Od
raka dojke najčešće obolijevaju
žene iznad pedesete godine života, ali u novije vrijeme sve češće obolijevaju i
mlađe žene, pogotovo u
četrdesetim godinama. Potvrdila nam je to i
Maja Vrhovac, dr. med. specijalist
radiologije iz osječke
Croatia Poliklinike, koja je istaknula da smo, nažalost, svjedoci da je u današnje vrijeme
incidencija raka dojke povećana u općoj populaciji i da se javlja u sve mlađih žena.
Točan uzrok iza tog fenomena
nije još do kraja istražen, iako ona navodi kako se nedvojbeno može povezati sa
suvremenim načinom života, koji je opterećen
neurednim životnim navikama i
užurbanim ritmom punim stresa.
“
Rizični čimbenici poput visoko procesuirane hrane, pušenja, alkohola, debljine te sjedilački način života, odgađanje prve trudnoće i dojenja negativno utječu na zdravlje općenito pa tako i zdravlje dojki i povezani su s povećanom incidencijom malignih bolesti. Na navedene čimbenike možemo utjecati promjenom životnih navika, dok na genetske čimbenike ne možemo utjecati”, objašnjava dr. med. Vrhovac.
Postoji pritom teorija da bi
nagli porast broja slučajeva kod mlađih žena mogao biti povezan s
odgodom trudnoće. Zaključci iz posljednjeg izvještaja
Američkog društva za borbu protiv raka ističu da bi pad stope fertiliteta mogao doprinijeti porastu broja slučajeva. Naime, žene koje nisu rađale ili koje su prvo dijete rodile nakon 30. godine imaju nešto veći rizik od raka dojke, dok višestruke trudnoće i rana trudnoća smanjuju rizik.
U svakom slučaju, realnost jest takva da bi se žene trebale ranije početi
brinuti o zdravlju svojih grudi. Dr. med. Vrhovac savjetuje da se prva
mamografija,
osnovna dijagnostička pretraga za pregled dojki kod žena, obavi nakon 40. godine života, s time da pacijenticama preporučuje da već u ranim 20-ima krenu sa
samopregledom dojki. Spomenuti je postupak, kaže,
vrlo koristan budući da svaka žena dobro poznaje svoje tijelo i brzo može primijetiti sumnjive promjene. Stoga je preporučljivo da žena učini samopregled jednom mjesečno nakon menstruacije kada su dojke najmanje napete i kada je najlakše primijetiti eventualne promjene.
Navedene se preporuke mijenjaju u slučaju da se osoba nalazi u
specifičnoj rizičnoj skupini, onda je preporuka da se s dijagnostičkim pregledima
krene i ranije. To se odnosi na žene koje općenito imaju povećan rizik da tijekom života razviju malignu bolest dojke.
“
Ukoliko žena ima u prvoj obiteljskoj liniji oboljelu od raka dojke, sama je preboljela rak dojke ili nosi određenu genetsku mutaciju koja joj povećava rizik, preporučujemo prvi mamografski pregled i ranije. U dogovoru s liječnikom treba učiniti standardnu mamografiju, 3D mamografiju, UZV ili MR, a to je specifično za svaku pojedinu pacijenticu”, navodi specijalist radiologije.
Bitnu ulogu
preventivnih pregleda prepoznala je i
Croatia Poliklinika koja je nedavno lansirala kampanju “
Ne pazim dok ne opazim” u sklopu koje želi potaknuti građanke i građane na
preventivnu brigu o svom zdravlju. Spomenuti projekt ima više faza – u rujnu je fokus bio na
kralježnici i držanju, dok je ovaj mjesec naglasak na
dojkama s obzirom na to da je listopad posvećen
borbi protiv raka dojke. Upravo zato Croatia Poliklinika nudi
20 posto popusta na ultrazvuk i mamografiju kako bi potaknula žene da se odazovu na preventivni pregled dojki.
Dr. med. Vrhovac nam je odmah objasnila razliku između te dvije pretrage. Kako kaže, osnovna razlika je u tome što mamografski uređaji koriste
ionizirajuće zračenje za snimanje dojki, dok je
UZV dojki koristi
ultrazvučni val za snimanje dojki, te je samim time neopterećen ionizirajućim zračenjem.
“
Mamografija se koristi u žena koje su navršile 40 godina života i u pravilu se ponavlja u jednogodišnjim ili dvogodišnjim intervalima ovisno o riziku pojedine pacijentice i o građi dojki. UZV dojki se koristi za pregled dojki u bilo kojoj dobi. U mladih žena je UZV osnovna dijagnostička metoda za pregled dojki, dok kod žena nakon 40. godine života UZV dojki se primjenjuje naizmjenično s mamografskim pregledom ili kao nadopuna mamografskom pregledu. Također je moguće pod kontrolom UZV učiniti ciljane punkcije otkrivenih tvorbi u dojkama”, pojašnjava Iako mamografski uređaji koriste ionizirajuće zračenje, dr. med. Vrhovac ističe da su u suvremenim uređajima doze zračenja
niske i
ne nose značajan rizik za zdravlje pacijentica, samim time je korist navedene pretrage višestruko veća nego potencijalna šteta. Ultrazvuk dojki je pritom metoda bez ikakvog rizika za zdravlje i može se ponavljati koliko je god puta potrebno.
[Sponzorirani članak]
Nebitno
