Sud časti osnovan 2000. pri
Hrvatskoj obrtničkoj komori ima značajnu ulogu u zaštiti digniteta hrvatskog obrta i potrošača, a koji kao nedržavni sud sudi članicama HOK-a zbog povrede dobrih poslovnih običaja u obavljanju obrta.
Dosadašnja iskustva govore kako se najveći broj prijava odnosio na lošu izvedbu radova ili nekvalitetno pruženu uslugu, neizvršavanje dogovorenih, a već plaćenih poslova i slično. U slučaju povreda dobrih poslovnih običaja i drugih povreda sud časti može izreći jednu od šest predviđenih mjera, od opomene do javnih opomena objavljenih na sjednici
Skupštine Komore do objave u tisku, prijedloga za oduzimanje obrtnice od šest mjeseci do pet godina, oduzimanja prava na primanje naučnika od jedne do tri godine, zabrane obnašanja funkcija u tijelima komorskog sustava, pa do najstrože mjere - zabrane obavljanja djelatnosti od šest mjeseci do dvije godine.
Osnovni način rada suda je pokušati spor među strankama riješiti
mirnim putem sklapanjem nagodbe u tzv. prethodnom postupku koji vodi tajnik suda, odnosno ovlašteni djelatnik. Ako među strankama ne dođe do nagodbe, postupak se nastavlja pred tročlanim sudskim vijećem. Pri županijskoj
Obrtničkoj komori djeluje tročlano sudsko vijeće, na čelu kojeg je
Alma Mehmedović, uz članove vijeća-obrtnike
Stipu Vlahovića te
Zdenka Ocelića.
- Nagodba se pokušava postići mirnim putem, a ako ne uspije, saziva se prvostupanjsko vijeće koje provodi postupak, kaže
Blaženka Bogdan, tajnik županijske
Obrtničke komore. Ročišta toga vijeća održavaju se pri područnoj komori, dok drugostupanjsko vijeće sudi u Zagrebu i to po žalbi na prvostupanjsku odluku, s tim da je presuda njihovog vijeća konačna.
- Trenutačno su u tijeku dva spora koja se odnose na slučajeve u kojima je, primjerice, obrtnik tužio obrtnika za povredu dobrih poslovnih običaja u obavljanju obrta, odnosno za nelojalnu konkurenciju. Uglavnom se žale korisnici usluga, najviše u djelatnosti graditeljstvu zbog nepoštovanja rokova, loše izvedenih radova ili više cijene od istaknute ponude. U postupku se ne plaća naknada, ali svaka od stranaka u postupku snosi vlastite troškove (svojih zastupnika ili vještaka). Ako nije postignuta nagodba, stranka se radi zaštite svojih prava može obratiti redovnom sudu, kaže
Blaženka Bogdan.
Zvonko Digula, tajnik
Udruženja obrtnika Osijek, podsjeća kako je prije konstituiranja
HOK-a i razvoja instituta Suda časti, Udruženje obrtnika obavljalo poslove svojevrsnog vještačenja spora između korisnika usluge i obrtnika, ali vodeći računa i o zaštiti interesa obrtnika.
- Građani su se obraćali Udruženju obrtnika u slučajevima ako je naš član-obrtnik nešto nekorektno učinio. Kako obrtnik ne bi stekao lošu reputaciju, te kako bi izbjegao sudske troškove, predsjednik pojedine obrtničke Sekcije s još dva eminentna člana struke, obavili bi uvid u nastali spor te, praktički, obavili vještačenje. Takav pristup imao je, u pravilu, pozitivan učinak za sudionike spora. Primjerice, bilo je slučajeva kada su autolimari pregledali rad svojeg kolege zbog sumnje da u automobil nije ugrađen novi dio, ili da je, pak, riječ o nestručnoj ugradnji prozora u potkrovljima. Iskustva govore kako je do sada najviše problema bilo u građevinskoj djelatnosti i autostruci, upozorava Digula, napominjući kako je broj građana koji su se obraćali
Udruženju obrtnika bio
zanemariv. Podsjeća kako se sadašnji postupak mirenja provodi prema točno utvrđenim pravilima koja vrijede i za poslovne odnose na relaciji obrtnik-obrtnik.
Centar za mirenje
Pri
HOK-u je osnovan i
Centar za mirenje, koji pruža usluge posredovanja, odnosno mirnog rješavanja sporova. Alternativno rješavanje sporova medijacijom (mirenjem) pruža se članovima Komore i njihovim poslovnim partnerima u svim vrstama sporova u kojima je mirenje dozvoljeno, a u skladu sa
Zakonom o mirenju. U planu je osnivanje četiri regionalna centra za mirenje, te se može očekivati da će jedan od njih biti i u Osijeku.
Autor:
Lj. Kovačević/
Glas-Slavonije.hr
Anonymous, kakva su Vaša iskustva s majstorima? Želite li nekoga pohvaliti, pokuditi?