Pravda na Europskom sudu

Do sada se dvadesetak Osječana obratilo našoj Udruzi tražeći pravni savjet za upućivanje zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava na razmatranje, kaže dipl.iur. Romana Feher, voditeljica projekta “Promocija i zaštita ljudskih prava” koja je u sklopu Organizacije za građanske inicijative zadužena za Europski sud za ljudska prava. Podsjetimo, 5. studenog 1997. godine Republika Hrvatska ratificirala je Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te time priznala nadležnost Europskog suda za ljudska prava.

Sud može zaprimiti zahtjeve bilo koje fizičke osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su žrtve povrede prava priznatih u Konvenciji, a Hrvatska se obavezala da će se podvrgnuti konačnoj presudi Europskog suda u svakom sporu u kojem sudjeluje kao stranka.

- Najčešći slučajevi u kojima su naši građani upućivali zahtjeve Europskom sudu za ljudska prava odnosili su se na pitanja vezana za stanarsko pravo i prava iz radnog odnosa, govori Romana Feher.

Saznajemo kako je od strane suda u periodu od 2001. do 2004. godine doneseno 30 presuda vezano za povredu konvencije od strane Hrvatske, a većina se presuda odnosi na povredu prava na pošteno suđenje što upućuje na dobro poznatu činjenicu o neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa.

- Trenutno su zahtjevi koje su pokrenuli naši korisnici još u postupku, te nismo do sada od njih primili povratnu informaciju da je netko okončao spor pred Sudom i primio presudu, govori Romana Feher.

Nažalost činjenica je da je čak i Europski sud relativno spor u procesuiranju, a sama presuda, kada i dođe do nje, je svega uputa uputa državi da poduzme korekcijske mjere. Državi je nakon presude omogućeno da sama odluči kako će ispraviti nepravdu i koje će odgovarajuće mjere poduzeti kako bi ispravila dotičnu povredu što u većini slučajeva znači novčanu naknadu.