Razmatrajući situaciju nakon gubitka izbora u središnjici
HDSSB-a i njihovu glavnom uporištu Osijeku,
na sjednici Izvršnog odbora stranke čule su se ideje koje podsjećaju na najmračnije razdoblje
fašizma.
Mario Opačak, nedavni prebjeg iz
HSP-a, predložio je da se protiv onih od kojih su izgubili izbore ide
radikalno, pri čemu
ne treba štedjeti niti njihove obitelji. Opačak nije nevažan član
HDSSB-a; bio je njihov kandidat za zamjenika gradonačelnika Osijeka, za '
desnu ruku'
Krešimira Bubala.
Da se u
HDSSB-u takvi stavovi
provode u praksi, vidjelo se odmah poslije izbora kada je
sin jednog od osnivača stranke i suautora njihova programa, koji se prije nekoliko mjeseci distancirao od njih i u kampanji
podržao Ivicu Vrkića,
dobio otkaz u jednoj županijskoj ustanovi u kojoj je radio kao portir. Ugovor na određeno vrijeme mu je, naime, nekoliko puta uredno produžavan, ali nakon gubitka izbora našao se na ulici, što je njegov otac doživio kao
kaznu zbog iskazane nelojalnosti.
Protiv Opačkovog
ultraradikalnog prijedloga još je na spomenutoj sjednici ustao
Stjepan Sokol, direktor jedne osječke osnovne škole, ocijenivši takav govor nedopustivim. Predložio je kako bi bolje bilo razmotriti uzroke gubitka vlasti u Osijeku, nego planirati sulude osvete političkim suparnicima i njihovim obiteljima.
Informaciju nam je dao jedan od stotinjak sudionika skupa, zgrožen onim što je ondje čuo, a potom potvrdio još jedan.
Stjepan Sokol nije nam htio komentirati slučaj, ali priču nije niti osporio.
Mario Opačak pak, sve je demantirao rekavši da tako nešto nikad ne bi izjavio.
Burićevo 'otvoreno pismo'
Gubitak Grada Osijeka, a još više mogućnosti raspolaganja gradskim proračunom i nadzora nad upravama 14 gradskih poduzeća, odgojno-obrazovnih ustanova, poslovanjem društava u manjinskom vlasništvu Grada te utjecaja na koncesionarima gradskih poslova,
težak je udarac HDSSB-u koji se rado naziva
najjačom regionalnom političkom strankom u Hrvatskoj. Stoga iz osječkih političkih krugova već dolaze informacije kako je u stranci neprikosnoveni
Branimir Glavaš, na sastanku sa članovima Predsjedništva i IO odmah poslije izbora, najviše
inzistirao na očuvanju jedinstva i izbjegavanju unutarstranačkih sukoba do čega bi moglo doći nakon gubitka pozicija, sinekura i pogodnosti u sustavu osječke gradske vlasti, što očekuju nakon promjene gradonačelnika i odnosa u Gradskom vijeću.
Stoga se
HDSSB, kako bi makar djelomice nadoknadio izgubljeno u Osijeku, mobilizirao oko osvajanja vlasti u pripetavanju u susjednom
Belišću, gdje se izbori djelomice ponavljaju. Ondje se, poznato je, dogodio presedan jer je nakon dodatnog prebrojavanja u drugom izbornom krugu kandidat HDZ-a,
Dinko Huis, pobijedio svog imenjaka Burića iz HDSSB-a za samo jedan glas. Nakon Burićeve tužbe Ustavni je sud odlučio o ponavljanju izbora na dva biračka mjesta na kojima je utvrđeno nekoliko nepravilnosti.
Dinko Burić na tim je mjestima dobio nešto više glasova od Huisa, pa bi sada morao pobijediti s većom razlikom kako bi se domogao gradonačelničke pozicije. Kako bi se umilio biračima iz
21 belišćanske ulice koji će u nedjelju ponovno na izbore, danas se u
Glasu Slavonije obratio javnosti '
otvorenim pismom' kojim odgovara na navodne javne glasine kojim ga politički protivnici u Belišću nastoje ocrniti.
Dar od Boga
Burić se tako biračima nudi kao čovjek koji je cijeli život posvetio pomaganju drugima te će svakome kome bude mogao pomoći u traženju posla. Otkaze neće dijeliti, niti će ikada pitati za ičiju bilo kakvu pripadnost, a pogotovo ne za stranačku. To, ističe, smatra
darom od Boga.
Tekst u
Glasu Slavonije potpisan inicijalima naziva lista '
gs' i objavljen u vrhu osme stranice u rubrici '
Novosti', naslovljen je s: '
BURIĆ: Odričem se gradonačelničke plaće, milijun kuna ići će za socijalne programe'. Burić i u prvoj rečenici najavljuje kako od plaće, postane li gradonačelnik, neće uzimati ni lipe. To je, kaže, namjeravao objaviti u slučaju izborne pobjede, no predomislio se zbog 'bezočnih laži, uvreda i podmetanja' koje o njemu šire '
iz redova HDZ-a'.
Dinko Burić nije napisao da bi u slučaju uzimanja
gradonačelničke plaće od 11.500 kuna
ostao bez saborske od
dvadesetak tisuća kuna, a kako bi mu u tome slučaju Sabor nadoknadio razliku, Burić ne bi izgubio niti lipe u obje varijante. Nije naveo niti to s koliko bi novca
iz belišćanskoga gradskog proračuna i proračuna tvrtki u vlasništvu Grada financirao tzv.
medije HDSSB-a, za koje su se
iz osječkoga gradskog proračuna godišnje izdvajali
milijuni.
Tako je samo za
Slavonsku televiziju prema jednom ugovoru
Grad Osijek godišnje izdvajao
800.000,00 kuna, a neposredno uoči izbora s
Glasom Slavonije je sklopio '
ugovor o zakupu medijskog prostora' u visini
672.169,50 kuna. Poslovna jedinica Glasa Slavonije je i
Slavonski radio, a utjecaj HDSSB-a evidentan je i na dva web portala:
SiB, kojeg vodi
mladež HDSSB-a i
Republika.eu. Pobijedi li
Burić na izborima za belišćanskoga gradonačelnika, bit će zanimljivo vidjeti koliko će taj Grad
izdvojiti solidarnosti prema tim medijima kojima će, gubitkom Osijeka, financijski temelj znatno smršavjeti.
'Rog za svijeću'
U otvorenom pismu
Burić navodi i kako mu obitelj živi od njegove i suprugine plaće, ali prodajući tako svojim sugrađanima 'rog za svijeću' ne navodi koliku dobit godišnje skida s računa svoje liječničke ordinacije u belišćanskom
Domu zdravlja. U toj je zgradi Županija prije nekoliko godine, kada je Burić bio zamjenik župana, platila ugradnju lifta do prvoga kata gotovo
600.000 kuna, čime je znatno olakšala pristup pacijenata i povećanje prihoda Burićeve ordinacije.
Najviše
podsmjeha, međutim, izazvala je Burićeva samohvala da bi svakome kome može pomogao u traženju posla i da ljude ne dijeli ni po kakvoj pripadnosti, i to kod
desetero zaposlenika Županije koji su u jednom potezu
dobili otkaze 2004. godine, nakon što je vlast preuzela
skupina Branimira Glavaša.
Krešimir Bubalo tada je bio
župan, a
Burić zamjenik župana, a otkaze su podijelili ljudima zaposlenima na javnom natječaju u mandatu prethodne koalicijske vlasti. Znakovito je i da su svi koji su se tada našli '
na cesti' imali prezimena stranog podrijetla ili bili pripadnici nacionalnih manjina. Uspjeli smo identificirati osmero od deset njih: troje s
njemačkim prezimenima, dvoje s
mađarskim, jedan
Židov i dvije
Srpkinje… Nitko se ne sjeća da je Burić tada protiv toga rekao ijednu riječ, a kamoli izrazio zabrinutost za otkaze desetero zaposlenika među kojima neki nisu bili pripadnici niti jedne političke stranke, ali se nisu mogli podičiti niti hrvatskim prezimenima.
Autor: Goran Flauder/tportal.hr