Roditelji ne žele djecu testirati na droge

Ni uoči ove školske godine ni jedna srednja škola ili učenički dom na širem osječkom području nisu zatražili ili ugovorili nasumično testiranje učenika na prisutnost opojnih droga. Prema tim pokazateljima, još 2001. godine pokrenut program “Škola bez droge”, koji djeluje u sklopu Centra za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, i dalje je bez potpore obrazovnog sustava i roditelja osječkih školaraca koji, kako se čini, još uvijek nisu svjesni da problem s ovisnošću najčešće počinje upravo u školskim klupama.

- Za testiranje, budući da se provodi nad maloljetnicima, potreban je pisani pristanak roditelja, a velik ga dio njih ne želi dati koristeći klasičan izgovor: “To moje dijete ne radi.” Nisu svjesni da su im djeca u godinama koje nose dozu znatiželje, kada se otvara prostor za niz rizičnih situaciji u kojima, pak, oni dolaze u doticaj s drogama i počinje se stvarati ovisnost o njima. Neprekidno protivljenje roditelja pokušajima da se testiranja uvedu, djeluje i na izostanak potpore nadležnih za dodjelu financijskih sredstava projektu “Škola bez droge”, objašnjava dr. Marija Kribl, voditeljica Centra za prevenciju i liječenje bolesti, dodajući kako je u prošloj školskoj godini nasumično testiranje učenika provedeno samo u Graditeljsko-geodetskoj školi, dok su učenici Medicinske škole tradicionalno bili testirani na prisutnost droga u organizmu nakon povratka s maturalnih putovanja.

A da su učenici srednjih škola, pa i oni završnih razreda osnovnih, kada je riječ o ovisnostima, uistinu rizična skupina, potvrđuju podatci Centra, koji kažu kako je u proteklih sedam godina na području Osijeka registrirano oko tisuću ovisnika, među kojima je sve više tinejdžera i mlađih od petnaest godina!

- Najviše je registriranih ovisnika u dobi od 16 do 20 godina. No, mora se uzeti u obzir da tek jedan od 100 uhvaćenih konzumenata droge biva registriran kao ovisnik kod prve konzumacije. Prema statistikama oni bivaju uhvaćeni i registrirani, u prosjeku, tek nakon godine dana korištenja neke od droga. Tako dobivamo podatak da konzumacija droga počinje već u petnaestoj godini, odnosno u završnom razrednu osnovne i prvom razredu srednje škole - objašnjava dr. Kribl.

Njezine riječi potvrđuje i dr. Vesna Buljan iz službe za školsku medicinu ZZJZ-a. Kako kaže, najviše pažnje na svoju djecu trebaju obratiti roditelji "svježih" srednjoškolaca, koji bi trebali postati svjesni da kretanjem u srednju školu njihova djeca, zbog stresa koji kod njih izaziva istovremeno prilagođavanje mnoštvu novih situacija i uloga, pokleknu pred lošim navikama.

- U prvom je redu to eksperimentiranje, a potom prihvaćanje cigareta i alkohola, poslije i droga, zbog želje da pripadaju društvu svojih vršnjaka, odnosno da steknu nova prijateljstva. A budući da im je novac za te ovisnosti dostupan, što od džeparca za hranu, što od novaca za prijevoz, lako usvajaju nove, loše navike, upozorava dr. Buljan, uz savjet roditeljima da, ako već odbijaju dati pristanak za testiranje, razgovaraju s djecom i tako im pomognu u prilagodbi na nove životne okolnosti.

Testiranja redovita i obvezna samo u privatnoj školi

Pozitivan primjer među osječkim školama je privatna srednja škola "Gaudeamus", u kojoj se program "Škola bez droge" provodi od 2001. godine. Učenici se testiraju bez najave, dva puta godišnje, a od 2003. godine u školi nije zabilježen ni jedan slučaj ovisnosti, čime je ova obrazovna institucija zaslužila i plaketu prva osječka "Škola bez droge". No, budući da je riječ o privatnoj instituciji s kojom, pri upisu djece, roditelji potpisuju ugovor s obveznom klauzulom kojom odobravaju podvrgavanje djece testiranju na droge, "Gaudemas" je ipak u znatnoj prednosti pri provođenju ovog preventivnog programa u odnosu na javne srednje škole.

Cijene droge na ulicama
1 joint - 5 do 10 kuna
1 gram kokaina - 700 kuna
1 ecstasy - 10 do 30 kuna
1 piz heroina (0,2 grama) - 100 kuna
1 gram amfetamina - 80 do 100 kuna


Autor: Ivana Kukić/Glas-Slavonije.hr