Život i djelo: Sebastijan Lechner

Ako ste slučajno primjetili, tekstovi o stripovima na vašem omiljenom portalu su se prorijedili, ali to ne znači da su autori istih (u narodu znani kao „oni što prepričavaju stripove“) spavali ili da su se manuli ćoravog posla. Zapravo suprotno, osječka produkcija stripova je podignuta na višu razinu, pa smo shodno tomu imali i više posla što je pak rezultiralo manjkom osvrta na stripove. Izdanje koje ovim putem predstavljamo je kolaborativni pothvat niza stripaša pod idejnim i izvedbenim vodstvom urednika Željka Gašića, a vaši strip osvrtnici su ovom strip izdanju dali svoj skromni doprinos. Sve je zapravo započelo s izložbom „Slavonski strip crtači“, koju smo nakon Osijeka profurali diljem ravne nam Slavonije. Skupljajući podatke za tu izložbu, radne snage Udruge StripOs su iskopale pravo strip blago. Uz izložbenu i izdavačku djelatnost, koja se do sada svodila na kataloge izložbi te šest brojeva magazina STRIPOS, otišli smo i korak dalje, tako da, ovim putem:

Udruga ljubitelja stripova Osijek – StripOs predstavlja prvu knjigu (knjiga 1) iz „BIBLIOTEKE STRIPOS“



Jedan od prvih crtača stripova iz Osijeka je Sebastijan Lechner, ovo izdanje je u cijelosti posvećeno njegovu opusu kojeg smo doslovno otrgnuli iz zaborava. Ovo je, u kratkim crtama, njegova priča:

Sebastijan Lechner, vrsni strip-crtač i scenarist rođen je 10. siječnja 1921. godine u Osijeku. Rano djetinjstvo provodi u rodnom gradu, a po završetku trećeg razreda Osnovne Svete Ane seli s obitelji u Beograd, gdje nastavlja školovanje i stječe zvanje firmopisca. U rodni grad vraća se 1939., gdje broavi do, najranije, 1942. godine. Kao autor stripa debitira 2. listopada 1938. u prvom broju tjednika Paja Patak, sa samo sedamnaest godina. Svoje djelovanje počinje s tri različita stripa crtana u realističnoj maniri. U Mikijevom carstvu javlja se s prvim kadrovima stripa Gospodar svijeta. Od tada cjelokupan budući opus objavljuje u tom listu, ostvarujući zavidnu produkciju na temeljima tri zasebna serijala: Džatro, Siegfired i Princ Bialčo. Lik Džatra, junaka iz prapovijesnog doba, Lechner je kreirao još 1938. za tjednik Paja Patak, dok je Siegfired nastao tijekom sljedeće godine kao polod auorove inspiriranosti njemačkom srednjevjekovnom mitologijom i Pjesmom o Nibelunzima. Posljednji strip-junak Sebastijana Lechnera, Princ Bialčo, tek je počeo poprimati karakeristike serijala, kada je kod osmog nastavka druge epizode, intenziviranjem Drugog svjetskog rata, prekinuto izdavnje Mikijevog carstva. Za sve svoje stripove, koji su osim u regiji objavljivani i u Francuskoj i Bugarskoj, sam je pisao scenarije. Tijekom rata ne bavi se stripom. Preminuo je u 24. godini života.

Prva knjiga iz Biblioteke StripOs ima 96 crno bijelih stranica, kolor naslovnicu, tvrde korice na koje se u zdanje vrijeme svi pale, naklada je 500 primjeraka, a realizirana je uz pomoć sredstava Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hypo Alpe-Adria-Bank te Grada Osijeka. Vrijedna stripo-banda koja je radila na izdanju je redom (neke zasigurno i poznate): Željko Gašić (urednik), Aleksandar Gucunski (prijevod, lektura, korektura), Zdravko Zupan, Željko Gašić (autori tekstualnih priloga), Nenad Barinić, Roko Idžojtić (ilustracije), David Tadić, Antonio Petrinšak, Igor Vuksanić, Denis Nemeš, Ivan Trenkl, Saša Paprić, Vuk Marković, Zdravko Zupan (obrada i priprema), Zlatko Milenković, Dejan Đoković (oblikovanje), Igor Vuksanić (dizajn naslovnice). Pored pet stripova: Tajanstveni otok u tihom oceanu, Gospodar svijeta, Siegfried, Džatro te Princ Bialčo, izdanje sadrži i dva tekstualna priloga. Prvi, o istraživanju i radu na knjizi, napisan od strane urednika je prava detektivska priča koja se vrti oko uzbudljivih događja vezanih za skupljanje materijala, a drugi tekstualni prilog je recenzija Lechnerovih stripova iz tipkovnice Zdravka Zupana (uz Rudija Aljinovića, jedan od začetnika forme strip kritke u nas). Također tu su i prilozi; stranica Lechnerovog stripa iz Francuskog izdanja Gavroche br. 49 (2.10.1941.), sken iz lista Le Collectionneur de Bandes Dessinees, objavljenog u Francuskoj, u lipnju 1981., gdje povjesničar i kritičar stripa Claude Guillot piše o Lechnerovom Sarotru, zatim naslovnice strip magazina u kojima je Lechner objavljivao te prepiska 6 pisama između Lechner i urednika lista Mikijevo carstvo. Ova pisma su posebno zanimljiva jer daju uvid u ondašnju strip-scenu i beskompromisno potvrđuju da se rad na stripu treba platiti! Na tu temu (oko love), zanimljiv je i kratki osvrt jednog drugog osječanina, Borivoja Dovnikovića koji je kao tadašnji mladi talent i upoznao Sebastijana Lechnera (zvanog Vaso). Izdanje je dostupno u strip-knjižarama, a i u knjižari „Nova“ u Osijeku. Nema sumnje, uskoro će se naći i na policama nezaobilaznog nam GISKO-a.

Do tada možete pročitati prve 22 stranice:



Priredio: Saša Paprić