Zeleni stopirali planove Hrvatskih šuma u Zlatnoj Gredi! Zeleni zaustavili gradnju hladnjače! Zeleni koče razvoj i zapošljavanje!
Ovi i još neki naslovi i poruke, dio su svojevrsne
hajke i
neistina koja se od sredine studenog prošle godine provode putem nekoliko lokalnih medija, a na poticaj dijela pojedinaca iz
Hrvatskih šuma, odnosno
Uprave šuma Podružnice Osijek. Stvarni cilj tih naslova je u javnosti stvoriti dojam kako je ekološka udruga
Zeleni Osijek – svojevrsni ljuti
protivnik razvoja, ulaganja i zapošljavanja. Poglavito na području stare baranjske pustare
Zlatna Greda, koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, a dana je na upravljanje Hrvatskim šumama. Zašto su udruzi izrečene prijetnje i ucjene i koji/čiji interesi su protiv obnove Zlatne Grede po Prostornom planu Općine Bilje, standardima EU i pretpristupnih fondova, uređenju pustare za opće dobro?
Od ruševine do ekološkog edukacijskog centra
Udruga Zeleni Osijek je u rujnu 2003. godine sklopila Ugovor o
Zakupu s Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb za korištenje upravne zgrade pustare Zlatna Greda. Objekt je zatečen u ruševnom stanju, zapuštenom infrastrukturom, propalim vodovodnim i električnim instalacijama. Pristupni most također je bio dotrajao i neupotrebljiv, a okoliš i park neodržavan i devastiran. Mladi grada Osijeka, volonteri i Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek započeli su
obnovu i
oživljavanje napuštene "pustare" u šumama
Kopačkog rita (Baranja).
Pustare su tradicijska naselja tipična za Baranju, izgrađena u 19. stoljeću. Svjedoče o početcima gospodarskog razvoja Baranje, stočarstva, poljoprivrede i šumarstva. Pustare imaju specifičnu arhitekturu koja ova naselja čine drugačijima od sela i salaša. Ova građanska inicijativa prepoznata je od samog početka te je projekt
Eko centra Zlatna Greda s programima škola i edukacija u prirodi, obnovi starih zanata i vještina, razvoja eko turizma, zaštite prirode i održivog razvoja bio od samog početka prepoznat i financiran od strane Američkog i Britanskog veleposlanstva, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša, USAID-a te brojnih domaćih i stranih donatora i tvrtki. Od 2007. – 2011. godine Zlatna Greda je mjesto investiranja preko
400 000,00 eura iz EU fondova čime je Zeleni Osijek postao jedna od
najuspješnijih udruga u RH u realizaciji i uspješnom prijavljivanju na EU fondove, a Zlatna Greda je postala
poligon za edukaciju primjene novih i modernih inovacija održivog razvoja u skladu s prirodnim i kulturnim nasljeđem.
Od 2001. godine Zeleni Osijek provodi projekte poticanja razvoja
"ekološki odgovornog" eko turizma kako bi potaknuo lokalni razvoj kroz zaštitu prirode. 2006. godine s ciljem povezivanja svojih inovativnih eko turističkih sadržaja (škole u prirodi, vožnje kanuima, biciklističke ture, team building programi u prirodi, fotosafari i promatranje ptica u Kopačkom ritu) sa seoskom turističkom ponudom Baranje, Zeleni Osijek osniva prvu hrvatsku eko turističku agenciju Zlatna Greda d.o.o. Agencija je u vlasništvu udruge, a sav profit se dalje ulaže u održavanje Eko centra i aktivnosti udruge. Programi eko turističke agencije uvrstili su Kopački rit u
17 najzanimljivijih destinacija Hrvatske u novom izdanju najpoznatijeg svjetskog turističkog vodiča –
Lonely Planet. Zlatnu Gredu godišnje posjeti preko 3000 učenika, turista, građana i izletnika iz Hrvatske i inozemstva.
Društveno i opće koristan rad Zelenog Osijeka na projektu Eko centra Zlatna Greda predstavljan je kao jedan od najboljih primjera održivog razvoja i socijalnog poduzetništva u RH te je u Eko centru 26. studenog 2009. i osnovan
Forum socijalnih poduzetnika RH.
2009. godine u fazi odobravanja EU projekta Zelenog Osijeka,
Europska komisija je zatražila mišljenje konzervatora Ministarstva kulture o planiranom ulaganju u obnovu objekta te da li je ulaganje u skladu s očuvanjem vrijednosti objekta u koji se ulaže. Konzervatorski odjel Ministarstva kulture RH iz Osijeka izašao je na teren kako bi se upoznao sa zgradom koja se obnavlja i mogućom daljnjom
revitalizacijom. U pisanom obliku udruga Zeleni Osijek je dobila podršku za daljnjom obnovom te su informirani da je u procesu valorizacija Zlatne Grede kao
kulturno tradicijska baština.
Zlatna Greda, nekadašnje radničko naselje, građevno i ambijentalno je očuvana i nenarušena, te time predstavlja veliki održivo-razvojni potencijal. Naselje se nalazi u sklopu Ekološke mreže i prijedloga za
Natura 2000 područje, čime se potvrđuje izuzetna prirodna i tradicijska vrijednost.
Zlatna Greda je u Prostorno planskoj dokumentaciji Parka prirode i Općine Bilje predviđena kao sjeverni ulaz u Park prirode Kopački rit i turističko naselje. Isječak iz Prostornog plana Općine Bilje -
Naselje Zlatna Greda, budući da se smjestilo u okruženju šumskog krajolika, afirmiralo bi funkciju šume kao opće korisnog dobra, te njenu ekološku funkciju kroz organizaciju edukacijsko-turističkog punkta, gdje bi se posjetitelji i svi drugi potencijalni turisti upoznali s povijesnim razvojem autohtonih šuma na ovom području, s dosadašnjim načinom gospodarenja šumom, s bio-ekološkim značajkama šume i njenih predstavnika u održavanju ekološke stabilnosti cijelog područja, s planovima obnavljanja šume, kao i upoznavanja s predstavnicima šumskog svijeta (ptice, divljač). Osim toga postoji mogućnost i za organiziranje "škole u prirodi", te različitih seminara vezanih za proučavanje šume, u okviru strukovnih škola, šumarskog fakulteta, ali i za osnovnoškolce u funkciji potrebe očuvanja i zaštite šume i prirode uopće. U te svrhe bi se i za različite kategorije posjetitelja pripremili i određeni programi s popratnim materijalima (letci, prospekti, brošure), te mogućnosti organiziranja tematskih radionica (izrada prigodnih materijala od drva, lišća, šiblja, akcije uređenja i pošumljavanja itd.).
Zlatna greda - zaštićeno kulturno dobro ili "klaonica"?
U ljeto 2011. godine Zeleni Osijek je dobio informaciju da Uprava šuma Podružnica Osijek planira
rušenje tradicijskog objekta u centru Zlatne Grede te na njenom mjestu gradnju
"Objekta za prikupljanje, skladištenje i rasijecanje mesa divljači" – "klaonicu", koja nije u skladu niti sa Prostorno planskom dokumentacijom, mišljenjem konzervatora, ekologa i smjernica Europske komisije. Ovim projektom Hrvatskih šuma onemogućava se očuvanje Zlatne Grede kao kulturno/tradicijske baštine RH te je stoga udruga Zeleni Osijek uputila Zahtjev nadležnim Ministarstvima i Vladi RH za zaustavljanjem rušenja objekata i gradnjom "klaonice" za divljač.
28. listopada 2011. Ministarstvo kulture RH donijelo je rješenje po kojem Pustara Zlatna Greda ima svojstvo
kulturnog dobra te se na njega primjenjuju mjere zaštite i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ovim se Rješenjem osigurava očuvanje tradicijske arhitekture i povećava vrijednost koja će doprinijeti obnovi i oživljavanju. Pustara se nalazi u budućem Prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav, koja će biti zaštićena u sklopu
UNESCO-ovog programa
"Čovjek i biosfera". Time se potvrđuje veliki održivo razvojni potencijal kroz afirmaciju turizma i prezentaciju tradicije.
Ucjene i prijetnje Zelenom Osijeku, nalog za uklanjanjem objekata i opreme, te zaustavljanje provedbe EU projekata
Rješenjem Ministarstva kulture su određene posebne smjernice zaštite kojima su točno određeni mogući zahvati unutar zaštićenog područja čime je spriječena gradnja "klaonice" no uslijedili su pritisci i ucjene prema Zelenom Osijeku.
Zalaganje i doprinos udruge očuvanju kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti, Hrvatske šume Podružnica Osijek okarakterizirala je kao štetno za
lovno gospodarstvo jer je onemogućilo Hrvatske šume Podružnicu Osijek u rušenju i gradnji spomenutog objekta. Iz tog razloga smatrajući da rad Zelenog Osijeka nije u interesu Hrvatskih šuma udruzi se naložilo uklanjanje objekata na poučnoj stazi Blago močvare za koju je prethodno dobiijena Suglasnost Hrvatskih šuma, a koji su izrađeni u sklopu EU projekata. Također se preko novinskog članka objavljenog u
Glasu Slavonije, 17. prosinca 2011. udruzi prijeti raskidom Ugovora o korištenju objekta Eko centra (vlasništvo RH) kojeg su dobili u Zakup, a koji se trenutno oprema iz pretpristupnih fondova EU IPA HU – HR. Prema ugovoru o zakupu, nema nikakvih razloga da bi se zakup mogao raskinuti, no javne prijetnje su ipak izrečene. Do sada su u 8 godina korištenja objekta uplatili za korištenje objekta na račun Hrvatskih šuma Podružnice Osijek ukupno
156 864,00 kn + PDV. Posljedica raskida Ugovora biti će
zatvaranje Eko centra.
Ilegalna odlagališta u parku i na rubu parka prirode, devastacija kulturnih dobara, prijenos vlasništva
- Ovo nije sukob Hrvatskih šuma i Zelenog Osijeka, ovo je sukob Uprave šuma Podružnice Osijek sa Zakonima RH, a Zeleni Osijek treba maknuti jer je nepoželjan kao svjedok.
Ilegalno animalno odlagalište u Parku prirode
Nakon što se aktualizirao problem rušenja i gradnje spomenutog pogona (kojeg šumari nazivaju hladnjača) u Zlatnoj Gredi, Zeleni Osijek je zaprimio
anonimnu dojavu o slučaju
"divlje" animalne deponije odnosno foto dokumentaciju razbacanih trupala divljači pored naselja
Tikveš u
Parku prirode Kopački rit, nekoliko desetaka metara od postojeće hladnjače kojom upravljaju Hrvatske šume Podružnica Osijek.
Na foto dokumentaciji snimljenoj 20. listopada 2009. godine, uz
raskomadanu divljač na animalnoj deponiji se nalazi i
dokumentacija Hrvatskih šuma o skladištenju i pregledu divljači. Između ostalih nameće se i pitanje – Zar spomenuta dokumentacija ne bi trebala biti u arhivi, te potiče li na sumnju u ilegalnu prodaju i odstrjel divljači...? Animalne deponije su potencijalna mjesta
širenja zaraze i
onečišćenja podzemnih voda. Prema navodu anonimne dojave slučaj je prijavljen Upravi Parka prirode, a već sutradan 21. listopada 2009. bager je ilegalno sanirao deponiju
zatrpavši sve dokaze. Udruga Zeleni Osijek uputila je Parku prirode zahtjev za informacijom o ovom slučaju.
Ilegalno odlagalište otpada na rubu Parka
Nakon ovog slučaja došli su i do informacije o divljoj deponiji otpada pored lovačke kuće Zlatna Greda kojom također upravljaju Hrvatske šume Podružnica Osijek. Zeleni Osijek je izašao na teren i uočio iskopane rupe pune otpada (komunalni otpad, kosti životinja, ambalaža, plastika), samo nekoliko desetaka metara od
lovačkog doma. Na lokaciji se nalazi i poveće humke ispod kojih se vjerovatno krije otpad koji je prije odlagan i zatrpan. Od doma do deponije vodi šumski dobro utabani put. Lovački dom se nalazi oko 2 km od pustare Zlatna Greda i oko 50 m od Parka Prirode Kopački rit.
Od 2003. godine od kada je Zeleni Osijek prisutan u prostorima Zlatne Grede, Hrvatske šume nisu ulagale u održavanje ili razvoj pustare, na bilo koji način. Većina objekata je u
derutnom stanju, krovovi prokišnjavaju, a u pustari se nalazi niz starih i nekoliko novih deponija komunalnog otpada. U prosincu 2010. godine Zeleni Osijek je osigurao
15 000,00 kn za volonterske akcije čišćenja deponija Zlatne Grede. Na akcijama je sudjelovalo 25 volontera te su očišćene neke od deponija. Poziv za sudjelovanje u akcijama upućen je i Hrvatskim šumama Podružnici Osijek, no na Poziv nam nije odgovoreno niti su sudjelovali u čišćenju.
Hrvatske šume Podružnica Osijek uložila je žalbu protiv Rješenja Ministarstva kulture i zaštitu Zlatne Grede kao kulturnog dobra, s ciljem
skidanja zaštite.
12. prosinca 2011.
Zavod za urbanizam izvršio je mjerenje i snimanje objekta kojeg je udruga Zeleni Osijek dobila u
Zakup za potrebe legalizacije i upisa u zemljišne knjige. Tada je Udruga saznala da je u procesu
prijenos vlasništva nad svim objektima u Zlatnoj Gredi sa Republike Hrvatske na Hrvatske šume.
Pritisci na rad udruga za zaštitu okoliša i čiji se interes ugrožava transparentnošću i provedbom zakona?
Ucjene i prijetnje od strane Hrvatskih šuma Podružnice Osijek prema udruzi Zeleni Osijek smatraju se
pritiscima na demokratsko i slobodno/civilno društvo. Udruge za zaštitu okoliša u posljednjih nekoliko godina svojim zalaganjem za očuvanje prirode i okoliša te održivim razvojem često su izložene ovakvim i sličnim pritiscima i prijetnjama – primjer je
Varšavska i Dravska liga. Neshvatljivo je da je u ovom trenutku pred
ulazak u EU, Hrvatska još uvijek u situaciji "sukoba" interesnih grupacija unutar državnih struktura s boljitkom društva u cjelini.
"Hrvatske šume" d.o.o. stekle su pravo na prestižni FSC certifikat za gospodarenje šumama. Prema definiciji FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema
strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim srandardima. FSC je osnovan 1993. godine uz potporu glavnih ekološki nevladinih udruga, kao što su World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace.
Hrvatske šume će u što skorije vrijeme morati utjecati na promjenu načina upravljanja šumskim i drugim prirodnim resursima koje su joj dane na upravljanje od RH jer bi se u suprotnom temeljem navedenih problema moglo postaviti pitanje opravdanosti prava na
FSC certifikat.
Nameću se sljedeća pitanja:
Zašto se prenosi vlasništvo nad zaštićenim kulturnim dobrom te po kojem rješenju? Zašto se s prijenosom vlasništva započelo pred kraj mandata prošle vlasti i pred parlamentarne izbore?
Jedna od najvećih nelogičnosti trenutnog razvoja situacije je ta da se nakon Rješenja o zaštiti prenosi vlasništvo nad Zlatnom Gredom na Hrvatske šume koje su se službeno izjasnile i protive se zaštiti i očuvanju Zlatne Grede.
U dokumentarnom serijalu HTV-a
"Mijenjam svijet" iz 2006. godine, jedna epizoda je posvećena Zelenom Osijeku i Eko centru Zlatna Greda. Na pitanje o radu Zelenog Osijeka u Zlatnoj Gredi,
upravitelj šumarije Tikveš je rekao:
- ...je za dobrobit zajednice ali mi nemamo od toga ništa. Izjavom zaposlenika državne tvrtke nameće se pitanje - u
čijem interesu ta tvrtka radi?
Zahtjev prema nadležnim institucijama
Ovim putem Zeleni Osijek apelira na relevantne institucije da zaštićena Pustara Zlatna Greda
ostane u vlasništvu
Republike Hrvatske s upravljanjem koje će osigurati ekološku i kulturološku revitalizaciju Pustare i na opću korist u smjeru održivog razvoja Baranje.
Prirodnim resursima kojima upravljaju državne tvrtke treba se upravljati na
ekološki održiv način i na dobrobit zajednice i države u cjelini.
Zeleni Osijek