Najviše slobodnih radnih mjesta u obrazovanju, prerađivačkoj industriji, građevini..

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 30. lipnja 2024. godine Osječko-baranjska županija imala je 106.449 ekonomski aktivnih stanovnika (radne snage), odnosno 1.018 osoba (1,0%) više nego istog mjeseca prethodne godine, na što je utjecalo povećanje zaposlenosti za 2,3% (2.129 osoba) i smanjenje nezaposlenosti za 8,6% (1.111 osoba). Od ukupno 94.676 zaposlenih osoba, 81.284 radnika (85,9%) bila su zaposlena kod pravnih i 6.368 (6,7%) kod fizičkih osoba. 4.605 (4,9%) je obrtnika, 1.816 (1,9%) poljoprivrednika, te 603 (0,6%) radnika koja obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti. Procijenjena stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju 2024. godine iznosila je 11,1% (8,4% kod muške, a 13,9% kod ženske populacije) naspram stopi od 12,2% u lipnju 2023. godine i 11,3% u svibnju 2024. godine. Prema istom izvoru, ukupan broj zaposlenih (osiguranika, bez produženog osiguranja) u Republici Hrvatskoj bio je 1.735.418, te je županija sudjelovala s udjelom od 5,5%. Procijenjena stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj je 4,7%.

Evidentirana najniža nezaposlenost od 90-tih
Krajem lipnja 2024. godine u Područnoj službi Osijek evidentirane su 11.773 nezaposlene osobe, odnosno 278 osoba (2,3%) manje nego prethodna mjeseca i 1.111 osoba (8,6%) manje nego u lipnju 2023. godine. Nezaposlenost se u prvom polugodištu 2024. godine smanjivala prosječno mjesečno za 3,3% ili 440 osoba, na što je utjecalo povećanje u siječnju za 2,5% ili 354 osobe te prosječno mjesečno smanjenje od veljače do lipnja za 4,4% ili 599 osoba.

Smanjen jr udio nezaposlenih žena i osoba starijih dobnih skupina. Krajem lipnja 2024. u Područnoj službi Osijek evidentirano je 7.149 nezaposlenih žena, s udjelom od 60,7% naspram 39,3% nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena se u odnosu na prethodni mjesec smanjio za 0,3 postotna boda i u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 0,9 postotnih bodova.

- U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 i više godina te gimnazijom, odnosno 3.367 osoba ili 28,6% od ukupno nezaposlenih. Slijede osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (3.361 osoba ili 28,6%), osnovnom školom (2.713 osoba ili 23,0%), fakultetom (896 osoba ili 7,6%) te prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (472 osobe ili 4,0%). Od ukupna broja nezaposlenih, 964 osobe (ili 8,2%) su bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom, kažu iz HZZ-a.

U ukupnom broju nezaposlenih osoba u lipnju 2024. godine, 1.974 osobe (16,8%) tražile su posao prvi put, odnosno 36 osoba (1,9%) više nego prethodna mjeseca, a 178 osoba (8,3%) manje nego u lipnju 2023. godine. Preostalih 9.799 nezaposlenih osoba (83,2%) imalo je prethodno radno iskustvo, a prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda, najveći broj radio je u prerađivačkoj industriji (1.486 osoba ili 15,2%), javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju (1.433 osobe ili 14,6%), trgovini (1.072 osobe ili 10,9%), te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (952 osobe ili 9,7%).

Na kraju lipnja 2024. godine 52,0% nezaposlenih čekalo je na zaposlenje duže od godinu dana i nezaposlene osobe su prosječno čekale 13 mjeseci na zaposlenje. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba se u odnosu na isti mjesec prethodne godine smanjio za 0,6 postotnih bodova, te je prosječno čekanje na zaposlenje ostalo nepromijenjeno. Osim što nezaposlene žene čine veći udio u ukupnoj nezaposlenosti, one i duže čekaju na zaposlenje. 52,7% nezaposlenih žena čekalo je na zaposlenje duže od godinu dana, dok je kod muškaraca taj udio 51,0%. Trajanje nezaposlenosti različito je s obzirom na razinu završenog obrazovanja. Kratkotrajna nezaposlenost najučestalija je kod osoba sa završenim fakultetom. 49,0% visokoobrazovanih osoba čekalo je na posao do 6 mjeseci, odnosno 68,8% do jedne godine. U najnepovoljnijem položaju su osobe bez škole (70,9% dugotrajnih) i sa završenom osnovnom školom (65,9% dugotrajnih).

Stopa zapošljavanja s evidencije Zavoda tijekom prvog polugodišta 2024. godine bila je 33,2%, što znači da su se na 100 novoprijavljenih i nezaposlenih zapošljavale na temelju ugovora o radu 33 osobe. U odnosu na prvo polugodište 2023. godine, stopa zapošljavanja povećana je za 1,5 postotnih bodova. Međutim, postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja prema završenom obrazovanju. Tako se kretala od 11,7% za radnike bez završene osnovne škole i 27,0% sa završenom osnovnom školom, preko 36,0% za radnike s trogodišnjom i 36,4% sa četverogodišnjom srednjom školom, do 36,7% za radnike s prvim stupnjem fakulteta i 41,0% sa završenim fakultetom.

Tijekom lipnja 2024. godine poslodavci su prijavili 1.785 slobodnih radnih mjesta, 58 radnih mjesta manje nego prethodna mjeseca, a 269 radnih mjesta više nego u lipnju 2023. godine.

Najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavili su poslodavci iz obrazovanja (242 ili 13,6%), prerađivačke industrije (210 ili 11,8%), građevinarstva (204 ili 11,4%), za zanimanja po NKZ 2010: (9) Jednostavna zanimanja - 623 slobodna radna mjesta, (2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje - 288 slobodnih radnih mjesta, (5) Uslužna i trgovačka zanimanja - 242 slobodna radna mjesta, te (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji - 195 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom mjeseca smanjenje nezaposlenosti zabilježen je u svim ispostavama, Belom Manastiru za 4,6% ili 109 osoba, Donjem Miholjcu za 1,1% ili 6 osoba, Đakovu za 4,3% ili 84 osobe, Našicama za 1,7% ili 26 osoba, Osijeku za 0,1% ili 4 osobe i Valpovu za 3,1% ili 49 osoba. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, najizraženije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u Osijeku (za 15,3% ili 741 osobu) i Donjem Miholjcu (za 6,9% ili 39 osoba).


Izvor: HZZ
Foto: Pexels.com/Ilustracija