
U organizaciji
Algebre i V
isoke škole za primijenjeno računarstvo i ove godine je provedeno
istraživanje o korištenju informacijskih tehnologija, stava ljudi prema cjeloživotnom obrazovanju, ali i najvažnijim aspektima za pronalaženje (boljeg) posla.
Riječ je o istraživanju koje u
sedam hrvatskih regija već petu godinu za Algebru provodi
Prizma – centar za poslovna istraživanja, na uzorku
radno sposobnog stanovništa, većem od
1.600 ispitanika. U skladu s gospodarskim događanjima u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje predviđaju aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske, ovogodišnje istraživanje je osim uzorka radno najaktivnijeg stanovništva
u dobi od 17 do 40 godina, koje se prati posljednjih godina, prošireno i s cjelokupnom radno aktivnom populacijom.
Na današnjoj tiskovnoj konferenciji, održanoj u Osijeku, predstavnicima medija su se obratili
Mario Paljušaj, voditelj osječke poslovnice i
Hrvoje Balen, član uprave Algebre s rezultatima i posebnim osvrtom na analizu osječke regije. Kako je istaknuto, nastavio se trend opadanja informatičke nepismenosti tj. nekorištenja računala tako da je u promatranoj skupini uočen pad s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom. S druge strane, s porastom dobi ispitanika primjećuje se eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne koriste računalom. U
osječkoj regiji na posljednjoj anketi čak
22 posto ispitanika u skupini
radno najaktivnijeg stanovništva se izjasnilo da se uopće
ne koristi računalom.
Hrvoje Balen
Gledano po regijama, postotak osoba koje se ne koriste osobnim računalom u ovoj skupini ispitanika kreće se od 24 posto računalno neosviještenih ljudi u bjelovarskoj regiji do tek 3 posto u zagrebačkoj regiji. Također, primjećuju se velike razlike i u namjeni korištenja računala – samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi dominantno za poslovne svrhe, a u ostalima je primarna namjena zabava. Također,
velika je razlika po regijama i u odnosu prema učenju i usavršavanju, gdje se u prosjeku tek 24 posto odraslih u proteklih godinu dana uključilo u bilo kakav vid usavršavanja ili školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33 posto.
Kako je izjavio
Hrvoje Balen: "
Ono što nas sve zajedno može zabrinuti jest činjenica da se čak trećina ljudi nije odlučila na školovanje iz razloga što smatra da im to ne pomaže u životu, što stavlja pred društvo u cjelini poseban izazov u trenutku kada se usavršavanje i prekvalifikacije zaposlenika nalaze visoko na listi prioriteta države i poslodavaca." Indikativno je da se na drugom mjestu razloga nepohađanja bilo kakvih školovanja nalazi
nedostatak vremena, a nedostatak novca nalazi se tek na trećem mjestu.
Mario Paljušaj
Kao najbitniju
stavku za pronalaženje posla većina ispitanika navodi "
završiti dobar fakultet", ali odmah na drugom mjestu je odgovor "
imati dobru vezu". Ukupno gledano stav pojedinaca je da je za posao ili bolji posao potrebno završiti dobar fakultet porastao je s 42 na 49 posto, međutim porastao je
utjecaj "dobre veze" sa 25 na 38 posto, poglavito uslijed stava ispitanika zadarske, splitsko-dalmatinske i osječko-baranjske regije gdje je veza iskočila na prvo mjesto načina za pronalaženje posla.
Čak 85 posto ispitanika izjasnilo se da je
informatička pismenost iznimno bitna za pronalaženje posla i ocijenila neophodnost računalnih vještina ocjenama 4 i 5 na skali od jedan do pet.
Pogledajte rezultate istraživanja: