Smijmo se, baš je smiješno!

Humor je perceptivni proces, dok je smijeh oblik ponašanja, odgovor na humor.
Dakle, koga god pere depra ili ga sastavilo razočaranje, ma zapravo bilo koji je razlog tuge, nema toga što dobra zajebancija ne može izliječiti. Nek umru dušmani alternative - smijeh je naš najbolji lijek!
Ne pitajte je li to uistinu tako ili je to tek jedna od floskula koje svakodnevno slušamo, važno je samo da je veselo.

Eto, prenosim tu neki djelić sa Medicina.hr da se malo educiramo; neki Norman Cousins, prijašnji urednik časopisa "Saturday Review" pobudio je pozornost medicinske javnosti pitajući se ima li smijeh mogućnost liječenja. 1964. godine je Cousinsu dijagnosticiran ankilozantni spondilitis, progresivna degenerativna bolest vezivnog tkiva. Liječnici su mu ostavili vrlo malo nade u oporavak te pretpostavili da je mogući uzrok njegove bolesti trovanje teškim metalima. Cousin se tada prisjetio kako je čitao knjigu Hansa Selye «Odgovor tijela na stres» u kojoj su navedeni rezultati istraživanja po kojima negativne emocije uzrokuju kemijske promjene koje mogu iscrpiti nadbubrežnu žlijezdu. Također je pretpostavio da pozitivne emocije (kao što su vjera, nada, povjerenje, veselje) mogu stvoriti u tijelu promjene koje bi potakle oporavak i ozdravljenje.
Kako je smijeh put ka ovim pozitivnim emocijama, Cousin je počeo gledati zabavne filmove kako bi stimulirao smijeh. Nakon svakog smijanja primijetio je da bolje spava bez potrebe za analgeticima i sedativima. Također je otkrio da smijeh stimulira smanjenje sedimentacije, što je ukazivalo na povlačenje upalnog procesa.
Nakon oporavka, Cousins je proveo zadnjih deset godina života kao gost profesor na U.C.L.A. medicinskom fakultetu gdje je osnovao radnu grupu za humor. Danas, 28 godina nakon Cousinsova iskustva, dostupni su nam rezultati znanstvenih istraživanja koji objašnjavaju specifične fiziološke promjene koje je potakla njegova anegdotalna priča. Smijeh uistinu djeluje na tijelo, dušu i duh.
Za vrijeme jakog smijeha koji duže traje, povećava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; normalni uzorak disanja postaje kaotičan: frekvencija i dubina disanja se povećavaju, a rezidualni volumen se smanjuje. Kašljanje i štucanje često nastaju zbog iritacije freničnog živca ili pomakom mišićnih hvatišta, što pomaže čišćenju dišnog sustava.
Štoviše, stanja kao što su astma i bronhitis mogu se provocirati jakim smijehom. Protok u perifernim krvnim žilama se povećava zbog vazodilatacije.
Također, smijehom aktiviramo brojne mišićne skupine - dijafragma, trbušni, međurebreni, pomoćni dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Otkriveno je da je potrošak energije u nekoliko minuta smijeha jednak potrošku za vrijeme 10 minuta vježbanja na spravi za veslanje ili 15 minuta na sobnoj bicikli. Nekad je čak korisniji dobar smijeh nego khm...sex, jer istraživanja pokazuju da je razina serumskog kortizola i adrenalina smanjena nakon smijanja.
Kortizol i adrenalin se inače povisuju tijekom odgovora na stres.
Hormoni stresa potiskuju imunološki sustav, povisuju broj trombocita (što može dovesti do začepljenja arterija) i povisuju krvni tlak. Zbog toga su znanstvenici zaključili da se smanjenjem razine ova dva hormona može poništiti potiskivanje imunološkog odgovora, smanjiti začepljenje arterija i visoki krvni tlak.
Drugi su znanstvenici pokazali da veseli smijeh povećava spontano stvaranje limfocita i aktivnost NK (natural killer) stanica. NK stanice su tip limfocita koje ubijaju tumorske stanice.Mora se imati na umu, pritom, kako je svaki pacijent jedinstven slučaj i da nema garancije da će svaki pokušaj biti uspješan, jednostavno zato jer je doživljavanje humora vrlo subjektivno.
Kako bilo, iako smijeh sam ne može izliječiti bolesti kao što je rak, ali još uvijek može pomoći. Liječnici koji koriste terapiju smijehom za bolesnike u završnoj fazi bolesti otkrili su da ovi puno bolje podnose bol, vjerojatno zbog svih navedenih razloga.
Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, također je prepoznao oslobađajući učinak koji ima humor. Na humor je gledao kao na jedan od najboljih obrana čovječanstva od patnji.
Ne postoji dugoročna znanstvena statistika o ovoj temi. Ali, zbog navedenih razloga, izgledno je kako dobar smisao za humor može biti iznimno važan u liječenju od bolesti, a također i u uživanju u životu.
Zato, drito do filmoteke/videoteke po komediju i uvijek čuvajte punu šaku smijeha u svojim džepovima. Vidite li nekog bez osmijeha, nesebično mu dajte (ne šaku) nego jedan vaš osmijeh!