Zašto Porezna uprava od nekih iseljenika iz Hrvatske traži da plate porez na plaću u Irskoj?
07.11.2016. 20:20
Tema o kojoj se u posljednje vrijeme mnogo priča među Hrvatima koji su napustili Hrvatsku i pronašli posao u Irskoj je naplata poreza na dohodak ostvaren u inozemstvu.
Jedan broj naših iseljenika u Irsku posljednjih tjedana dobio je dopise od Porezne uprave u Hrvatskoj koja od njih traži da plate porez na plaću koju su zaradili u Irskoj.
Hrvatska s Irskom, kao i s brojnim drugim zemljama, ima sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prema kojemu se porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća u onoj državi u kojoj se boravi više od šest mjeseci u godini, a to je u ovom slučaju Irska. Dakle, u slučaju naših iseljenika koji žive i rade u Irskoj zakon je jasan: ako imate porezni broj u Irskoj, tamošnji ste rezident i platili ste porez na dohodak, Porezna uprava u Hrvatskoj ne može vam naplatiti dvostruki porez.
S druge strane, iseljenici koji se bave nekom poslovnom djelatnosti u Hrvatskoj putem obrta ili tvrtki ili koji ostvaruju prihod od najma nekretnina u svome vlasništvu u Hrvatskoj, prihod na dividende ili nasljedstva, obavezni su platiti porez na tako ostvarenu dobit u matičnoj državi.
Međutim, Porezna uprava u Hrvatskoj također smatra kako se osobe koje žive i rade u inozemstvu, a kojima je uža obitelj ostala u domovini u razdoblju duljem od 183 dana u godini, smatraju poreznim rezidentima te su na sav dohodak ostvaren u inozemstvu i tuzemstvu dužni platiti porez državi.
Konkretno, u slučaju Irske, od iseljenika se traži da plate razliku poreza, odnosno priznaje im se porez koji su platili u Irskoj, ali moraju platiti razliku do iznosa poreza koji bi im bio obračunat u Hrvatskoj. A obzirom na to da su porezi u Hrvatskoj visoki, a plaće u Irskoj velike, razlike u obračunu poreza mogle bi dosegnuti desetine, pa i stotine tisuća kuna.
No, kako će Porezna uprava saznati da ste otišli raditi u inozemstvo, a obitelj vam je ostala ovdje? Ukoliko ste legalisti, takve će podatke dobiti - od vas.
Naime, osobe koje napuštaju Republiku Hrvatsku prije odlaska i žele se ispisati iz Registra poreznih obveznika, prilikom ispisa popunjavaju upitnik TI pomoću kojeg Porezna uprava utvrđuje status rezidentnosti prilikom odlaska iz zemlje. Taj obiman upitnik sadrži velik broj informacija, između ostalog morate odgovoriti na pitanje ostaju li članovi vaše obitelji u Hrvatskoj, što ćete napraviti s nekretninom u vašem vlasništvu ako ju posjedujete itd. Naravno, realnost je ta da jako malen broj ljudi uopće prijavljuje odlazak Poreznoj upravi i ispunjava predmetni obrazac.
Dakle, ukoliko nemate nekretnine, obrt ili neki drugi prihod u Hrvatskoj te nemate obitelj koju ostavljate iza sebe, „na papiru“ ste čisti što se tiče plaćanja poreza na dohodak u Irskoj. Što se tiče onih koji imaju obitelj, pravilo je da jedan roditelj, najčešće muškarac, odlazi u Irsku i boravi tamo sam dok se ne snađe, pa tek onda pozove obitelj kod sebe. I tu može doći do prijepora oko boravka uže obitelji u Hrvatskoj u razdoblju duljem od 183 dana koji se pokušava uzeti kao temelj za dvostruko oporezivanje iseljenika.
U osječkoj Poreznoj upravi nismo mogli dobiti podatke o pojedinačnim slučajevima, no ukoliko ste vi jedna od osoba koja se zatekla u ovakvoj čudnoj situaciji, dodatne informacije možete dobiti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave kod savjetnika za porez na dohodak nerezidenata.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Radio Osijek
Jedan broj naših iseljenika u Irsku posljednjih tjedana dobio je dopise od Porezne uprave u Hrvatskoj koja od njih traži da plate porez na plaću koju su zaradili u Irskoj.
Hrvatska s Irskom, kao i s brojnim drugim zemljama, ima sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prema kojemu se porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća u onoj državi u kojoj se boravi više od šest mjeseci u godini, a to je u ovom slučaju Irska. Dakle, u slučaju naših iseljenika koji žive i rade u Irskoj zakon je jasan: ako imate porezni broj u Irskoj, tamošnji ste rezident i platili ste porez na dohodak, Porezna uprava u Hrvatskoj ne može vam naplatiti dvostruki porez.
S druge strane, iseljenici koji se bave nekom poslovnom djelatnosti u Hrvatskoj putem obrta ili tvrtki ili koji ostvaruju prihod od najma nekretnina u svome vlasništvu u Hrvatskoj, prihod na dividende ili nasljedstva, obavezni su platiti porez na tako ostvarenu dobit u matičnoj državi.
Međutim, Porezna uprava u Hrvatskoj također smatra kako se osobe koje žive i rade u inozemstvu, a kojima je uža obitelj ostala u domovini u razdoblju duljem od 183 dana u godini, smatraju poreznim rezidentima te su na sav dohodak ostvaren u inozemstvu i tuzemstvu dužni platiti porez državi.
Konkretno, u slučaju Irske, od iseljenika se traži da plate razliku poreza, odnosno priznaje im se porez koji su platili u Irskoj, ali moraju platiti razliku do iznosa poreza koji bi im bio obračunat u Hrvatskoj. A obzirom na to da su porezi u Hrvatskoj visoki, a plaće u Irskoj velike, razlike u obračunu poreza mogle bi dosegnuti desetine, pa i stotine tisuća kuna.
No, kako će Porezna uprava saznati da ste otišli raditi u inozemstvo, a obitelj vam je ostala ovdje? Ukoliko ste legalisti, takve će podatke dobiti - od vas.
Naime, osobe koje napuštaju Republiku Hrvatsku prije odlaska i žele se ispisati iz Registra poreznih obveznika, prilikom ispisa popunjavaju upitnik TI pomoću kojeg Porezna uprava utvrđuje status rezidentnosti prilikom odlaska iz zemlje. Taj obiman upitnik sadrži velik broj informacija, između ostalog morate odgovoriti na pitanje ostaju li članovi vaše obitelji u Hrvatskoj, što ćete napraviti s nekretninom u vašem vlasništvu ako ju posjedujete itd. Naravno, realnost je ta da jako malen broj ljudi uopće prijavljuje odlazak Poreznoj upravi i ispunjava predmetni obrazac.
Dakle, ukoliko nemate nekretnine, obrt ili neki drugi prihod u Hrvatskoj te nemate obitelj koju ostavljate iza sebe, „na papiru“ ste čisti što se tiče plaćanja poreza na dohodak u Irskoj. Što se tiče onih koji imaju obitelj, pravilo je da jedan roditelj, najčešće muškarac, odlazi u Irsku i boravi tamo sam dok se ne snađe, pa tek onda pozove obitelj kod sebe. I tu može doći do prijepora oko boravka uže obitelji u Hrvatskoj u razdoblju duljem od 183 dana koji se pokušava uzeti kao temelj za dvostruko oporezivanje iseljenika.
U osječkoj Poreznoj upravi nismo mogli dobiti podatke o pojedinačnim slučajevima, no ukoliko ste vi jedna od osoba koja se zatekla u ovakvoj čudnoj situaciji, dodatne informacije možete dobiti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave kod savjetnika za porez na dohodak nerezidenata.
Tekst: Osijek031.com
Foto: Radio Osijek
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (2)