Ekoklaster otvara lanac trgovina i kateringa
18.01.2007. 16:18

Klaster broji oko 40 članica, a bazu čine mala obiteljska gospodarstva s trgovačkim društvima koja se bave preradom i proizvodnjom ekoloških proizvoda poput tvornice Spajić voće iz Čačinaca. Svoja vrata kupcima u Osijeku jučer je otvorila druga prodavaonica s prvim kateringom Bio Q. Nakon toga klaster se planira širiti i u Slavonskom Brodu. U ostale dijelove Hrvatske moći će “iskoračiti” tek kada osiguraju kontinuiran dotok ekoloških proizvoda što je i osnovni preduvjet za širenje lanca trgovina.
“Interes nam je povezati postojeća mala obiteljska gospodarstva koja su do sada propadala jer svoje ekološke proizvode nisu primjereno znali pakirati i ponuditi na prodaju. Stoga ćemo ih educirati, a povezivanjem različitih članica zatvoriti čitav ciklus, od same proizvodnje do plasmana na tržištu”, kaže Željko Krivić, predsjednik Prvog hrvatskog klastera ekološke proizvodnje.
U prodavaonicama Bio Q može se pronaći oko 150 različitih ekoloških proizvoda, domaćih, ali i stranih, od kupinova vina preko tofua, kravljeg mlijeka i drugoga. Takvu ponudu objašnjavaju u PHCEP-u kako su svojim proizvođačima željeli pokazati što se sve može ekološki proizvesti i kako pakirati proizvode.
“Hrvatska ima organskih proizvoda, ali se pretežno radi o malim proizvođačima koji sa svojim količinama mogu opsluživati mali broj kupaca što je nedovoljno. Stoga ovim ujedinjavanjem želimo osnažiti proizvodne kapacitete i privući kapital”, objašnjava klaster menadžerica Ljiljana Olujić-Belt.
Prema podacima s kojima raspolaže PHCEP, u svojoj prvoj prodavaonici Bio Q, na osječkoj tržnici dnevno prodaju, između ostaloga, oko 30 kilograma kruha, 100 peciva i oko 150 žemički proizvedenih od ekološki uzgojenih žitarica, a koje proizvodi pekar Siniša Vladić iz Aljmaša. Najavljuju pak kako će sredinom godine tvrtka BioNova iz Višnjevca kraj Osijeka ponuditi još desetak novih proizvoda baziranih na žitaricama. PHCEP je svojim djelovanjem potaknuo osnutak još četiri klastera “pod svojim krovom” – Posavinu povrće iz Slavonskog Broda (klaster povrtlarskih proizvoda), klaster domaće šljivovače, klaster medara, a u inicijalnoj fazi je i klaster batata krumpira u Višnjici. Iako je Prvi hrvatski klauster ekološke proizvodnje za svoj projekt lani od hrvatske Vlade dobio 200.000 kuna, ističu kako su taj inicijalni novac predugo čekali.
Autorica: Ivana Barišić/Poslovni.hr
Objavio: Leon |
Komentari (1)