Waldorfska škola u Osijeku je u mjesecu prosincu 2023. privela kraju aktivnosti iz čak 2
Erasmus projekta: Erasmus K1 pod nazivom „Različiti s istim željama“ kojemu je škola nositelj i Erasmus K2 pod nazivom „
Ruralship Empowerment of Education (Formal, Nonformal, Informal) na kojemu je škola partner.
Posebno smo ponosni na naš prvi Erasmus K1 projekt koji je po broju bodova rangiran kao 2. najbolji u državi od 60 prijava. Ciljevi tog projekta pod nazivom „
Različiti s istim željama“ su osnažiti prepoznatljivost škole na
lokalnoj i internacionalnoj razini, unaprijediti odgojno-obrazovne vještine djelatnika škole te
povezati učenike škole s drugim učenicima waldorfskih škola u Europi. Upravo su u svrhu ostvarenja potonjeg cilja, učenici 3. i 4. r. u šk. g. 2022./23. bili u petodnevnom posjetu Waldorfskoj školi u Ljubljani. U sklopu projekta je 7 zaposlenika škole sudjelovalo na 7 mobilnosti diljem Europe (
Estonija, Finska, Grčka, Španjolska, Nizozemska), a koje su sudionike
obogatile ne samo profesionalno, već i na osobnoj razini. To je bila prilika i za
razmjenu iskustava i usporedbu s kolegama iz drugih europskih zemalja o statusu odgoja i obrazovanja u njihovim zemljama, uvjetima u kojima učitelji rade, visini plaće, prohodnosti sustava itd.
Školska projektna koordinatorica,
Nikolina Kovač, posebno ističe obrazovne modele u
Estoniji i Finskoj kao modele koji su prema PISA rezultatima najbolji u Europi i jedni od najboljih u svijetu. Zašto je to tako – nema jednoznačnog odgovora. Zbog čega je finski, uz estonski sustav obrazovanja, najbolji u Europi?
Naravno da je to zbog više faktora: učitelj je jedno od najcjenjenijih zanimanja (samo 10% najboljih upisuje učiteljski fakultet za kojeg je uz ocjene iz srednje škole, potrebno proći 4 razine testiranja). Nadalje tu su i plaće učitelja te motiviranost za rad, podrška sustava koji učitelji imaju, decentralizacija školstva, država znatan dio financijskih sredstava ulaže u odgojno-obrazovni sektor itd.
No ono što bismo htjeli izdvojiti je koje su sve sličnosti
finskog i estonskog obrazovnog sustava s waldorfskim: nema brojčanih ocjena do 5. razreda (za svakog učenika se od 1.-5. r. pišu opisne ocjene); jedan učitelj prati učenike od 1.-6. r.; epohalna nastava (jedan predmet se intenzivno obrađuje nekoliko tjedana); učenje kroz pokret (npr. učenici 3. r. pišu 6 rečenica tako što naprave i do 70 vježbi); učenici učitelja oslovljavaju imenom; veliko povjerenje u učitelja na svim razinama (učenik, roditelj, kolege, ravnatelj, kreatori obrazovnih politika).
Iako svaka škola ima potpunu
autonomiju (uz napomenu da nema inspekcija ni nacionalnih ispita do kraja srednje škole), zajednički im je moto: „manja stresa, manje tema, manje testiranja – više igre i slobodnog vremena“.
Estonija je primjer digitalnog društva (preko 99% usluga i pribavljanja dokumenta se odvija online). Škole su također digitalizirane, no opet imaju zdravu protutežu pretjeranoj digitalizaciji jer njihovi učenici imaju predmete kao što su ručni rad, domaćinstvo, obrada metala i drveta; puno vremena provode u prirodi bez obzira na vremenske uvjete; naglasak je na iskustvenom učenju i važnosti pokreta u nastavi jer se tako najbolje uči.
Veliko iskustvo koje nam je potvrdilo da imamo na čemu poraditi u hrvatskom obrazovnom sustavu, ali i iskustvo koje je potvrdilo da su finski i estonski obrazovni sustavi jedan od najboljih upravo zato što ima puno dodirnih točaka s waldorfskom pedagogijom.
Tekst i foto: Waldorfska škola u Osijeku
Nebitno
