Neznatan porast prometa i prihoda na "autocesti duhova" - Slavonika

Prvog kolovoškog vikenda, koji se u turističkom smislu smatra udarnim, na svim autocestama u Hrvatskoj zabilježen je promet od 618.857 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 31.742.156 kuna bez PDV-a. Za usporedbu, tijekom istog vikenda prošle godine zabilježen je promet od 590.801 vozila.

Kako u tom moru vozila prolazi autocesta A5, Beli Manastir – Osijek – Svilaj, takozvana Slavonika? Jako loše. Iako je i Slavonika ostvarila povećanje prometa, pa je tako od 1. do 3. kolovoza njom prošlo 6050 vozila (u usporedbi s 5874 vozila u istom vikendu 2013., što je povećanje od 3%), Slavonika participira u ukupnom prometu u hrvatskim autocestama s manje od 1% vozila, odnosno s tek nešto više od 1% ostvarenih prihoda, dok je primjerice u 2012. godini sudjelovala s oko 3%.

Razloga za loše rezultate Slavonike naravno ima više: od onih koji opterećuju sve autoceste u državi poput krize, besparice i preskupog goriva, pa do ušteda na cestarini vožnjom po starim cestama, a u slučaju Slavonike to je državna cesta D7 – Osijek – Đakovo kojim mnogi vozači i dalje prometuju.

Dodatni je problem Slavonike to što je riječ o još uvijek nedovršenoj autocesti kojom se prometuje na svega 50-ak kilometara na dvije dionice: Đakovo - Sredanci i Osijek – Đakovo. Most preko Drave još se gradi, a dionice Sredanci - Svilaj do granice s BiH te kroz Baranju do granice s Mađarskom nisu ni u planu.

Naime, nastavak gradnje Slavonike ovisi o mogućnostima financiranja iz EU fondova, a one su za sada loše. Svi ti projekti za sada nisu dovoljno dobro pripremljeni za EU financiranje te je nužno izraditi dodatnu dokumentaciju poput studije opravdanosti, utjecaja na okoliš itd. kako bi se uopće mogli kandidirali za EU fondove.

Drugim riječima, do daljnjega Slavonika ostaje „autocesta duhova“ čiji je udio u ukupnim prihodima hrvatskih autocesta minoran i beznačajan.





Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Cacan, Divna Jakšić/Foto-arhiv031