Nakon
34 dana prekinuta je blokada
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom ta 34 dana borbi za
besplatno obrazovanje priključilo se svih sedam hrvatskih sveučilišta, a
14 dana blokirana je nastava i na dva osječka fakulteta,
Filozofskom i
Učiteljskom.
Od početka blockade nastave jasno je artikuliran
jedini zahtjev, kojeg su prihvatili studentski plenumi svih fakulteta koji su i u jednom trenutku bili u blokadi. Zahtjev za besplatnim visokim obrazovanjem argumentiran je najčešće na način da nešto nematerijalno, kao što je obrazovanje mislećeg čovjeka, ne može biti ni na koji način kvantificirano, pa tako ni naplaćivano ili prepušteno neredu i kaosu slobodnog tržišta.
Budući je u ponedjeljak, 25. svibnja, u
Rektoratu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održana
sjednica Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske, odlučili smo iskoristiti priliku i na tiskovnoj konferenciji postaviti nekoliko pitanja predsjedniku Rektorskog zbora,
prof. dr. sc. Aleksi Bjelišu.
U uvodnom izlaganju rektor Bjeliš je objelodanio pripremu
dvaju novih zakona kojima će biti uređeni odnosi u hrvatskom visokoškolskom sustavu,
Zakona o sveučilištima i
Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji se, po našim saznanjima iz izvora bliskih
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, pripremaju već duže vremena u najužim krugovima MZOŠ-a (pripremu ovih dvaju zakona Vlada je do sada skrivala
kao zmija noge, nap. a.). Po riječima rektora Bjeliša, izrada zakona bit će ubrzana što je više moguće kako bi bili spremni za upućivanje u saborsku proceduru na
prvoj jesenskoj sjednici. Upravo zbog kratkog vremenskog razdoblja u kojemu zakoni moraju biti donešeni,
javna rasprava će biti kratkotrajna (spominje se dva tjedna, op. a.), ali otvorena za sve zainteresirane.
Osijek031: Spominjali ste izradu dvaju novih zakona kojima će biti uređen hrvatski visokoškolski sustav, međutim
10. travnja ove godine, bez ikakve javne rasprave,
Sabor Republike Hrvatske donio je
Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09) kojim su velike ovlasti dane
Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. U svjetlu ovog zakona, po Vašim saznanjima, tko će odlučiti o kriteriju uspješnosti/izvrsnosti?
Bjeliš: Želim napomenuti da sam u otvorenom pismu upozorio
ministra Primorca na neprihvatljivost donošenja ovako važnog zakona bez prethodne javne rasprave. Za početak, MZOŠ osniva
radnu skupinu, čijih 40% članova čine studenti (8 od 20, nap. a.) koja će davati preporuke pri izradi prijedloga novih zakona, također će se ministarstvo baviti pripremom kriterija izvrsnosti. Očekujemo od
nacionalne skupine koja prati reformu visokog obrazovanja da formulira određene prijedloge koje bi potom trebalo iznijeti pred javnost, odnosno sve zainteresirane strane, i raspraviti prije njihovog donošenja.
Osijek031: U slučaju kad bi se javila inicijativa za
institucionalizacijom studentskih plenuma kao tijela participacije studenata u akademskoj zajednici, bi li Rektorski zbor uzeo u razmatranje eventualnu potporu tom mogućem studentskom zahtjevu?
Bjeliš: Nismo sreli takvu inicijativu, ja napominjem, kao što sam naveo i u jednom otvorenom pismu, sveučilišne sredine rade na jednom drugačijem principu koji se može svesti na termin
meritokratske demokracije. To znači da se u tijela koja odlučuju o različitim aspektima sveučilišnog života ipak biraju oni koji su priznati i prepoznati zbog svog rada, znanstveno-istraživačkom i studijskom. Naravno, postoje i
metode opće demokracije koje možemo koristiti u specifičnim aspektima sveučilišnog života. Ako hoćete, u cjelokupnoj sveučilišnoj povijesti takve sam primjere susretao samo kada je sveučilište bivalo objektom ideologijskog eksperimentiranja.
Nažalost, zbog specifičnih uvjeta tiskovne konferencije i vremenske ograničenosti iste, od rektora Bjeliša nismo uspjeli dobiti odgovor na niz pitanja za koja smo sigurni da bi izuzetno zanimala našu čitateljsku publiku, pogotovo onu studentsku. To su pitanja o Agenciji za znanost i visoko obrazovanje koja svojim djelovanjem zadire u
ustavnu autonomiju visokih učilišta, o tome je li sveučilište
zajednica ravnopravnih studenata (onih koji predaju i onih koji studiraju, nap. a.) ili zajedinica u kojoj jedni odlučuju, a drugi snose posljedice odluka bez mogućnosti da utječu na te odluke. Zanimalo nas je i misli li rektor Bjeliš da
8 studenata u radnoj skupini za pripremu novih zakona o visokom obrazovanju može predstavljati interese
170 000 hrvatskih studenata. I za kraj, zanimalo nas je zašto rektori hrvatskih sveučilišta ne iskoriste bar svoj
moralni autoritet i založe se da studenti poslijediplomskih studija dobiju studentska prava (zdravstveno osiguranje, glas na izborima za Studentski zbor, subvencija smještaja i prehrane, nap. a.).
Za Osijek031: Luka Matić
Foto: Daniel Antunović
Pročitajte i...
Studentski prosvjed u Osijeku! [razvoj događaja]
Nebitno
Muško
