Rod i rodni identitet predstavljaju
nove koncepte u društvenim znanostima, sve više odvajajući shvaćanje i poistovjećivanje
biološkog spola od
društveno konstruiranog roda. Dok spol predstavlja biološku osobinu stvaranja gameta i određen je
kromosomima i spolnim organima, rod predstavlja društveno i kulturološki uvjetovane obrasce ponašanja i razmišljanja koji proizlaze iz rodnih uloga.
Rod se i dalje opetovano koristi kao
sinonim za spol, a u znanstvenoj se literaturi javlja tek u drugoj polovici 20-og stoljeća. Shvaćanje
rodnih uloga i identiteta razlikuje se od kulture do kulture, a kroz socijalizaciju djeca su odgajana da prihvate jednu od dvije rigidne, binarne kategorije, koje dolaze s obrascima i modelima ponašanja prihvatljivima za njihov spol.
S druge strane,
seksualnost i seksualni identitet predstavljaju načine na koji ljudi
doživljavaju i izražavaju sebe kao seksualno biće, uz samopercipiranje sebe po pitanju romantične ili seksualne privlačnosti prema drugim osobama. Iako je ljudska seksualnost prisutna od početaka ljudskog postojanja te je neizostavni dio ljudske povijesti, veliki pomaci u shvaćanju i definiranju seksualnosti nastali su u prethodnom stoljeću na područjima psihoanalize, psihologije ponašanja i seksologije.
U
Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici, korisnicima se pristup relevantnoj građi koja, ne samo da daje
odgovore na sva pitanja vezana uz rod i seksualnost, već temeljito ruši sve predrasude i pogrešna shvaćanja koja postoje o spomenutim konceptima.
Nevolje s rodom : feminizam i subverzija identiteta
Nevolje s rodom, monumentalno djelo i magnum opus Judith Butler, neizostavna je literatura s područja feminizma i rodnih studija. Autorica se u knjizi kritički osvrće na radove Simone de Beauvoir Michela Foucaulta, Jacquesa Lacana i drugih te argumentira da tradicionalno poimanje roda i ženstvenosti nije stvar prirodnog, već isključivo društvenog konteksta. Rod je performativan, a na njegovo stvaranje i održavanje utječu društvene norme, interakcije, stereotipi i sl. Gledajući na muškarce i žene kao kategorije, Butler smatra da na spomenute kategorije dodatno utječu i faktori poput društvene klase, etničke pripadnosti i seksualne orijentacije.
Drugi spol
Drugi spol autorice Simone de Beauvoir knjiga je koja nam govori o ulozi žene u društvu, kao i o tome što uopće znači biti žena. Originalno objavljena u dva volumena, Beauvoir započinje knjigu pitanjem "Što je žena?", argumentirajući da se muškarca u društvu postavlja kao početnu točku, zadani tip osobe, a ženu kao drugo, ostalo. Takav tip svjetonazora bio je standardan u društvu, prikazujući podređenost žena od strane muškaraca u vidu razmnožavanja. Beauvoir prikazuje majčinstvo kao lanac i okove koji osiguravaju pokornost te omogućavaju muškarcima da osiguraju svoju dominantnost u društvu. Uspoređujući odrastanje djevojčica i dječaka, prikazuje kontrast u načinu na koji se odgaja jedne i druge; djevojčicama se govori da moraju biti ženstvene i da paze na ponašanje i oblačenje, a dječaci su mladići i mlada gospoda koji se bave bitnim stvarima. Početak je drugog volumena upečatljiv; "Ženom se ne rađa. Ženom se postaje." Nije biologija ta koja ih definira, već samo društvo i okolina.
Postjugoslo/avenski TRANS : životi aktivizmi kulture
Kako patrijarhat potpomognut neoliberalnim kapitalizmom nastoji iznova definirati uloge muškaraca i žena, pri tome postavljajući sve strožije definicije i parametre, knjiga Postjugoslo/avenski TRANS : životi aktivizmi kulture prikazuje život transrodnih aktivista koji djeluju u državama bivše Jugoslavije. U izradi zbornika, koji su uredili Bojan Bilić i Aleksa Milanović, tekstovima su svoj doprinos dali autori i aktivisti koji djeluju u brojnim kolektivima i queer udrugama. Kroz niz tekstova o povijesnom djelovanju aktivista u državama bivše Jugoslavije, isprepleću se priče o počecima aktivizma, zakonskim okvirima postojanja transrodnih osoba, njihovom prikazivanju i sudjelovanju u kulturnim i političkim okvirima.
Tko je skuhao Posljednju večeru? : ženska povijest svijeta
Nagrađivana autorica Rosalind Miles knjigu Ženska povijest svijeta (originalni naslov, kasnija izdanja nose naslov Tko je skuhao Posljednju večeru? : ženska povijest svijeta) posvećuje ženama koje su kroz povijest ostale zakinute za sve zasluge i doprinos društvu. Kroz naredna poglavlja, Miles opisuje kako su žene završile u potčinjenom položaju, kako je izgledao život žena u ranim fazama ljudske civilizacije, njihovi privatni životi i mogućnosti koje su imale, odnosno nisu. Borbe za jednaka prava u društvu, poput sufražetskih i za radnička prava, kao i preuzimanje industrijskih poslova u vrijeme ratova, olako su bili u opasnosti od povratka na staro u kriznim vremenima i autoritativnim režimima, krijući u sebi poruku da borba nikad ne prestaje.
Povijest seksualnosti
Dostupno u četiri sveska, Povijest seksualnosti Michela Foucaulta studija je ljudske seksualnosti kroz povijesni kontekst. Vođen tezom da je seksualnost kao stvar diskursa relativno nova domena ljudskog interesa, koja je zadnjih 300-injak godina pobudila interes brojnih filozofa i znanstvenika te započela period istraživanja seksualnosti pojedinaca, odbacuje teze o tome da su zapadnjačka društva zabranila i potisnula bilo kakvo izražavanje ili ispitivanje seksualnosti, prije svega zbog pojave kapitalizma. Foucault kroz naredne sveske pojašnjava kako u periodu prosvjetiteljstva raste interes za definiranjem odnosa izvan braka, kao i shvaćanjem seksualnosti djece, osoba s teškoćama i homoseksualaca. Pozivajući se na period Antike, istražuje tekstove grčkih i rimskih mislilaca te otkriva čitateljima različite načine shvaćanja odnosa koji su ljudi tog perioda imali.
Povijest gej i lezbijskog života i kulture
Knjiga Povijest gej i lezbijskog života i kulture rezultat je rada nekolicine istraživača diljem svijeta, koji su proučavali brojne knjige, članke, memoare, pisma i umjetnička djela, s ciljem prikazivanja života queer osoba. Knjiga istražuje položaj i svakodnevicu queer osoba, njihova prava i predrasude s kojima su se suočavali te značajne povijesne događaje koji su utjecali na njih. Knjiga svoj fokus usmjerava i na različite kulture u svijetu koje gaje društvo koje nije heteronormativno; od trans osoba i osoba trećeg spola/roda u Indiji i jugoistočnoj Aziji do osoba dva duha (Two-spirit) u domorodačkim plemenima Sjeverne Amerike i sl.
Tekst: Dino Maganjić mag. informatologije
Nebitno
