Komentar: Zašto diploma nije dovoljna?
06.12.2012. 10:15
Studenti, diploma je potvrda da ste svladali minimum znanja potrebnog da biste se bavili nekim poslom. Ok, postoji tu i neki prosjek, ali svi znamo kako za neke kolegije treba učiti više i za nižu ocjenu, za neke manje za visoku, a često profesori pogledaju kakve su druge ocjene prije davanja svoje, pa se uklope u prosjek. Dakle, prosjek možete "okačiti mačku o rep"! Diploma ne znači da ste stručnjaci u svom poslu. Ona vas ničime ne izdvaja od drugih s diplomom.
Kolega Saša Cvetojević osvrnuo se na situaciju kada je jedna mlada žena na nekom panelu pitala kako nikako ne može naći posao, a bila je odlikašica, sportašica, uvijek je sve odrađivala i sve je išlo kako treba. Pisala je desetke molbi i ništa, samo "zid". Kaže Saša: “I gledam ja ispred sebe zid, dok ju slušam, i mislim: istina, zid je ispred mene. Ona vidi taj zid i jedna zatvorena vrata. Da ju pitam koliko ima izlaza, rekla bi - jedan. A ja vidim 5 prozora, 2 otvora za ventilaciju, knauf ploče na stropu koje se pomiču i iza kojih je možda opet izlaz i gledam gdje je otvor za dimnjak... Stvar je percepcije, odmaknite se, pogledajte ponovo. Promijenite način. Promijenite pristup. Promijenite sebe. Zid će uvijek biti zid. Ili tražite izlaze na drugoj strani, ili nabavite pneumatski čekić! ”.
Takvo razmišljanje nećete steći učeći. Takvo razmišljanje stječete djelujući! A opcije za djelovanje tijekom studiranja su razne: od raznih studentskih i inih udruga, preko raznih projekata u koje se možete uključiti, do aktivnog sudjelovanja na društvenim mrežama. Dat ću nekoliko primjera.
Primjer 1. Za sudjelovanje u odličnom Projektu 180 kojega je organizirao Studentski zbor Ekonomskog fakulteta u Osijeku na čelu s Markom Weberom, od više tisuća studenata tog fakulteta, za sudjelovanje se prijavilo njih 12 (slovima: dvanaest)! Projekt je zamišljen kao natjecanje timova u radu na nekoliko case studyja različitih tvrtki, gdje dolazite u izravan kontakt s tim tvrtkama i upoznajete ih, kao i te tvrtke vas, vide kako razmišljate, što znate i kako primjenjujete to svoje znanje, a pobjednički tim dobija nagrade, između ostalog i prakse u nekima od tih tvrtki. Kao što već spomenuh, od nekoliko tisuća studenata EFOS-a, prijavilo se njih 12!
Primjer 2. Studentske udruge (npr. AIESEC, IAESTE itd.) u sklopu svog djelovanja rade razne projekte kroz koje kontaktiraju razne tvrtke ili institucije i surađuju s njima, ali i unaprijeđuju razne korisne vještine, poput prezentacijskih, organizacijskih, upravljanja vremenom, govora tijela, timskog rada, preuzimanja odgovornosti i slično. Radom u studentskim (ili nekim drugim) udrugama stječete jednu širinu, vrijedno iskustvo i potencijalno bitne kontakte, a sve to dok ste još u fazi “igranja”, dok vas pogreške još uvijek ne koštaju puno.
Primjer 3. Društvene mreže poput Facebooka, LinkedIna, Google plusa, a možda ponajviše Twittera odličan su način da potencijalnim poslodavcima date do znanja da postojite! Naravno, ne pričam o stavljanju tridesetak YouTube klipova dnevno i spamanju svim i svačim, nego o nepretencioznim komentarima kojima predstavljate sebe, svoje znanje i vještine te poznavanje svijeta oko sebe. Pisanje bloga ili članaka za neki portal također se računaju, kao i sve drugo što vas odvaja od većine i daje uvid u vaše znanje i način razmišljanja.
Vjerujte, veća je vjerojatnost da će vas tvrtke zapaziti kroz projekte u kojima sudjelujete ili zbog vaše aktivnosti na internetu, nego da će od fakulteta tražiti popis top studenata! Kod nas još ne postoje headhunting tvrtke, a većina tvrtki nema odjel koji bi se bavio sustavnim praćenjem top studenata. Tvrtkama su zanimljivije osobe koje primijete “usput”. Znam više primjera ljudi koji su tako zaposleni u osječkim tvrtkama, uključujući Inchoo, baš na temelju nekih od aktivnosti koje sam ranije naveo. Neke sam i sam predložio; zapazio sam da se izdvajaju iz mase, nisam ih osobno poznavao.
Ponavljam: diploma je samo potvrda da ste svladali minimum znanja potrebnog da biste se bavili određenim poslom, ona ne znači da ste stručnjaci u svojoj branši i ničime vas ne izdvaja od ostalih s takvom diplomom. Razliku morate napraviti sami! I ne, to nije garancija da će vam biti ponuđen posao ili da ćete ga dobiti, ali svakako višestruko uvećava vjerojatnost.
Autor: Nandino Lončar
Kolega Saša Cvetojević osvrnuo se na situaciju kada je jedna mlada žena na nekom panelu pitala kako nikako ne može naći posao, a bila je odlikašica, sportašica, uvijek je sve odrađivala i sve je išlo kako treba. Pisala je desetke molbi i ništa, samo "zid". Kaže Saša: “I gledam ja ispred sebe zid, dok ju slušam, i mislim: istina, zid je ispred mene. Ona vidi taj zid i jedna zatvorena vrata. Da ju pitam koliko ima izlaza, rekla bi - jedan. A ja vidim 5 prozora, 2 otvora za ventilaciju, knauf ploče na stropu koje se pomiču i iza kojih je možda opet izlaz i gledam gdje je otvor za dimnjak... Stvar je percepcije, odmaknite se, pogledajte ponovo. Promijenite način. Promijenite pristup. Promijenite sebe. Zid će uvijek biti zid. Ili tražite izlaze na drugoj strani, ili nabavite pneumatski čekić! ”.
Takvo razmišljanje nećete steći učeći. Takvo razmišljanje stječete djelujući! A opcije za djelovanje tijekom studiranja su razne: od raznih studentskih i inih udruga, preko raznih projekata u koje se možete uključiti, do aktivnog sudjelovanja na društvenim mrežama. Dat ću nekoliko primjera.
Primjer 1. Za sudjelovanje u odličnom Projektu 180 kojega je organizirao Studentski zbor Ekonomskog fakulteta u Osijeku na čelu s Markom Weberom, od više tisuća studenata tog fakulteta, za sudjelovanje se prijavilo njih 12 (slovima: dvanaest)! Projekt je zamišljen kao natjecanje timova u radu na nekoliko case studyja različitih tvrtki, gdje dolazite u izravan kontakt s tim tvrtkama i upoznajete ih, kao i te tvrtke vas, vide kako razmišljate, što znate i kako primjenjujete to svoje znanje, a pobjednički tim dobija nagrade, između ostalog i prakse u nekima od tih tvrtki. Kao što već spomenuh, od nekoliko tisuća studenata EFOS-a, prijavilo se njih 12!
Primjer 2. Studentske udruge (npr. AIESEC, IAESTE itd.) u sklopu svog djelovanja rade razne projekte kroz koje kontaktiraju razne tvrtke ili institucije i surađuju s njima, ali i unaprijeđuju razne korisne vještine, poput prezentacijskih, organizacijskih, upravljanja vremenom, govora tijela, timskog rada, preuzimanja odgovornosti i slično. Radom u studentskim (ili nekim drugim) udrugama stječete jednu širinu, vrijedno iskustvo i potencijalno bitne kontakte, a sve to dok ste još u fazi “igranja”, dok vas pogreške još uvijek ne koštaju puno.
Primjer 3. Društvene mreže poput Facebooka, LinkedIna, Google plusa, a možda ponajviše Twittera odličan su način da potencijalnim poslodavcima date do znanja da postojite! Naravno, ne pričam o stavljanju tridesetak YouTube klipova dnevno i spamanju svim i svačim, nego o nepretencioznim komentarima kojima predstavljate sebe, svoje znanje i vještine te poznavanje svijeta oko sebe. Pisanje bloga ili članaka za neki portal također se računaju, kao i sve drugo što vas odvaja od većine i daje uvid u vaše znanje i način razmišljanja.
Vjerujte, veća je vjerojatnost da će vas tvrtke zapaziti kroz projekte u kojima sudjelujete ili zbog vaše aktivnosti na internetu, nego da će od fakulteta tražiti popis top studenata! Kod nas još ne postoje headhunting tvrtke, a većina tvrtki nema odjel koji bi se bavio sustavnim praćenjem top studenata. Tvrtkama su zanimljivije osobe koje primijete “usput”. Znam više primjera ljudi koji su tako zaposleni u osječkim tvrtkama, uključujući Inchoo, baš na temelju nekih od aktivnosti koje sam ranije naveo. Neke sam i sam predložio; zapazio sam da se izdvajaju iz mase, nisam ih osobno poznavao.
Ponavljam: diploma je samo potvrda da ste svladali minimum znanja potrebnog da biste se bavili određenim poslom, ona ne znači da ste stručnjaci u svojoj branši i ničime vas ne izdvaja od ostalih s takvom diplomom. Razliku morate napraviti sami! I ne, to nije garancija da će vam biti ponuđen posao ili da ćete ga dobiti, ali svakako višestruko uvećava vjerojatnost.
Autor: Nandino Lončar
Objavio: Nandino |
Komentari (25)