Otkako je prije nepune dvije godine konstituirana vlast u Osječko-baranjskoj županiji, župan
Krešimir Bubalo objavio je niz mjera koje će se poduzimati u svrhu rješavanja problema nezaposlenosti. Kako je ustvrdio, više od
30.000 neuposlenih osoba, nezaposlenost u Osijeku i dalje iznosi
23 posto, te rekordna stopa od
92 posto nezaposlenih u Donjoj Motičini, podatci su koji jednostavno traže konkretne poteze.
- Prikupljanjem podataka o broju i vrsti radne snage kojom u županiji raspolažemo, kao i spoznaje o zanimanjima koja su u deficitu, osmišljeno je nekoliko programa koji pridonose popravljanju takvog stanja. Oni se ponajviše provode kroz županijsku Agenciju za razvoj i Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo. Dijelom se radi o programima usavršavanja menadžera i prekvalifikacije radne snage u ona zanimanja koje tržište rada traži, a dijelom o sufinanciranju projekata u poljoprivredi s obzirom na potencijale koje kao regija imamo - rekao je
Bubalo.
Pročelnik
Agencije za razvoj Martin Marolin, naznačio je kako je kroz 14 različitih mjera i 40 programa koji se tiču malog i srednjeg poduzetništva, Županija počela oštru borbu protiv nezaposlenosti.
- Konkretne su učinke dali programi financiranja informatičkoga osposobljavanja dijela neuposlenih i prekvalifikacije. Primjerice, konkretan program prekvalifikacije osoba koje su dulje vrijeme na Zavodu za zapošljavanje u zanimanje plinozavarivač, urodio je plodom. Ove godine pokušavamo, u suradnji sa srednjim strukovnim školama na području županije, ali i sa Zavodom za zapošljavanje, riješiti kroničan nedostatak zanimanja koje tržište traži - tesar, zidar, limar... Naravno, poticanje i ulaganje u gospodarske zone, te Slobodnu zonu Osijek, zasigurno će u 2007. godini smanjiti postotak neuposlenih - rekao je
Marolin.
Sljedom toga ove će godine kroz ulaganja u gospodarske zone,
Slobodnu zonu Osijek te programe prekvalifikacija u deficitarna zanimanja i seminare usavršavanja i edukacija menadžera, iz županijskog proračuna biti utrošeno više od 15 milijuna kuna. Tomu treba pridodati i brojna poticajna sredstava za otvaranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, postavljanje trajnih nasada, voćnjaka, plastenika ili uzgoja svinja i goveda, a kojima upravlja Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo.
- Iako je težnja EU-a da se smanji broj stanovništva aktivnog u poljoprivredi, naši su programi usmjereni upošljavanju svih članova obitelji koje se bave poljoprivredom, ali u procesima daljnje prerade, primjerice voća i povrća, u malim obiteljskim pogonima. Time bi se svakako umanjio broj neuposlenih, a u vrijeme sezonskih poslova očekujemo nedostatak od barem 2.000 radnika - pojasnio je
Kraljičak.
Dodajmo i kako je postotak uposlenih u poljoprivredi u zemljama članicama Europske unije oko tri do četiri, dok kod nas iznosi visokih 17 posto.
Inače, na Zavodu za zapošljavanje približno
60 posto osoba čeka posao dulje od godinu dana, a samo
30 posto ih za manje od šest mjeseci pronađe radno mjesto.
Autor:
Danijel Đurović/
Glas-Slavonije.hr