“Bolonja” povećala prolaznost i smanjila kvalitetu studija

Od uvođenja Bolonjskog procesa na osječko Sveučilište u akademskoj 2004./2005. godini, prolaznost studenata na ispitima u prosjeku se povećala za 23,52 posto, zaključno s posljednjom promatranom akademskom 2008./2009. godinom, a trend rasta nastavljen je i prošle jeseni. Pokazuje to analiza pet godina primjene Bolonjskog procesa na 16 osječkih fakulteta i sveučilišnih odjela (negdje se primjenjuje i duže), koja je bila i jedna od središnjih tema posljednje sjednice Senata. Tada je istaknuto kako su najveće povećanje prolaznosti u četiri godine zabilježili Ekonomski fakultet s 38,09 posto, zatim Poljoprivredni fakultet s 34,07 posto i Odjel za biologiju s 32,71 posto.

Veći broj studenata, ali i nastavnika

- Zadovoljni smo, jer prolaznost raste svake godine, a ujedno se smanjuje i tzv. drop out rate, odnosno odljev studenata. To su bili i glavni ciljevi uvođenja Bolonjskog procesa. Također, uspjeli smo ozbiljnije pokrenuti treći važan segment, a to je – mobilnost studenata, ističe Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente.

I dok sveučilišni čelnici implementaciju 'Bolonje' ocjenjuju vrlo pozitivno, kritičari upozoravaju kako statistika otkriva i tamniju stranu: na nekim fakultetima, poput Medicinskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, prolaznost je istodobno pala, istina, za relativno malih 0,73 i 0,82 posto. Uz to, broj studenata od 2004./2005. povećao se za četvrtinu: s 15.647 na više od 20 tisuća studenata.

- Međutim, povećao se i broj nastavnika na Sveučilištu, s 536 na više od 900. Sve više prelazimo na mentorski način rada, tvrdi prorektor.

Budući da se u cijeloj Hrvatskoj sve više lome koplja oko "Bolonje", željeli smo čuti mišljenje i studentskih predstavnika. Igor Gavranović, predsjednik Studentskog zbora, nije se javio na naše brojne pozive i poruke. Ipak, poznato je kako čelnici osječkog SZ-a već poslovično dijele mišljenje vodstva Sveučilišta, a "Bolonju" nikada nisu pretjerano kritizirali.

Dajana Paprić, studentica 3. godine filozofije i pedagogije na Filozofskom fakultetu, pak tvrdi "kako ni ona ni kolege ne vide nikakve pozitivne pomake".

Zbrka na tržištu rada

- Dakle, prošlo je pet godina, a ja samo mogu pitati: do kada se to navikava na 'Bolonju'?! Osnovni je problem što mi u Hrvatskoj uopće nismo bili spremni za 'Bolonju', ni prostorno ni kadrovski! Većina nastavnika pokazuje želju to primijeniti, ali u velikim grupama gotovo je nemoguće organizirati tzv. suradničko učenje, na kojemu se princip 'Bolonje' zasniva. Također, neki ispiti moraju biti usmeni... Stoga mnogi nastavnici odustaju od 'Bolonje' i počinju raditi na stari način, a nitko im ne prigovara, jer shvaćaju da drukčije ne može, upozorava Dajana Paprić.

Zbrka je, kaže, i na tržištu rada. Poslodavci i dalje ne shvaćaju nove nazive i titule, pa prvostupnike (završen trogodišnji preddiplomski studij) doživljavaju kao nekadašnju višu stručnu spremu, a tek magistre (završen diplomski, odnosno petogodišnji studij), gledaju kao osobe s visokom stručnom spremom.

- To ne bi smjelo biti tako! I na koncu, Bolonja je umanjila, a ne povećala mobilnost studenata. Recimo, predmeti na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Zagrebu nisu usklađeni, kao ni ECTS bodovi. Ne znam hoće li se i kada to riješiti, zaključuje studentica.

Profesori: Veća prolaznost zbog pada kriterija

Bolonjski sustav visokog obrazovanja u Osijeku ima sve više protivnika, ne samo među studentima, nego i nastavnicima. No, mnogi se plaše javno progovoriti pa se njihovi stavovi mogu ponajviše vidjeti na internetskim forumima, ili o njima pristaju govoriti samo anonimno.

- Veća prolaznost u prvom redu rezultat je pada kriterija i smanjenja opsega gradiva! Nekada dvosemestralni predmeti postaju jednosemestralni, ne stigne se sve napraviti, a studenti ih uglavnom polažu kroz pismene kolokvije... Ovo je sličnije srednjoj školi nego fakultetu! Produciramo kadrove koji će imati manje umjesto više znanja, ističe jedan osječki redoviti profesor, dok se jednom "bolonjskom" studentu prava baš sviđa što nekada (pre)opsežno gradivo sada može položiti kroz nekoliko manjih kolokvija.

Turkalj: Povećana je kvaliteta nastave

Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakulteta ne smatra da je uzrok pad kriterija, nego povećanje kvalitete nastave i načina ocjenjivanja.

- Dobro je što se u Bolonjskom procesu studentima konstantno provjerava znanje. U početku su se bunili kako im je to preteško i na razini srednje škole, ali sada su to dobro prihvatili. I osobno mislim da je bolji ovaj sustav, nego kada su studenti izlazili na ispite tek nakon odslušana puna dva semestra. Također, 'Bolonja' mnogo bolje dijeli razine obrazovanja, u tri dijela – preddiplomski, diplomski i poslijediplomski. Neke kolege žale se kako ne stignu u jednom semestru ispredavati sve, ali smatram kako je to posljedica nespremnosti da opseg i težinu gradiva prilagode određenoj razini. “Bolonja” pokazuje pozitivne rezultate, a za još bolje potrebno je zaposliti još nastavnika i asistenata, kako bi i mentorski način rada bio više moguć, zaključuje Turkalj.

Bosanac: “Bolonja” je promašen sustav

Nedeljko Bosanac, dugogodišnji redoviti profesor i voditelj Katedre gospodarskih znanosti na osječkom Pravnom fakultetu, apsolutni je protivnik 'Bolonje'.

- Ukratko, 'Bolonja' je promašen sustav visokog obrazovanja, koji je u Hrvatskoj ugušio kvalitetu obrazovanih! Već dvadeset godina osječko Sveučilište nema koncepciju razvoja i ne može izići iz stupice u koju su sami zašli, a zove se 'politika sprovođenja'. Sada sprovode tuđu zamišljenu koncepciju rasta i razvoja, dakle, 'Bolonju', koja u hrvatskoj kulturi i civilizaciji nema nikakvog smisla. Ona znači i približavanje nejasnim posljedicama indoktrinacije, koja se manifestira stupidnim pitanjima tipa 'plaćati i/ili ne plaćati studiranje'. Naglašavam da su u samoj Bolonji studenti prosvjedovali protiv takvog sustava obrazovanja koji za suvremenim trendovima zaostaje 60 godina, kaže Bosanac. Napominje "kako će visoko školstvo i dalje snositi odgovornost za hiperprodukciju diplomiranih studenata za koje u praksi nema mjesta i koje se mora iznovice obrazovati".

Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr

profesor Bosanac je jedan od najboljih profesora na ovom vražjem sveučilištu... Ponekad se pitam kog vraga sam ja ostala na osječkom sveučilištu... -.-

Ovdje nema ni B od bolonje... tj. ima, ali samo u onim segmentima koji njima odgovaraju (tipa dolasci na predavanje). Ne shvaćaju da na bolonji NEMA usmenog.. a mi nakon 80% ispita imamo i usmeni... Iz jednog predmeta imamo čak 3 kolokvija i poslije SVAKOG kolok. ima usmeni... Pa gdje to ima??!?!?!

A o opremljenosti predavaonica neću ni pričati.. kad sam vidjela kako izgleda ekonomski fax u zagrebu...i kad sam vidjela ove naše... čisto mi dođe da plačem

Bolonjom se umjetno povećava broj visokoobrazovanih ljudi. Samo studiranje je olakšano do te mjere, da oni koji bi po "starom" sistemu odustali od studiranja sada nastavljaju studiranje i sami shvačajući da se fakultet pretvorio u produženu srednju školu.
I onda se dogodi upravo ono što prof. Bosanac kaže: stvara se veliki broj diplomiranih studenata koji se nemaju gdje zaposliti.

je da,zbog bolonje se nemaju di zaposlit

Kada vidim kako se na nekim fakultetima prolazi, prije svega filozofskom, sve što Bosanac kaže je na mjestu.

Pa ja poznam nekoliko ljudi koji na filozofskom faksu imaju veći prosjek nego što su imali u srednjoj školi i to npr srednja 3.5, faks 4.3, a po meni to nije baš normalno...

russell je napisao/la : je da,zbog bolonje se nemaju di zaposlit

osim gospodarske situacije, bolonja je jedan od razloga.
pola trenutnih dipl. ne bi diplome nikada vidjelo po starom sustavu.

jeste vi stvarno sigurni da je bolonja kao takva kriva za nezaposlenost, druga stvar je sto poslodavac ne zeli zaposliti nekog prvostupnika iako on ima kvalitete kao i dipl.ing.
razlog zbog kojeg se pljuje po bolonji sigurno nisu tehnicki fakulteti nego drustveni, ekonomija, pravo, uciteljski...
sto se tice profesora Bosanca, jel on ima usmene??

toshibaos je napisao/la : sto se tice profesora Bosanca, jel on ima usmene??

ja kad sam išla kod njega na ispit...nisam imala usmeni.. jedino me je pitao, jel želim odgovarati za 5...i ja nisam htjela..

dobro, dobro, samo me to zanimalo jer ne studiram pravo

Smatram da se u zadnje vrijeme nepotrebno povela medijska hajka na bolonjce, pri čemu nitko ne razmišlja (ili možda baš razmišlja) kakvu će to "reklamu" odaslati poslodavcima. Jer, ako oni malo-malo u medijima pročitaju kako je Bolonjski proces sranje, ne znam stvarno na koju foru će jednog dana odlučit uposlit bolonjca.
A stvarno ne vidim koji je razlog tome pljuvanju po Bolonji? Koliko znam, tek ove godine će prva generacija završiti 5 godina Bolonje, što je ekvivalentno bivšem dipl. ing., jel. Pa nek se bolonjci dokazuju na radnom mjestu i nek se onda sere po Bolonji ako za to bude razloga, a ne sad prije reda. Nije fer.

Ma gledaj, kada pogledamo realno, sa mojim faksom, ETFom, a pretpostavljam i sa dosta drugih, i kada dođeš negdje raditi predznanje ti je nula, jer nas filaju samo sa teorijom, a praktično znanje nam je minimalno, i rijetko tko se snađe, tj gotovo nitko.

Jedina razlika je ta što ga je sada u bolonji puno lakše za završiti, a prije si kao izlazio sa više znanja, da, teorijskog znanja i to onog kojeg si uspio popamtiti ( ja npr znam možda oko 20% iz svakog predmeta kojeg sam položio prije više od godinu dana, a večina je isto takva, učiš da prođeš, a ne da to znaš za ubuduće, realna istina )

Bolonja je super zamišljena......ne vidim zašto nije bolje da se predmet od 200 str. podijeli na tri kolokvija za koje će onda studenti imati i volju učiti i zašto bi onda to znanje bilo manje od onoga kada si tih 200 str. morao naštrebati u komadu? Jedini problem vidim u tome što se kod nas bolonja na sve strane provodi onako kako kome paše...Ako je cijeli sustav u Bologni nije mi shvatljivo kako stara garda profesora nikako ne želi tu istu bolognu provoditi na način da podijele gradivo na kolokvije te da nema usmenog dijela ispita....ima tu i drugih problema kao što je ubijanje u pojam nepotrebnim hrpama seminara za koje mi kao moramo dodatno raditi, a svi znaju da je to obični, teški kopi-pejst rad......i tako....jedina j.....stranka su opet, gle čuda! studenti...

kod mene na faksu 80 % profesora provodi bolonju kako treba, nema usmenih, predavaonice su nam opremljene odlično i ne mogu se požaliti. to lupetanje da se teže zapošljava sada zbog bolonje, to mora biti mentalno zaostao čovjek da kaže tako što jer je ako se ne varam prošle godine diplomirala prva generacija bolonjaca, kako se to moglo već sada vidjeti.

@gigi27: a možda da se zapitaš tko ima koristi od toga da ti napišeš seminar sama.

jebote, moji kolege na filozofskom su nepismeni! da ponovim, NE-PIS-ME-NI!!! zato jer ne pišu seminare.

vi koji ste protiv usmenih, pa šta vam je? nek se javi onaj tko nije sposoban prepisati na pismenom.

ja se slažem da usmeni ne treba biti istresanje studenata iz gaća i da ispite treba razložiti na nekoliko dijelova. ali ukidanje ikakvog usmenog i nepisanje seinarskih radova je najbolji recept za ubijanje visokog obrazovanja.

sjetite se kolegice i kolege da studirate na sveučilištu, a ne na višoj strukovnoj školi.

Evil Poodingh je napisao/la : Ma gledaj, kada pogledamo realno, sa mojim faksom, ETFom, a pretpostavljam i sa dosta drugih, i kada dođeš negdje raditi predznanje ti je nula, jer nas filaju samo sa teorijom, a praktično znanje nam je minimalno, i rijetko tko se snađe, tj gotovo nitko.

Ako ti je bitno puno prakticnog znanja sve mozes u slobodno vrijeme sam raditi na onome sto te posebno zanima samo ostavi curu sa strane i ne budi ogranicen ili si jednostavno mogao upisati strucni studij tamo imaju praksu ako se ne varam.

Evil Poodingh je napisao/la : Jedina razlika je ta što ga je sada u bolonji puno lakše za završiti, a prije si kao izlazio sa više znanja, da, teorijskog znanja i to onog kojeg si uspio popamtiti ( ja npr znam možda oko 20% iz svakog predmeta kojeg sam položio prije više od godinu dana, a večina je isto takva, učiš da prođeš, a ne da to znaš za ubuduće, realna istina )

Faks je zato da te nauci drugacije razmisljati, konkretnije u tvome slucaju s ETF-om ces nauciti razmisljati na inzenjerski nacin, a to sto znas mozda oko 20% iz svakog predmeta nije problem jer ono sto ce ti trebati lako ces znati naci odgovarajucu literaturu za to.
Ako ti je bitno da znas 100% sve predmete u glavi ugradi si ROM!