Biciklistički vodič: Što ponijeti na put? #9

Još savjeta za što uspješnije cikloturiranje. Saznajte što vam je potrebno na dužim putovanjima.

Savjete su pronašli na blogu Snežane Radojčić, koja biciklom putuje svijetom. Među biciklistima je rasprostranjeno uvjerenje da je svaki gram važan.

Logično je da će biti lakše voziti bicikl koji je natovaren s 5 kilograma nego onaj na kome je 10 kilograma tereta. Međutim, na terenu koji je pretežno ravan, ta razlika neće biti toliko osjetna. Ukoliko je pak ruta kojom ćete pedalirati brdovita, razliku ćete itekako osjetiti na uzbrdicama, dok ćete nizbrdo postizati veću brzinu što ste teži.

Logično je, također, da ćete manje osjećati težinu tereta što ste u boljoj kondiciji. Iskustvo u vožnji određenim tipom terena, posebno uzbrdicama, može dosta olakšati vožnju s bisagama.


Ako pak ne marite mnogo za razlike od nekoliko kilograma manje ili više, imajte na umu to da za svakoga postoji optimalna granica opterećenosti, nakon koje mu vožnja postaje veoma naporna, a na zahtjevnijim dionicama i nemoguća.

Uvijek se može gurati kada zapne na strmoj uzbrdici, ali treba znati da je guranje natovarenog bicikla mnogo teže i zamornije od vožnje brzinom od 4 ili 5 km/h. Otprilike dvije trećine vaše tjelesne težine bit će maksimum koji možete ponijeti na biciklu, dok je jedna trećina najpoželjnija za vožnju.

Kada zajedno voze muškarac i žena, da bi bili podjednako brzi, treret treba raspodijeliti tako da muškarčev bicikl bude opterećeniji za 20 % više. Naime, zbog fizioloških razlika, muškarci imaju više mišićne mase nego žene, pa će tako — pod pretpostavkom da su oboje istih godina, iste fizičke kondicije, čak i težine — žena imati 20% manje mišićne mase.

Solo putnik na biciklu nosi prosječno mnogo više tereta nego putnici koji putuju u paru ili u većoj grupi – mora nositi šator, alat, rezervne dijelove, kuhalo i kuhinjske elemente koji bi se inače rasporedili na više ljudi.

Postoji još jedna činjenica – što vam je novčanik dublji, to će teret na vašem biciklu biti lakši. Riječ je o tome da je ultra-lagana kamperska oprema veoma skupa, ali i o tome da mnogo toga nećete morati nositi sa sobom ako imate dovoljno novca: kuhalo i opremu za kuhanje – ako ćete kupovati hranu ili jesti u restoranima usput; šator, podlogu za spavanje i vreću – ako ćete plaćati smještaj; rezervne dijelove i alat – ako možete platiti taksi ili lokalcima da vas prevezu do prvog servisa; sezonsku garderobu na dugim putovanjima – ukoliko budete kupovali odjeću kada vam zatreba. Sretala sam long-term putnike s manje tereta nego što mnogi nose na vikend ture.

- Nekada pak nije u pitanju dubok džep, nego ludost. Čula sam priču o jednom putniku oko svijeta koji je putovao sa svega sedam kilograma tereta. Od kamperske opreme nosio je samo šator i laganu podlogu, ali nije imao vreću za spavanje. Kada bi mu noću bilo hladno, ustajao je i trčao okolo da se zagrije. Da je priča vjerodostojna, potvrdilo je nekoliko putnika koji su vozili dio puta s njim. -

Kamperska oprema
Šator, podloga i vreća za spavanje zauzimaju najviše mjesta u prtljagu i dosta su teški – ova tri elementa kamperske opreme težit će najmanje 1,5 kilograma.

1. Šator
Ako ste solo putnik ili samo želite spavati sami, najlakši i najpraktičniji bit će ljetni jednoslojni šator za jednu osobu, koji uglavnom nije teži od jednog kilograma. Šatori za dvije osobe su obično teški oko dva kilograma, dok oni za tri ili četiri spavača dostižu i pet ili šest kilograma. Ukoliko imate jednoslojan šator, možete ponijeti tanku ceradu ili najlon koji će služiti kao drugi sloj, za zaštitu od jakih pljuskova.

Komadi najlona za krov ili pod šatora su multifunkcionalni – mogu se koristiti kao stolnjaci za rasprostiranje hrane na zemlji, kao podmetači za sjedenje na vlažnom tlu, kao zaštita od pljuska ako vas uhvati na putu i nemate zaklon, kao termička izolacija šatora ukoliko naglo zahladni ili spavate na većim visinama gde su temperature niže. U potonjem slučaju, ujutro ćete imati kondezaciju u vidu kapljica na krovu i sastavcima šatora, ali to je normalno, budući da pod najlonom materijal nije mogao "disati".



2. Podloga za spavanje

Najlakša podloga za spavanje je ona od morske pjene, koja teži oko 200-300 grama, koja se može "zarolati", a prednost joj je ta što se ne može probušiti. Ove podloge su obično debljine pola centimetra pa mnogi kamperi nose dvije, koju stave jednu preko druge. Postoji model koji je s donje strane presvučen slojem aluminija, što osigurava toplinsku izolacija od tla. Spavanje na ovim podlogama je pomalo neudobno, ali za kraće ture i temperature iznad 5 stupnjeva Celzija su sasvim zadovoljavajuće.

Napuhujuće podloge su teže, zahtjevnije za održavanje, ali su udobnije za spavanje i mogu se presaviti na više načina. Čak i ako imate podlogu na napuhavanje, bilo bi dobro ponijeti i jednu od morske pjene koju ćete staviti ispod napuhujuće, kao zašitu od bušenja – što je postala i moja praksa nakon loših iskustava.

3. Vreća za spavanje
Vreća koja će poslužiti za većinu prosječnih tura biciklom, u sezoni od proljeća do jeseni, težit će obično manje od kilograma. Može se nositi i podvreća, koja služi kao posteljina i zašita vreće od prljanja, a ujedno i kao dodatni sloj za hladnije noći. Podvreća je veoma lagana i svatko je može sam napraviti od stare posteljine.


Na većini torbi u koje se vreće spremaju piše do koliko stupnjeva se u njima može spavati komforno, a koje su ekstremne i maksimalne temperature. Uvijek gledajte samo vrijednost komfornog spavanja. Izračunajte najnižu temperaturu na kojoj očekujete da ćete spavati a potom oduzmite deset – broj koji ste dobili je vaša komforna temperatura.

Ako se dvoumite između pernate i sintetičke vreće, pomoći će vam sljedeće činjenice: sintetika je bolji izloator u uvjetima veće vlažnosti zraka i nižih (ali ne ekstremnih) temperatura, dok je perje bolji izbor za suhe i jako hladne uvjete. Kad je riječ o težini, perje je lakše.

Ja nosim dvije vreće – zimsku i ljetnu. Zimska je pernata, s granicom komfornog spavanja do -5 C, oblika mumije, teška oko jednog kilograma i zauzima više od pola zadnje bisage. Ljetna je sintetička i teži 300 grama.

4. Kuhalo
Neki putnici biciklom smatraju da za većinu tura koje su kraće od dva tjedna kuhalo nije potrebno, jer se za toliko može jesti suha hrana, posebno ljeti. Moje iskustvo se ne slaže s time i ja sam pobornik nošenja bilo kakvog kuhala čim se ide na turu dužu od jednog dana.


Za većinu prosječnih tura sasvim će zadovoljavajuće biti jednostavno kuhalo sa zamjenjivim spremnicima. Oni se mogu kupiti svuda u europskim zemaljama, tako da ne treba nositi rezervne ako planirate turu u Europi. Koliko dugo će vam trajati, ovisi o tome koliko često kuhate i za koliko ljudi. Najbolje je da to provjerite kod kuće, prije polaska na put.

Nešto laganija su sklopiva kuhala.

Najlakša, najbolja i samim tim najskuplja su multifuel kuhala, koja rade na sve vrste goriva. Postoje dva osnovna tipa:
- nesklopiva – na kojima su kuhalo i spremnik za gorivo jedna cjelina, i
- sklopiva – s nožicama koje se sklapaju, a imaju bocu za gorivo i crijevo koje povezuje bocu i kuhalo.

Za ovaj tip kuhala poželjno je imati i štitnik od vjetra, koji ujedno sprječava i rasipanje topline.Sklopiva multifuel kuhala su generalno sigurnija za korištenje i nošenje. Mnogi cikloputnici prave lagana, mala kuhala od dvije konzerve, koje rade na alkohol (92% i više alc.). Upute za njihovo pravljenje možete naći na Youtube-u.

5. Kuhinjski pribor
Lagani kamperski setovi od inoksa ili nešto teži od aluminija koštaju dosta. Moje iskustvo je da nije neophodno imati neki od njih jer i obične kineske posude dobro obavljaju posao. Na početku ture oko svijeta, koristila sam set od četiri kineske posude različite veličine, koje se spremaju jedna u drugu. Imale su plastične poklopce pa sam kupila jedan aluminijski koji odgovara najvećoj i njega koristila za sve četiri prema potrebi. Sada koristim duboku aluminijsku posudu s poklopcem, zapremine jedne i pol litre. U njoj nosim kuhalo a iz nje i jedem.



Kad je riječ o priboru za kuhanje, neophodni su žlica i nož, dok je vilica najmanje upotrebljava (sve što se može jesti vilicom, može i žlicom). Za piće ali i odmjeravanje količine namirnica, dobro je imati čašu na kojoj su označeni mililitri. Mala plastična ili lagana drvena daska za sjeckanje veoma je praktična stvar. Ne zaboravite ponijeti kuhinjske gumice, kojima ćete zatvarati vrećice s namirnicama nakon što ih otvorite.

Kuhinjska krpa koja upija veliku količinu vode i ako vam se dogodi da imate vodu u šatoru, bit ćete joj veoma zahvalni. Čelična žica za ribanje posuđa, a njome se odlično čisti i kuhalo. Komad posuđa koji sam relativno skoro počela koristiti i od koga se više ne odvajam je termo boca. Koliko je dobra u hladnim danima, za čuvanje toplih napitaka, još je možda i praktičnija na ljetnim vrućinama – u njoj će voda ostati hladna cijeli dan.



Nešto bez čega ne mogu zamisliti svoju pokretnu kuhinju je plastična kutija za jaja. Postoje specijalne, kamperske, i one obične, koje se mogu kupiti na tržnici. Ne znam u čemu je razlika, osim u cijeni.

Nije loše imati i jednu do dvije manje plastične kutije s poklopcem, u kojima se može čuvati višak hrane od prethodnog objeda ili osjetljive namirnice.

Tekst: Ivan Podraza, Snežana Radojčić/Bikemyday
Foto: Bikemyday



Pročitajte i...
[VIDEO] Biciklistički vodič: kako se ponašati u prometu, s kakvom opremom i kako izbjeći prometne kazne?! #1/2
Biciklistički vodič: zakonski propisi o biciklizmu #2/2
[VIDEO] Biciklistički vodič: bicikl i alkohol #3
Biciklistički vodič: Koliko široke trebaju biti biciklističke staze izvan naselja? #4
[VIDEO] Biciklistički vodič: Ponašanje u prometu po noći i u slučaju smanjene vidljivosti #5
Biciklistički vodič: Kako se sigurno zaustaviti? #6
Biciklistički vodič: Zašto je voda važna u biciklizmu? #7
[VIDEO] Biciklistički vodič: Kako se ponašate prema biciklistima? #8
Biciklistički vodič: Što ponijeti na put? #9
Biciklistički vodič: "Mega lanac" za sigurnost vašeg bicikla #10
[VIDEO] Biciklistički vodič: Djeca - biciklisti na cestu mogu tek s navršenih 14 godina #11
Biciklistički vodič: Biciklom na posao #12