušava odvojiti od obitelji, narušava se dotadašnja ravnoteža i ostali članovi ju pokušavaju prisiliti na odustajanje. Ako u ovom trenutku ne smogne snage za odvajanje, adolescentica ostaje u zamci, a bolest je UČINKOVITI MEHANIZAM kojim se može izbjeći promjena, a da se pri tome ne izgubi obraz. S obzirom da se u obitelji nastoji izbjeći svaki sukob, bolest izvrsno služi toj svrsi, jer se s bolešću odgađa odrastanje koje je izvor sukoba. Zbog toga simptom na nesvjestan način podržava obitelj, jer zapravo, ma koliko to čudno zvučalo, na neki način svima odgovara.
Simptomi:
Bulimičarke žele tražiti pomoć ali se stide svoje bolesti, pa dugo skrivaju.
napadaji prejedanja
osjećaj gubitka kontrole nad uzimanjem hrane
procjenjivanje sebe isključivo na temelju izgleda tijela
upotreba laksativa, diuretika, klizmi, gladovanja, pretjeranog vježbanja i povraćanja
Anoreksičarke ne traže pomoć, već ju odbijaju.
odbija zadržati tjelesnu težinu iznad minimalno normalne
jak strah od debljanja
poremećaj doživljaja tijela i poricanje ozbiljnosti aktualne, niske tjelesne težine.
Amenoreja
ORTOREKSIJA
Još nije definirana kao poremećaj, ali sve više se govori o ”opsjednutosti zdravom hranom”. Bez obzira na to jesu li vegeterijanci, vegani, pristaše sirove hrane ili makrobiotike, različite grupe ljudi inzistiraju na svojim dijetalnim pravilima. Problem nastaje ako ta pravila počinju dominirati životom. Trenutak kada prehrana postaje nezdrava jest onaj kada se počinje sukobljavati s normalnim životom. Ako vaš društveni i obiteljski život počinju patiti isto kao i vaše zdravlje, onda vjerojatno imate problem. Ortoreksija može prijeći u anoreksiju, anoreksija često prelazi u bulimiju i bulimija u anoreksiju.
Okidači za razvoj bulimije su različiti i specifični za svaku djevojku, ali je uzrok uvijek jedan i uvijek isti. Uzrok je jaki emocionalni stres izazvan remećenjem nekog za djevojku važnog međuljudskog odnosa. Ostajanje s ovom ranom je toliko velika psihološka bol, da kod ranjene osobe dolazi do raspada njezinog izvornog pozitivnog emocionalnog integriteta. Ovakav emocionalni “krah” dovodi do toga da Kritični Ego dolazi na vlast! Djevojka više ne može realno sagledavati i procjenjivati svoj život, već počinje vjerovati u vlastitu nedostatnost i počinje sebe okrivljavati za sve što se vani dogada.
Bulimičarski kritički ego je po dr. Tatjani Škoro u knjizi „Tajna bulimije“
• Sebičan – uvjerava da ste same i da nitko ne brine o vama. Osjećate se odvojenim od svih
• Tašt – samo najbolje je dovoljno dobro za vas
• Perfekcionist – sve što je manje od savršenog, zavređuje prezir
• Kompulzivan – ili sad ili odustajem!
• Ekstreman – nema sredine, ako nije savršeno, onda je savršeno loše!
• Uvijek uspoređuje – na štetu žrtve
• Zastrašuje
• Prijeti i ucjenjuje – sad je loše, bit će gore, zahtjeva bespogovornu poslušnost
• Prigovara i zamjera
• Nadmoćan
• Hirovit, prevrtljiv i kapriciozan
• Povodljiv, snob
• Matrijalistički i grandomanski nastrojen
• Zao gospodar, sadist
S obzirom da su poremećaji u prehrani stečeni poremećaji osobnosti koji zahvaćaju sve razine osobnosti, duhovnu, mentalnu, emocionalnu i tjelesnu – liječenje zahtjeva multidisciplinarni pristup.
Psihosomatiku – povezivanje psihe s tijelom, otvaranje emocionalnih blokova u tijelu
Psihoterapija – povezivanje s unutrašnjim djetetom, buđenje empatije za nj., rad s kritičarem – superegom. Izgrađivanje sigurnosti i vježbanje prepuštanja
Psihodinamika – povezivanje obiteljske dinamike s osobnošću
Rad s emocijama – izgrađivanje kapaciteta za propuštanje potisnutih emocija
edukacija o funkciji probavnog sustava i utjecaju ugljikohidrata na metabolizam
Rad s tijelom i s emocijama je po meni jedan od najbitnijih segmenata, jer upravo vraćanje u tijelo, pomaže osvjestiti sve što je u tijelu zaboravljeno, potisnuto ili odcijepljeno. Djevojke koje su toliko udaljene od svog tijela da ga svakodnevno muče i potčinjavaju, bez pardona, vraćanje u tijelo i njegovo osvještavanje približava boli koju same sebi nanose i polagano ta bol budi empatiju prema samoj sebi te vodi u iscjeljenje. Ali bitno je da ne zanemarimo ni jedan drugi aspekt, jer ipak smo mi ljudska bića cjeloviti sistem koji treba gledati holistički.
Prolaskom i upoznavanjem svih zaboravljenih dijelova možemo spoznati tko zapravo jesmo ispod svih kompenzacija i iskrivljenja. A kad upoznate sebe, zapravo shvatite da ste upravo takvi kakvi jeste najviše ok.
prof. Gorana Radetić
Voditeljica Centra Osobne Moći
Tjelesno orijentirani terapeut za dušu i tijelo
Gorana je rođena 1977. u Zagrebu, diplomirala na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, usmjerenje kineziterapija. Još za vrijeme fakulteta sudjeluje na brojnim Reebok Body art konvencijama, prolazi kroz 8 stupnjeva joge u svakodnevnom životu i sudjeluje na instruktorskim seminarima, 20tak radionica makrobiotičkog kuhanja te radionica eko uzgoja voća i povrća. Nakon fakulteta upisuje Snowlion školu četverogodišnji studij integrativno psiho-spiritualne terapije te nakon završetka studija počinje raditi kao tjelesno orijentirani terapeut za dušu i psihu i postaje dio učiteljskog tima u Snowlion školi. Trenutno polaznica treće godine CIL trening studija za kliničku psihologiju i duhovnost.
Pokretačica i utemeljiteljica Kinezi mix programa, osnivačica udruge Intuita koja se bavi promicanjem cjelovitog razvoja čovjeka i zdravije kulture življenja.
Trenutno radi kao instruktorica joge, trenerica kinezi mixa, body tonea i core vježbi (bioenergetske vježbe po Lowenu) te kao tjelesno orjentirani terapeut za dušu, psihu i tijelo u Centru Osobne Moći u Osijeku.
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (3)