Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je preporuke građanima kako spriječiti nastanak zarazne bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je preporuke građanima za postupanje tijekom poplave radi sprečavanja nastanka i širenja zaraznih bolesti. HZJZ preporučuje građanima da konzumiraju vodu za piće isključivo iz kontroliranog javnog vodovoda ili kupljenu kao i da ne koriste hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom, već samo suhu ili konzerviranu koja je termički dobro obrađena.

Pozivaju se građani da pojačaju mjere osobne higijene te da se u slučaju povišene temperature ili nekih drugih znakova bolesti, poput povraćanja, proljeva, bolova u trbuhu, obavezno jave svom liječniku. Vodu iz vlastitih bunara i pumpi ne konzumirati sve do povlačenja poplavnih voda i provedene dezinfekcije, već koristiti vodu iz alternativne vodoopskrbe (autocisterni ili u bocama), koja je u nadležnosti lokalne samouprave, komunalnih poduzeća, Crvenog križa i sl. i pod nadzorom sanitarne inspekcije i zavoda za javno zdravstvo.

Zbog mogućeg prodiranja onečišćenih voda u oštećene vodovodne instalacije, izvorišta i bunare, potrebno je vodu prije uporabe za pripremu hrane ili piće obavezno prokuhati 15 minuta. Ako je voda iz lokalnog vodovoda ili bunara zamućena, treba je koristiti samo kao tehnološku vodu, ne smije se koristiti za piće, kuhanje ili pranje jer se prokuhavanjem kemijska onečišćenja ne eliminiraju.

HZJZ preporučuje ne konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili se u hladnjacima otopila ili pokvarila zbog nedostatka električne energije. Može se konzumirati isključivo hrana koja je pakirana u nepropusno pakiranje, suha ili konzervirana te dobro termički obrađena. Treba izbjegavati konzumaciju povrća i voća s poplavljenih područja, osim eventualno termički obrađenog povrća.

Zbog zdravstvene sigurnosti, potrebno je pojačati mjere osobne higijene češćim pranjem ruku sapunom uz korištenje tekuće vode iz javnog vodoopskrbnog sustava ili prokuhane vode i po mogućnosti uz korištenje dezinfekcijskih sredstava dostupnih u ljekarni. U slučaju pojave povišene tjelesne temperature ili drugih znakova bolesti, uključujući simptome crijevnih zaraznih bolesti (povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu) potrebno se obratiti izabranom liječniku. U slučaju ozljeda obavezno se javiti lječniku radi zbrinjavanja rane i cijepljenja protiv tetanusa.

Nakon povlačenja voda, morat će se sanirati bunari i prostor oko njih uz nadzor i pomoć stručnjaka, očistiti i dezinficirati sve poplavljene objekte i kuće i nakon sušenja zidove zaštiti algicidima te dezinficirati pokućstvo i sve što je došlo u doticaj s poplavnim vodama. Po mogućnosti treba očistiti septičke jame radi sprečavanja izlijevanja, a ako je došlo do izlijevanja, provesti sanaciju tla klornim vapnom. Uklanjanje uginulih životinja potrebno je obavljati u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim inspekcijskim službama.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić izjavio je u Varaždinu da je Ministarstvo ispunilo svoje zadaće u vezi s ublažavanjem posljedica katastrofalnih poplava. Odmah je osnovan krizni stožer koji neprekidno radi, a na terenu je sve vrijeme 30 ekipa hitne medicinske pomoći koje su imale oko 200 intervencija, kazao je Ostojić. Dodao je da potpuno funkcionira opskrba lijekovima. Najavio je da će sutra otići na teren te poručio da zasad nema opasnosti od epidemija ili zaraze, ali na to treba biti spreman. Podsjetio je na epidemiju ospica u BiH koja bi se zbog migracije stanovništva mogla proširiti te istaknuo da su svi napuci stanovništvu objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva zdravlja i HZJZ-a. Najavio je slanje ekipa za psihološku pomoć koje će pomoći ranjivim skupinama.



Tekst i foto: Radio Osijek/HRT

Pročitajte i..
Opasnost od poplava još nije prošla u Brodsko-posavskoj županiji
Poziv u pomoć - Osijek pomaže poplavljenim područjima! [informacije]
Oprez! Prevaranti i lažni humanitarci traže novac za stradale u poplavama!
Važno! U Tenju stiže 500-tinjak evakuiranih osoba iz Orašja i okolice! Hitno potrebna pomoć!
Nezapamćene poplave u Srbiji i BiH potaknule veliku solidarnost u regiji