AntiNATO inicijativa

Hrvatska bi, prema najavama, u travnju trebala dobiti pozivnicu za ulazak u NATO. Hrvatsko se priključenje NATO-u uzima kao samorazumljiva i neupitna činjenica unatoč izostanku adekvatne javne rasprave. Apsurdna je situacija da je znatan broj građana Hrvatske protiv ulaska u NATO, a istodobno sve velike stranke zastupaju ulazak u taj savez. Postavlja se pitanje koga te stranke predstavljaju? Vlast pritom odbija čak i mogućnost referenduma iako je jasno da bi o tako važnoj stvari trebali odlučivati svi građani Hrvatske. Podsjetimo, za odabir lokacije nogometnog stadiona nije problem raspisati referendum, ali jest problem pitati narod što misli o tako velikoj odluci kao što je stupanje u NATO.

Navodimo najvažnije razloge protiv ulaska u NATO:

1) Ne želimo da se Hrvatska kao pijun priključi anglo-američkom korporativnom imperijalizmu. Članice su NATO-a, više-manje, potpora SAD-ovoj politici svjetskog siledžije u kojoj SAD ne biraju sredstva, kršeći međunarodno pravo invazijama na druge zemlje u kojima imaju vlastite interese (Irak) i ubijajući milijune ljudi (više od milijun poginulih Iračana od početka okupacije), podupirući teroriste i diktatore širom svijeta (koji se poslije mogu od njih odmetnuti kao Saddam Hussein i Osama bin Laden), svrgavajući neposlušne vlade malih zemalja kombinacijom međunarodnih sankcija i tajnih službi, financijski izrabljujući siromašne zemlje putem MMF-a i WTO-a, a sve pod krinkom tobožnjega širenja demokracije. Uđemo li u NATO, naši će nas se potomci jednoga dana sramiti, kao što se neke zemlje danas srame svoje nacističke prošlosti.

2) Hrvatska vojska trenutno prolazi niz prilagodbi radi priključenja NATO-u. Te reforme, korisne i nekorisne, u potpunosti plaća Republika Hrvatska. Hrvatsku potresaju valovi poskupljenja, financijska situacija se pogoršava, a ulaskom će u NATO Hrvatska biti izložena dodatnim golemim troškovima nužnim da bismo se prilagodili NATO-ovim (ne uvijek logičnim) standardima. To znači masovno kupovanje opreme i oružja, nerijetko zastarjelog (dakako, od članicâ NATO-a), te obavezu nastavka provođenja prenaglih skupih reformi u vojsci i golemih (a nepotrebnih) ulaganja u vojni proračun. Procjenjuje se da će nas ulazak u NATO u idućih nekoliko godina stajati najmanje 10 milijardi kuna! Iako su problemi u organizaciji Hrvatske vojske evidentni te su neke promjene nužne, s reformama se ne valja zalijetati, a NATO nam ne smije biti isprika za vlastitu nesposobnost i lijenost.
Hrvatska već sada, iako još nije u NATO-u, podupire američku okupaciju i iskorištavanje Afganistana te će ondje u 2008. godini biti 300 hrvatskih vojnika. Hrvatska će samo na iznimno visoke plaće svojih vojnika u Afganistanu u 2008. potrošiti najmanje 10 milijuna eura. To, kao i sve ostale troškove (prijevoz, hrana, smještaj, oprema itd.) plaćamo mi. A zašto? Radi potpore anglo-američkom izrabljivanju te zemlje. Prema najavama NATO-ovih i naših čelnika, od nas se u budućnosti očekuje sudjelovanje i u drugim "misijama". Iz njih ćemo izići puno siromašniji, a naši će vojnici u njima zacijelo i pogibati, i to kao okupatori.

3) Vlast nas zavarava da ćemo u NATO-u biti sigurniji. Istina je posve suprotna. Hrvatskoj trenutno, a ni u daljoj budućnosti ne prijeti baš nikakva opasnost od susjednih država. Osim toga, otvoreno nas svrstavanje uz NATO i SAD samo dovodi u još veću opasnost od islamističkog terorizma (koji je u velikoj mjeri nastao kao odgovor na SAD-ov svjetski terorizam) – dovoljno se samo sjetiti terorističkih napada u Madridu 2004. i Londonu 2005. koji su bili odgovor na sudjelovanje vojnikâ tih zemalja u NATO-ovim operacijama na Bliskom istoku. NATO nam protiv terorističkih napada ionako ne može pomoći jer se protiv teroristâ ne može boriti vojska nego policija. Osim toga, valja napomenuti da ni u slučaju većeg rata NATO zapravo nije nikakav jamac sigurnosti. Članice NATO-a zadržavaju pravo ne intervenirati u obrani napadnute zemlje članice jer se ta pomoć ne podrazumijeva automatski. Uostalom, s koliko bi uopće žara i hrabrosti američki ili nizozemski vojnik branio tuđi narod? Sjetimo se s koliko su žara međunarodne snage intervenirale u Ruandi, Kurdistanu, Srebrenici, Vukovaru...

4) NATO-ovi čelnici izjavljuju kako planiraju većinu baza iz zapadne Njemačke prebaciti u nove zemlje članice te se u Sloveniji u Cerklju, odmah uz hrvatsku granicu, preuređuje aerodrom za prihvat NATO-ovih zrakoplova premda je Sloveniji bilo obećano da se kod njih neće graditi baze. Želimo li doista NATO-ove baze pored Pule, Splita, Zadra ili Zagreba kao što se najavljuje?

Pitanje koje treba postaviti nije "treba li Hrvatska ući u NATO?" nego "što će se dogoditi ako Hrvatska ne uđe u NATO?". A odgovor je - ništa. Dapače, bit ćemo sigurniji, nećemo bacati milijune u vjetar, a savjest će nam biti čista. Stoga pozivamo hrvatsku javnost da digne svoj glas protiv ulaska Hrvatske u NATO!

ANTINATO FFZG
Inicijativa studenata i nastavnika Filozofskoga fakulteta u Zagrebu protiv NATO-a

(napomena: inicijativa ne zastupa mišljenje svih studenata i nastavnika FFZG-a)

Pritisci Mesića i Sanadera na HRT oko izvještavanja o NATO-u

Perfidno se ponašanje vlasti oko ulaska Hrvatske u NATO nastavlja. Tako su prije otprilike dva tjedan predsjednik Mesić i premijer Sanader bili sastali s čelnim ljudima HRT-a te su im naložili da moraju govoriti o "blagodatima" NATO-a, dok se neugodni podatci (poput troškova) moraju, dakako, ignorirati. I. Đikić iz Ferala donosi pretpostavku da će nas NATO u sljedećih nekoliko godina stajati barem 10 milijardi kuna!!! (http://www2.pressclip.hr/scanns/objave/2008/02/15/1092650_1.jpg). Nedopustivo je da čelni ljudi države na taj način utječu na javnu televiziju, jednostrano i bez argumenata odlučujući što hrvatski građani moraju, a što ne smiju čuti.


Mesić plaši hrvatski narod izjavama srpskoga radikala Nikolića i upozorava bojazan od crte Virovitica-Karlovac-Karlobag iako je jasno da su to prazne riječi srpskih nacionalista. Srbija je u potpunom kaosu i još se dugo iz toga neće izvući. Ona nema ni moći ni sredstava ni volje ponovno se upuštati u neki novi rat. Osim toga, zbog traumatična iskustva odcjepljenja Kosova, Srbija će još godinama biti koncentrirana na taj svoj, moglo bi se reći, Tajvan. Bivša je "Krajina" definitivno stvar prošlosti.


Mesić nas poziva da se ne "opterećujemo" referendumom "koji, prije svega, košta, a naš je interes da to obavimo što prije". Nastranu to što je bezobrazno na taj način odlučivati o tome što je hrvatski interes bez ikakve javne rasprave i bez pitanja građanima što o tom važnu pitanju misle, posve je nejasno zašto se Mesić zabrinjava oko troška referenduma, a ne zabrinjava ga što će Hrvatska morati izdvajati goleme novce iz proračuna za vojsku, što će morati plaćati prilično skupu godišnju članarinu u NATO-u, što će morati plaćati usklađivanje s NATO-ovim normama (koje su katkada poprilično smiješne) kupujući opremu od koga drugoga nego od SAD-a i ostalih NATO-ovih članica i što će bacati goleme novce u vjetar na tzv. NATO-ove "mirovne" operacije kao što je okupacija Afganistana. Hrvatska vojska ondje "mirovno" već sudjeluje i u borbama (http://www.youtube.com/watch?v=PHEdeZbNpRQ), a samo ćemo na plaće naših 300 vojnika u Afganistanu ove godine potrošiti bar 10 milijuna eura. Dogodine se još planira povećanje kontingenta na 450 vojnika vjerojatno, a kad uđemo u NATO, ne ginu nam i nove misije. Što točno Hrvatska od takvih misija dobiva osim troška? Kakav je to točno naš strateški interes u Afganistanu osim da sluganski podržavamo američku okupaciju i iskorištavanje te zemlje i da pritom, što je najgore, to sve sami plaćamo?


Mate Kapović

Zablude o zabludama o NATO-u

Na strani MORH-a (http://www.morh.hr/nato/documents/zablude.asp) možemo naći FAQ o "zabludama" o NATO-u. Krenimo redom...


"Hoće li nas NATO uvući u nešto što ne želimo?"
Istina : NATO nema nadnacionalnu vlast i sve odluke donosi konsenzusom.


Prava istina: NATO nema nadnacionalnu vlast i službeno se sve odluke donose konsenzusom, ali neslužbeno postoje veliki pritisci na manje članice i one se uvijek u pravilu pokoravaju voljama moćnijih. Iluzorno je vjerovati da je glas Hrvatske isto što i glas SAD-a.



"Članstvo u NATO-u je skupo?"
Istina: Ukupno izdvajanje za obranu neće se povećavati, nego će se samo promijeniti struktura troškova tako da ćemo izdvajati više za opremu, a manje za ljudstvo. Na taj način dio ljudi do sad angažiranih u obrani angažirat će se u privredi.


Prava istina: izdvajanje za obranu će se sigurno povećati. Članice NATO-a u pravilu izdvajaju dvostruko više sredstava za proračun od nečlanica – tako npr. nečlanica Austrija izdvaja 0,9% BDP-a za vojska, a nečlanica Švicarska 1% dok članica NATO-a Slovačka izdvaja 1,87%, a članica Italija 1,8%. Koliki će biti troškovi NATO-a, vidi se na jednostavnom primjeru naše "mirovne" misije u Afganistanu u kojoj već sudjelujemo iako nismo još u NATO-u (a takve će se misije ulaskom u NATO još i povećati). Ondje će u 2008. godini biti 300 hrvatskih vojnika. Ti će vojnici, povrh svoje osnovne plaće, po svakom danu boravka u Afganistanu dobivati dnevnice od 90€, što znači da će Hrvatska samo na plaće svojih vojnika u Afganistanu u 2008. potrošiti najmanje 10 milijuna eura. To, i sve ostale troškove (prijevoz, hrana, smještaj, oprema itd.) plaća isključivo Republika Hrvatska iako mi od takve misije u Afganistanu ne dobivamo ništa osim što podupiremo američko iskorištavanje dotične zemlje.



"Neće li NATO-ove baze u Hrvatskoj uništiti naš turizam?"
Istina: NATO do sad nikada niti formalno niti neformalno nije izrazio interes za uspostavljanje bilo kakvih baza ili institucija u Republici Hrvatskoj. Istina je da postoje nekakve naznake da bi Sjedinjene Američke Države mogle prebaciti dio svojih snaga iz Njemačke, ali u Rumunjsku i Bugarsku. Središte interesa NATO-a pomiče se na istok prema Kavkazu i Srednjoj Aziji.


Prava istina: NATO je jednako tako dao sigurna obećanja Sloveniji da ondje neće graditi nikakve baze pa se trenutno u Sloveniji već osposobljava zračna luka u Cerklju (na samoj granici s Hrvatskom!) za prihvat NATO-ovih zrakoplova. Američki general i zamjenik zapovjednika Savezničkih snaga u Europi Charles Wald u travnju je 2007. ustvrdio kako će NATO većinu svojih vojnih baza preseliti iz zapadne Njemačke u nove članice Saveza - spomenuo je primjerice Sloveniju. Hrvatska će također jednu od svojih zračnih luka morati dati NATO-u na raspolaganje – ili kod Zagreba ili kod Pule ili kod Zadra ili kod Splita (http://www.nacional.hr/articles/view/10681/).



"Nije li NATO stvar vojske?"
Istina: U NATO ulaze države, a ne samo njihove vojske (NATO je prvenstveno politička organizacija suverenih država s djelomično integriranom vojnom strukturom).


Prava istina: NATO je prije svega vojna organizacija koja ima i političku nadogradnju. Doduše, nejasno je na osnovi čega MORH, sve i da je istina da je NATO ponajprije politička organizacija, to pokušava predstaviti kao pozitivnu stvar.



"Zašto bi NATO htio državu s tako minornim vojnim potencijalom kakav je naš?"
Istina: NATO želi proširiti zonu sigurnosti i stabilnosti na čitavu Europu. Ulazak Hrvatske u NATO bit će odličan primjer ostalim zemljama u regiji "da se trud isplati". Također, zbog Jadranskog mora, Hrvatska će uvijek predstavljati "vrata" NATO-a, a naši moderni radarski sustavi bit će njegove "oči i uši" na južnoj granici.


Prava istina: NATO-u, s obzirom na to da je već u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, a da su mu snage i u BiH i na Kosovu, Hrvatska strateški zapravo uopće nije potrebna. No ulaskom Hrvatske u NATO bogate članice NATO-a (koje drže 80% svjetske proizvodnje oružja) dobivaju novo tržište za plasiranje svoga oružja koje ćemo mi morati kupovati kako bi zadovoljili NATO-ove standarde. Ako vam se čini besmisleno da nas samo zbog toga primaju, sjetite se stranih korporacija (poput Deutsche Telekoma) koje su na gospodarskom planu već ušle u Hrvatsku i izvlače iz nje goleme količine novca.



"Zar NATO-ovo postojanje ne provocira sukob?"
Istina: Završetkom "Hladnog rata" NATO je uvelike smanjio vojne potencijale i transformirao se iz primarno obrambene organizacije u sigurnosnu doprinoseći novim mehanizmima stabilnosti Europe.


Prava istina: SAD kao članica NATO-a agresivno forsiraju širenje na istok – na Ukrajinu i Gruziju, što izravno ugrožava strateške interese Rusije. Putin je već najavio okretanje ruskih projektila prema Ukrajini ako ona dopusti stacioniranje NATO-ovih raketa na svom području (http://www2.pressclip.hr/scanns/objave/2008/02/14/1092187_1.jpg). Osim toga, sudjelovanja snaga NATO-a u okupaciji Afganistana izravno poziva protuzapadne islamističke teroriste na akcije protiv članica NATO-a (što su već 2004. i 2005. na vlastitoj koži iskusile Španjolska i Velika Britanija).


Mate Kapović

Kao prvo, dam se okladit da ni sam ovo nisi procitao...
Kao drugo, ako ti se Rvacka ne svidja, odseli se brate i ostavi nas na miru...

Ovako. GfK je proveo zadnje istraživanje u kojemu je 52 posto građana Hrvatske za ulazak u NATO. Prije toga je bilo 51 posto. Znači, mali porast.
Istina, istraživanja, odnosno ankete te vrste se ne mogu uzeti kao relevantni podatci jer je uvijek pitanje kako su pitanja postavljena.
Što se tiče referenduma, Ustavom nigdje nije napomenuto da se on mora organizirati. Ako se, pak, skupi 10 posto potpisa građana za referendum (to je oko 400.000) on se mora održati. Također, od zadnjih članica, samo je Slovenija imala referendum, jer su istodobno ulazili i u EU.
Članstov u NATO savezu ima razloga za i protiv, naravno.
Ono što se ističe kao protiv je slanje naših vojnika u razne mirovne organizacije, međutim, oni su i sada u njima i bez ikakvih zahtjeva.
Ulaskom u NATO, imamo pravo na zahtjeve (Njemačka, primjerice, zahtijeva da njeni vojnici budu na sjeveru Afganistana i da ne idu u vojne operacije, dakle čista logistika).
Najčešće spominjano je da se od NATO članstva razvija gospodarstvo, jer se povećavaju strane investicije. Nije dokazano znanstveno, a razlikuje se od države do države.
Mirovni centar u Zagrebu je napravio inicijativu AlterNATOr, čija je osnova, demobilizacija cijele države. Odnosno, potpuna mirovna politika.
No, konkretan primjer prednosti članstva. Prošle godine, jedna hrvatska tvrtka je trebala poslovati s grčkom tvrtkom koja proizvodi ratnu opremu. Međutim, Grci su odbili poslovanje jer Hrvatska nije u NATO savezu.
Toliko za sada.