Ministar regionalnog razvoja i potpredsjednik
Vlade Božidar Pankretić do polovine svibnja mora imenovati
tri partnerska vijeća sa stotinama članova za
tri statističke regije. To je nužno za definiranje razvojnih projekata na osnovi kojih će
Hrvatska nastojati iz
europskih fondova godišnje povlačiti
milijarde kuna. Istovremeno
Vesna Pusić, predsjednica
Nacionalnog odbora za praćenje pregovora, zauzima se za to da Vlada prione mnogo težem poslu i pokuša povećati iznos novca koji će Hrvatska imati na raspolaganju za regionalni razvoj. Pusić misli da bi Vlada trebala zatražiti reviziju podjele na tri regije -
Sjeverozapadnu,
Jadransku i
Panonsku te predložiti
Europskoj komisiji da Hrvatsku podijeli u četiri regije, tako da
Zagreb izdvoji iz Sjeverozapadne regije i da glavni grad sam čini jednu regiju.
Jasna je, i ne prvi put izražena, težnja da Sjeverozapadna regija na ovaj način konkurira za što izdašniju pomoć. No, ovo naoko jednostavno odcjepljenje moglo bi imati i direktne posljedice na sastav Panonske regije, koju uz
pet slavonskih županija čine još i
Bjelovarsko-bilogorska,
Sisačko-moslavačka i
Karlovačka županija. Budući da su se regije formirale isključivo prema kriteriju
ujednačenog broja stanovnika (Panonska je najmanja s 1,3 milijuna stanovnika), ove tri županije bi nadomjestile izlazak Zagreba iz Sjeverozapadne Hrvatske! Šteta, jer u Panonskoj regiji su se već zahuktale aktivnosti.
- Iako regija Panonska Hrvatska ima najlošije ekonomske pokazatelje, u pripremnom se razdoblju najbolje organizirala i odradila velik dio posla u smislu izgradnje vlastitog identiteta kao regije - objašnjava
Martin Marolin, pročelnik
Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije, čiji je tim među najjaktivnijim koordinatorima dosadašnjih aktivnosti. Marolin je upoznat s razmišljanjem sadašnjih regionalnih partnera, ali kaže da će se tek nakon provedenog
popisa stanovništva 2011. znati ima li Zagreb više od
800.000 stanovnika, što je jedan od preduvjeta za formiranje samostalne regije.
- Odradili smo i nominaciju projekata za strukturne fondove prema Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Panonska Hrvatska je prijavila 331 projekt ukupne vrijednosti 7,8 milijardi eura. Sama Osječko-baranjska županija prijavila je 35 projekata, vrijednih 1,6 milijardi, od čega je 27 projekata čija vrijednost pojedinačno prelazi 10 milijuna eura - kaže Marolin. Među njima izdvaja
rekonstrukciju terminala za rasuti teret u Luci Osijek,
Tehnopolis Osijek - Tehnološki park Osijek i
projekt gospodarenja otpadom. Marolin smatra da eventualno izdvajanje triju županija neće ugroziti realizaciju tih projekata, nego upravo suprotno. Naime, neki od već nominiranih projekata dobit će još više na značenju jer će prerasti karakter regionalnih i postati
međuregionalni.
Podjela na regije dio ugovora o pristupanju
Voditelj radne skupine za pripremu pregovora s EU u poglavlju regionalne politike, SDP-ovac
Branko Grčić, kaže kako je razgovor o novoj administrativnoj podjeli moguć, ali je pitanje hoće li Hrvatska, kada završi popis, imati
dovoljno vremena za provođenje promjene.
- Podjela se mora unijeti u ugovor o pristupanju, kaže Grčić, dodajući kako je uvjeren da bi uz pregovore s Europskom komisijom oko nove podjele uslijedila i "domaća rasprava s deset novih kriterija i varijanti”. EU dopušta
promjene u podjeli na regije prije donošenja svakog novog
sedmogodišnjeg proračuna, a prvi sljedeći donosit će se u vrijeme potpisivanja ugovora s RH. Sljedeća prilika bit će tek uoči proračuna za razdoblje
2021.-2027. godina.
Tekst: Irena Frlan/Jagoda Marić/Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr