Na listi 25 najboljih srednjih škola nema nijedne iz Osijeka

insomnia je napisao/la (Pogledaj post): ›
A sad ovo u vezi Osijeka, kojeg nema na ovom popisu.. Hm, mišljenja sam da to apsolutno ne pokazuje Osječke škole u nekom lošem smislu, kao škole, koje ne pružaju dobro obrazovanje. Prije bih rekla da se radi o brojnosti škola u Zagrebu i sličnom.

rale je napisao/la: ›
Kaze u drugoj recenici da su do tih lista dosli na temelju nacionalnih ispita kroz nekoliko godina, pa kakve onda veze ima brojnost?

exHOP3on je napisao/la: › pa ak je deset posto ljudi pametno, u zagrebu je to 100 000 a u osijeku 10 000...

chager je napisao/la (Pogledaj post): › ...Ako krenemo ab ovo, dakle od roditelja, možemo ..... 3. djeca ..... II. Profesori. Gaudeamus igitur. Sačuvaj Bože. Ne znam da li je ikada posao profesora bio manje cijenjen, a da su za to profesori bili toliko krivi..... IV. Sociolozi, psiholozi i ....... Nije istina da je netko gluplji, netko pametniji, ponajprije je to kompetitivnost...... ovo je predugačko.

chager je napisao/la: ›
Ove teme obožavam, sve što imaju veze sa školom. Još kad ubacite pokojeg etabliranog psihologa i sociologa, to je zakon.

Kad povežete lokal-patriotizam s nekakvom normom uspjeha, ili jednostavno roditelje, profesore i djecu, čini se da ste na tragu pokupiti glavnu nagradu koja se besplatno može dobiti u našoj javnosti - govno.

I. Ako krenemo ab ovo, dakle od roditelja, možemo biti sigurni da nismo na pravom putu. Onaj tko ima barem malo iskustva u odgoju, ne samo svoje (to je isuviše subjektivna kategorija - ja sam uvijek najbolji roditelj) već i tuđe djece mislim da će se složiti da je najveći teret, najveća odgovornost, ali i najveća needuciranost, nesposobnost upravo na strani roditelja. Nije pojmljivo što sve roditelji čine da svojoj djeci upropaste život.
1. ako baš moram reći, žalosno je što neki roditelji uopće to jesu, što ih nisu onesposobili za taj stvaralački posao, jer bi za neku djecu bilo bolje da se nisu niti rodili.
2. ako su se već i odlučili tj. roda donijela dijete, moje shvaćanje, to znači odgovornost prema njima. Samo mala slika za usporediti - razlika u ponašanju djeteta rastavljenih i onog iz normalnijeg braka.
3. uvijek treba imati na umu da su djeca strašno jednostavnog razmišljanja, dakle najbolje uče na primjeru, ono što pokažeš, i prva stvar je logika. Svakom pametnom tati i mami ovo je dovoljno, mislim da ne treba objašnjavati.
4. najčešća reakcija modernog roditelja današnjice je prebacivanje odgovornosti sa sebe, na nekog drugog, najčešće onog "koga oni svojim krvavim radom plaćaju, da se brine i da im odgaja djecu". Zanimljivo da postoji strašna razlika između djece imućnijih roditelja, pa onda onih sa sela, pa djece bez jednog roditelja...tako bi mogli unedogled. Najbolji su mi oni koji nikad nemaju vremena za svoje dijete, ali kad ga pozoveš u školu zbog nekog već kriminalnog poteza njegovog potomka, e da vidite oglednog odgoja.

II. Profesori. Gaudeamus igitur. Sačuvaj Bože. Ne znam da li je ikada posao profesora bio manje cijenjen, a da su za to profesori bili toliko krivi. Činjenica je da dobar dio naših prosvjetnih radnika ne osjeća pozitivan vjetar u leđa tijekom karijere. Vrhunac mu se svodi na neplaćeni seminar u županijskom središtu, za koji ponekad mora dugo čekati putne troškove jer nema dovoljno sredstava, ili razredništvo nekog divljeg razreda razmaženih derišta koji u trećem razredu idu na ekskurziju, a tamo žele počiniti kolektivno samoubojstvo alkoholom i glupošću. Plaće nisu nikakve, onima koji ih žele zaista izgledaju visoke, i ne zarađene. Takvima uvijek treba reći da uče, završe školu, pa da se zaposle u školi, neće raditi ni 6.mj u godini, a raditi će s predivnom djecom odgojenom u našem društvu. Tko nebi na to sve pohrlio na fakultet i odlučio učiti, pa barem 4 godine, zar ne? Nema ni nekog nadzora, ni poticaja u radu, do mirovine. Odlaziš bez zdravih živaca,na triput manju mirovinu.

III. Djeca. Pruži prst, otkinuti će ti glavu. Prekrasno je raditi sa djecom, znaju to oni koji rade. Puno je više lijepoga od onog ružnog. U svakom razredu morate biti spremni na barem tri divna djeteta, i na barem tri vrlo loše odgojena. Dakle već odgojena. Možemo se optuživati koliko hoćemo, škola ima utjecaja na formaciju djece, ali vrlo malog postotka, proporcionalno vremenu koje provede u školi podjeljenog na broj učenika u razredu. Kad to sračunate, dobijete utjecaj stare učiteljice na vašeg nasljednika.

IV. Sociolozi, psiholozi i slični. To je ekipa. Imaju teoretska znanja, većina ih je u javnosti mlađih, dakle post komunistički psiholozi, moderni. Sjećam se da su svi htjeli studirati psihologiju nakon rata, Domovinskog. Nije mogao svatko, samo rijetki. Problem počinje kad takvi svoje znanje moraju pokazati u praksi, i to bez nekih istraživanja, ili kad negdje pročitaju, ti su mi najjači. Puno pametnog govore, ne moramo se sa svim složiti, i oni su sljedbenici pojedinih škola. Bitno je pak da su im pacijenti vrlo živi i da ih baš nije briga tko što kaže, tako da slobodno mogu nastaviti sa seciranjem društva, najčešće bez ponude rješenja.

Ovaj naš kraj, svi krajevi u RH, posebni su. Nije istina da je netko gluplji, netko pametniji, ponajprije je to kompetitivnost koje u našem kraju ima vrlo malo. Zato što nema neke perspektive, raširena je letargija, nevjerica, beznađe. S tim u vezi svakodnevno roditelji svojim kukanjem još više uništavaju djecu, mediji, cijela slika je loša. Gdje je perspektiva bolja, tamo su i rezultati bolji, to je i slijepcu jasno.

Sociolozi su svo svoje znanje istresli na prošlim izborima. Jedan je savjetovao iz Zagreba da kampanja jedne stranke na u našem kraju bude negativna, pljuvačka, jer su istraživanja pokazala da su ljudi ovdje "čudniji" od ostatka države. Kad ono šipak, iznenađenje. Politici ovdje nije mjesto, ali opet je jako sociološki simpatično i tako simptomatično. Ljudi su onakvi na kakvom terenu žive, on ih prožima.
Tko pročita, baš je luda, ovo je predugačko.

exHOP3on je napisao/la: ›

rale je napisao/la: › Kaze u drugoj recenici da su do tih lista dosli na temelju nacionalnih ispita kroz nekoliko godina, pa kakve onda veze ima brojnost?

pa ak je deset posto ljudi pametno, u zagrebu je to 100 000 a u osijeku 10 000...

insomnia je napisao/la (Pogledaj post): ›
Da, na to sam i ja mislila..
Ma, rezultati na temelju nacionalnih ispita su sve samo ne pouzdani.. Realnost je ta da se djeca, znajući da probna državna matura nije ''za pravo'' apsolutno nisu trudila oko toga, niti su dolazila na one dodatne sate subotom, koji su im trebali pomoći u savladavanju razlika između gimnazijskog programa, i onog strukovnih škola. A zašto nisu dolazila? Jer ih se nije zapisivalo.
...................

insomnia je napisao/la: ›

exHOP3on je napisao/la: › pa ak je deset posto ljudi pametno, u zagrebu je to 100 000 a u osijeku 10 000...

Da, na to sam i ja mislila..

rale je napisao/la: ›

insomnia je napisao/la (Pogledaj post): › Da, na to sam i ja mislila.. Ma, rezultati na temelju nacionalnih ispita su sve samo ne pouzdani.. Realnost je ta da se djeca, znajući da probna državna matura nije ''za pravo'' apsolutno nisu trudila oko toga, niti su dolazila na one dodatne sate subotom, koji su im trebali pomoći u savladavanju razlika između gimnazijskog programa, i onog strukovnih škola. A zašto nisu dolazila? Jer ih se nije zapisivalo. ...................

OK, mozda i nisu, ali ako se postavlja takva pretpostavka, onda se moze pretpostaviti jedino "Sva djeca u drzavi nisu se trudila znajuci da probna drzavna matura nije "za pravo"". Onda to pak znaci da su tamo djeca bolja kada se ne trude nego djeca ovdje kada se ne trude, sto nas vraca na pocetak, i opet je neki pokazatelj.

Leteci mungos je napisao/la: ›

insomnia je napisao/la: › exHOP3on je napisao/la: › pa ak je deset posto ljudi pametno, u zagrebu je to 100 000 a u osijeku 10 000... Da, na to sam i ja mislila..

Ovo je citat iz clanka:
Uspoređivali smo samo
- uspjeh koji su učenici postigli na ispitima iz tri glavna predmeta koji će se polagati na maturi: hrvatskog, stranog jezika i matematike
- dodatne bodove školama su donosila prva tri mjesta osvojena u istom razdoblju na državnim natjecanjima koje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje
- osvojeni broj bodova pritom smo stavili u razmjer s brojem učenika u školi

Dakle, usporedjivani su relativni rezultati na drzavnoj maturi, odnosno prosjek + broj osvojenih mjesta na drzavnim natjecanjima ponderiran brojem ucenika. Iako statisticki mozda nije savrsena metoda, daje barem pribliznu sliku stvarnosti.

Dakle, ako su u jednoj skoli ucenici jedne generacije matematiku prosjecno rijesili s 80%, a u drugoj s 50%, onda je potpuno nebitno koliko u pojedinoj skoli ima ucenika i radi li se o Zagrebu, Osijeku ili Cakovcu.

Kad se radi o drzavnim natjecanjima, broj mjesta [bodova] je ponderiran brojem ucenika.

Uostalom - Cakovec, Split, Ivanec, Karlovac, Zadar, Pazin, Rijeka, Samobor, Varazdin, Bjelovar, Sibenik i Velika Gorica nisu Zagreb.

U top25 listi ne imati niti jednu skolu iz Osijek, Osjecko-baranjske zupanije ili Slavonije je sramota bez premca i bez opravdanja.

insomnia je napisao/la (Pogledaj post): ›

rale je napisao/la: › ....

Da, kontam te A onda možda da jednostavno zaključimo da su mali slavonci male ljenčine kojima se ne da učiti