[2.5.2015.] Mnoštvo izlagača i predavanja trećeg i četvrtog dana Kreativne riznice
Drugoga dana popularizacijskoga simpozija
Kreativna riznica, koji se održava na
Ekonomskom fakultetu u Osijeku,
studenti, srednjoškolci, ali i ostali zainteresirani građani, imali su prilike
poslušati i sudjelovati u nizu zanimljivih predavanja i radionica. Izlaganja drugoga dana otvorili su doc. dr. sc.
Ivo Mijoč predavanjem
Dionička i menadžment kultura kao determinante Hofstedeovih varijabli na kojemu su slušatelji mogli saznati nešto o različitim utjecajima nacionalnih kultura te implikacijama različitosti na računovodstvene sustave i računovodstvenu kulturu, dok su studenti
Ana Zrnić, Ivona Martinović, Valentina Bermanec, Karla Bilandžić, Petra Forjan i Lorenso Yakub na okruglome stolu razgovarali o što su to uopće
kreativne i kulturne industrije, njezinim sistematizacijama i poimanjem u literaturi te kako se iste
praktično razvijaju u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a. Za to vrijeme u prostorima BIOS-a
Jesenka Ricl i Sven Špehar održavali su Kreativna radionica o kreiranju projektnih ideja na temu društvenih inovacija, a čiji su se rezultati predstavljali u posljednjem bloku predavanja drugoga dana simpozija. U prostorima Ekonomskog fakulteta paralelno se mogla pogledati projekcije KristineRaspudićKumrićGledamo, vidimo, mislimo kamerom te izložba Park prirode Kopački rit:
Isabella Hedwig Franziska Natalia vonCroy-Dülmen i plakat Filipa Cvitića Razvoj glagoljice.
Izv. prof. dr. sc.
Sunčica Oberman Peterka na fakultetu je održala okrugli stol pod nazivom
Poduzetnički pothvat u kreativnoj industriji te je okrugli stol nastavljen predavanjem
Kako započeti poslovni poduhvat u kreativnoj industriji. Zainteresirani knjižničari i informatolozi poslušali su predavanje
Zlatka Švigira, Ante Kovačevića, Ognjena Cahuna na temudigitalnih knjižnica te se dotaknuli pitanja prednosti i nedostataka digitalizacije te uopće poslovnih potencijala digitalnih knjižnica. Nakon toga je uslijedilo predavanje
Jasminke Mesarić Kreativna knjižnica kao krucijalni koncentrični krug kulturne industrije na kojemu se moglo saznati što je to uopće kreativna knjižnica i što ona nudi svojim korisnicima. Doc. dr. sc.
Dubravka Klasiček i dr. sc.
Davorin Pichler objasnili su slušateljima osnove autorskog prava te odnos između autorskog prava i industrijskog vlasništva, a
Tin Horvatin s doc. dr. sc.
Jerkom Glavašem iprof. dr. sc.
Majom Lamzom Maronić održali su predavanje Kreativna i kulturna ekonomija – primjeri dobre prakse.
Nakon stanke za nadahnuća nastavljeni su blokovi predavanja. Prvo u nizu bilo je predavanje izv. prof. dr. sc.
Milice Lukić i Vere Blažević Krezić Glagoljica i Slavonija u prošlosti i sadašnjosti na kojemu su izlagačice slušateljima predstavile glagoljašku tradiciju u Slavoniju te povukle pitanje proučavanja i promicanja glagoljice i njezine tradicije koje je upotpunjeno sljedećim predavanjem Ivane Buljubašić i Nikoline RebrineMarinov o glagoljici kao proizvodu, marki i brendu te strategijama kojima se u suvremenosti ona prezentira.
Sanja Račić govorila o mediju radija te njegovu razvijanju i promjenama kroz koje prolazi, a Igor Mavrin, čije je predavanje slušao i dogradonačelnik
Vladimir Ham, govorio je koje su perspektive razvoja kreativne ekonomije gradova koji prolaze kroz programe Europske prijestolnice kulture te što će to značiti za kreativnu ekonomiju u Osijeku. U istom je bloku predavanje održao i
Neven Antičević iz Algoritma koji je govorio o izazovima s kojima se bori suvremeno izdavaštvo te kako izlazi na kraj sa sve proširenijom digitalizacijom.
Sljedeći je blok izlaganja na simpoziju započela prof. dr. sc.
Jasna Horvat koja je s
Petrom Ljevak iz Naklade Ljevak govorila na temuSocijalne mreže i nakladništvoo tome koji sadržaji zanimaju korisnike Facebookovih stranica nakladničkih poduzeća, a doc. prim. dr sc.
Dunja Degmečić i Vedran Lenzna predavanju
Kreativni um odgovorili su na pitanja o kreativnim procesima te kako oni funkcioniraju u
našem mozgu. Na predavanje E-marketing u kreativnoj industrijidoc.dr.sc.
Davorin Turkalj i doc. dr. sc.
Antun Biloš uputili su zainteresirane u najnovije aplikacije e-marketinga posebno se osvrnuvši na aplikacije u kreativnoj industriji. Doc. dr. sc.
Nives Tomašević predstavila je na predavanju
Arhitektura kulturne i kreativne ponude Zadra strategije kojima se služio grad Zadar u oblikovanju kulturne ponude te kulturnog i kreativnog turizma te potaknula slušatelje, a posebice studente, na promišljanje o kulturnim i kreativnim ponudama u Osijeku te kako ih razvijati, dok je mr. sc.
Zorislav Kalazić održao predavanje
Stock fotografija nakon kojega je slijedila i popunjena radionica gdje su sudionici vježbali praktično snimanje stock fotografije. Osim te radionice, još je jedna zainteresirala mnoge uzraste, a to je bila radionica Kreativnost u upravljanju vremenom voditeljica
Dore Radl Ćućić i
Mirjam Džalto koje su sa svojim polaznicima radile na kreativnom organiziranju vremena.
Posljednje predavanju u posljednjem bloku izlaganja bilo je predavanje akademkinje
Dubravke Oraić Tolić koja je govorila o vrlo specifičnim slojevima i viđenjima nacije u poznatog književnika A. G. Matoša. Objasnila je pritom zašto je i danas sasvim legitimno reći da je netko samo politički Hrvat te tko su sve bili Matoševi politički i književni suparnici. Uslijedila je i radionica doc. dr. sc.
Ivane Bestvine Bukvić s Marijom Mihaljević, Ivanom Tokić, Ivom Buljubašić i Martom Borić pod nazivom
Kreativnost moja prednost na kojemu su sudionici osmislili vlastite ideje kreativnih događanja ili proizvoda te nakon toga razvijali ideje i korake njezine provedbe. Drugi dan simpozija završen je radionicom Valerije Karačić E lega, znaš hrvatski? na kojoj su sudionici na posve neformalan, interaktivan način usvajali znanje o hrvatskom standardnom jeziku te pokušali naći odgovore na vrlo često postavljana pitanja kako što napisati.
Tekst i foto: Krešimir Strahonja/Osijek031.com
Najava: Kreativna riznica Osijek 2015.
Pročitajte i..
Uz niz izlaganja svečano je otvorena Kreativna riznica
Nebitno
