-
Hoće li ljudi u namjeri da dođu do što više potrebne hrane, na kraju "pojesti" sami sebe? Ili, može li poljoprivreda osigurati dovoljno hrane za sve brojniju svjetsku populaciju, a da pri tome ne ugrozi okoliš? Tako pojednostavljeno zvuči zabrinutost koju je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu - iskazala zastupnica
Biljana Borzan (SDP)
Naime, izvješće o uzgoju biljaka
"Kako povećati kvalitetu i urode?" koje je razmatrano u Europskom parlamentu izražava zabrinutost oko činjenice može li poljoprivreda kao djelatnost u dosadašnjem obliku ispuniti zahtjeve rastuće svjetske populacije. Izvješće poziva na ulaganja u razvoj novih metoda u obradi tla, čuvanje raznolikosti poljoprivrednih kultura te istraživanje za povećanje prinosa.
-
U takvim naporima treba biti vrlo oprezan da bi se zaštitilo zdravlje ljudi i okoliš. Ne smijemo dopustiti autorizaciju genetski modificiranih organizama dok se zamjetno ne poboljša procjena rizika njihova učinka – upozorila je zastupnica Borzan.
Podsjećajući kako je nedavna odluka
Europske komisije o genetski modificiranom sjemenu kukuruza prošla protiv volje građana jer protivljenje čak 19 država članica nije bilo dovoljno za kvalificiranu većinu, Borzan je istaknula kako je
"Na zastupnicima u Europskom parlamentu odgovornost da se čuje glas građana i da osiguramo kako institucije Europske unije ne bi izgubile na kredibilitetu pred svojim građanima".
Pri tome je naglasila kako postoje velike neiskorištene mogućnosti u segmentu ekološke poljoprivrede.
-
Nova zajednička poljoprivredna politika EU poseban naglasak stavlja na ekološku poljoprivredu, te su velika sredstva namijenjena upravo toj vrsti projekata. Hrvatska kao zemlja s čistim okolišem i velikim brojem malih poljoprivrednih gospodarstava ima potencijal postići jako dobre rezultate plasirajući upravo ekološke poljoprivredne proizvode - rekla je Borzan.
Konkretno, u Hrvatskoj ima blizu
2.000 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, a pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom je oko tri posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta. Podaci iz 2013. godine u usporedbi s podacima iz prethodnih godina ukazuju na kontinuiran porast ekološke poljoprivrede, no unatoč tome je zastupljenost ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj u začetku.
Tekst: Ured zastupnice EP Biljane Borzan