U Osijeku obilježen Dan mimoza [2015.]

Dan mimoza, kojim se upozorava na prevenciju i liječenje raka vrata maternice, obilježava se danas osmi puta u Hrvatskoj. Veliki se broj građana okupio i na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića.

Svojom učestalošću i smrtnošću, ali i nizom etioloških spoznaja rak vrata maternice izazov je suvremene medicine te značajan javnozdravstveni problem u razvijenim i u nerazvijenim zemljama. Bolest je to od koje zahvaljujući današnjim mogućnostima u medicini i javnom zdravstvu, uzimajući u obzir mogućnosti i znanja u sprječavanju i mogućnostima ranog otkrivanja ove bolesti, ne bi smjela teoretski oboljeti niti umrijeti ni jedna žena u svijetu. Rak vrata maternice treće je po učestalosti sjelo raka žena u svijetu.Bolest je to od koje zahvaljujući današnjim mogućnostima u medicini i javnom zdravstvu, uzimajući u obzir mogućnosti i znanja u sprječavanju i mogućnostima ranog otkrivanja ove bolesti, ne bi smjela teoretski oboljeti niti umrijeti ni jedna žena u svijetu. No nažalost stvarnost je još uvijek poražavajuća.



Rak vrata maternice treće je po učestalosti sjelo raka žena u svijetu. Međunarodna agencija za istraživanje raka iznosi da je u 2008. godini dijagnosticirano oko 529.000 novooboljelih žena. Te iste godine umrlo je zbog te bolesti 275.000 žena od toga se 88% odnosi na zemlje u razvoju (53 000 u Africi, 31 700 u Latinskoj Americi i na Karibima, i 159 800 u Aziji). U Europi je od raka vrata maternice u 2008. godini oboljelo gotovo 54.500, a umrlo više od 25.000 žena. Istočna Europa područje je najveće pojavnosti i smrtnosti od raka vrata maternice u Europi, a vodeće mjesto zauzimaju Bugarska sa stopom od 21,4/100.000, Makedonija sa stopom od 21,9/100.000 i Rumunjska sa stopom od 23,9/100.000. Istodobno u navedenim zemljama zabilježena je i najveća stopa smrtnosti od 7,3/100.000 u Bugarskoj do 11,9/100.000 u Rumunjskoj. Najnižu stopu pojavnosti raka vrata maternice u Europi ima Finska (ona je u 2007. godini iznosila 3,7 na 100.000), a ujedno Finska ima i najnižu stopu smrtnosti od raka vrata maternice (2007. godine stopa je iznosila 0,7 na 100.000).



Hrvatska u odnosu na istočnu Europu ima povoljniju situaciju, ali u odnosu na zapadnu Europu znatno lošiju. U Hrvatskoj je rak vrata maternice deseto najčešće sjelo raka u žena s 321 novooboljelom ženom u 2011. godini, što čini 3% svih zloćudnih bolesti žena (gruba stopa 14,5/100.000).U 2011. i 2012 godini umrlo je u Hrvatskoj 106 žena, gruba stopa 5,0/100.000). Kako je vidljivo unutar same Europe postoje velike razlike, a jednako tako i unutar same Hrvatske što je za nas koji se bavimo javnim zdravstvom nedopustiva situacija. Preventivne mjere za rak vrata maternice u Hrvatskoj od šezdesetih godina prošlog stoljeća, dovele su do značajnog pada broja novooboljelih žena kroz razdoblje od dva desetljeća (44%). Silazni je trend bio prisutan sve do 1991. godine, no nakon tog razdoblja ne primjećuju se značajni pomaci. Od 2005. do danas u Osječko-baranjskoj županiji postupno se smanjuje broj novooboljelih žena, od vodeće pozicije na razini hrvatske do današnjeg broja koji je na razini prosjeka Hrvatske, ali pri tome uz još visoku smrtnost koja je znatno iznad Hrvatskog prosjeka. U Osječko-baranjskoj županiji je rak vrata maternice osmo najčešće sjelo raka u žena s 20 novooboljelih žena u 2011. godini, što čini 3,2% svih zloćudnih bolesti žena (gruba stopa 12,7/100.000). U 2011. umrlo je 15 (gruba stopa 9,5/100.000, a što čini 3,6% svih smrti od raka u žena), u 2012 godini 5 žena, a u 2013 10 žena. Rezultati provedenih preventivnih pregleda na području Osječko-baranjske županije od 2009 do 2012 godine točnije do početka provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u 6 ginekoloških ordinacija primarne zdravstvene zaštite kod žena koje nisu bile kod izabranog ginekologa 3 i više godina ili nisu obavile PAPA test u zadnjih 6 mjeseci pokazuju poražavajuće rezultate. Seoske žene mlađe od 50 godina u prosjeku nisu obavile pregled kroz 6 godina a gradske žene iste dobi 5 godina. Kod žena starijih od 50 godina situacija je još poražavajuća. Seoske žene u prosjeku nisu obavile pregled 10 godina, pri čemu je velik broj onih koje pregled nisu obavile 20 godina ili uopće ne pamte da su isti obavile ikada. Što se pak gradskih žena starijih od 50 godina tiče u prosjeku pregled nisu obavile 7 godina.

Dobro organizirana zdravstvena zaštita žena jedan je od bitnih čimbenika za očuvanje i unapređenje kvalitete života žena uopće. Kroz skrb o materinstvu, planiranje obitelji, zaštitu žena od malignih bolesti čini temelj osiguranja biološke reprodukcije pučanstva, a kroz važnu ulogu u obitelji i odgoju kao i značaja radne produktivnosti žena u društvenom okružju, predstavlja i treba biti vodeći i najvažniji zadatak svakog društva. Od 1. prosinca 2012. godine u Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, kojemu je osnovni cilj rano otkrivanje maligne bolesti ili pak promjena koje joj prethode, a namijenjen je ženama u dobi od 25 do 64 godine. Sve žene u ovoj dobi, koje po evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, posljednje tri godine nisu obavile Papa test, pozvane su da se jave izabranom ginekologu s kojim su mogle dogovoriti termin pregleda i isti obaviti. Od 01.12.2012. do 31.12.2013. godine u Osječko-baranjskoj županiji pozvali smo ukupno 21.913 žena, od toga pozivu se odazvalo samo 1.975 žena ili 9,01%. Ovako slab interes za preventivne preglede je zabrinjavajući i nalaže hitno poboljšanje modela kao i integrirani i aktivan angažman cjelokupne primarne zdravstvene zaštite, a koja je nedovoljno uključena u provođenje programa.

U ovim nastojanjima same žene moraju biti značajan partner kroz podizanje svijesti o važnosti odlazaka na redovite preglede, kroz odgovorno spolno ponašanje, stalnu edukaciju već od same obitelji te kroz sve druge institucije odgoja i obrazovanja. U svemu tomu značajan doprinos treba dati i lokalna zajednica i radno okružje i rezultat ne bi smio izostati.

Tekst i foto: Amoreta Bajto/Radio Osijek