U srijedu 19. ožujka službeno je otvoren ekoprojekt "
PlanetA”. U sjenici
Filozofskog fakulteta, zahvaljujući donaciji obitelji
Fuderer, posađeno je stablo likvidambar koje nosi veliku simboliku. Tijekom godišnjih doba ono mijenja boju lišća iz zelene i žute u crvenu.
Takav proces metafora je za promjenu koja dolazi s vremenom, a životni i biološki ciklus koji moramo očuvati isprepliću se s ciljevima i vrijednostima projekta. ,,PlanetA” je projekt
Studentskog zbora Filozofskog Fakulteta u Osijeku i Filozofskog fakulteta u Osijeku koji nastoji informirati javnost o održivosti, kružnoj ekonomiji i zaštiti okoliša raznim predavanjima, panel-raspravama i radionicama, a u planu je i buvljak.
Na otvorenju projekta govorili su voditeljica projekta i predsjednica Studentskog zbora
Leonarda Nago i dekan Filozofskog fakulteta
Ivan Trojan te predsjednici partnerskih udruga;
Darija Walter (PLANTaža),
Dinko Župan (Eko-Karašica) i
Vatroslav Šrajer (SEZAM).
Događaju su prisustvovali i brojni studenti te profesori fakulteta, a tijekom sadnje
Vesna Fuderer objasnila je kako pravilno brinuti o stablu koje će sada krasiti njihovo dvorište. Sve partnere i studente veže isti cilj - napraviti prvi korak k održivom načinu života.
Dekan FFOS-a Ivan Trojan obratio se uvodnim riječima: "
Ovo je zapravo jedan u nizu projekata koji komentiraju sve ono što se zbiva oko nas. Priča o održivosti globalna je priča, barem bi trebala biti. Ekološka osviještenost temelj je svih nas i našeg rada, a tog su itekako svjesni naši studenti okupljeni u Studentskom zboru, udruge vezane uz FFOS i studentske udruge. Dovoljno je samo ih pratiti i pružiti logistiku jer oni su srce ovog fakulteta i nema bolje promidžbe i kvalitetnijeg fakulteta nego onog gdje ih samo pustite da promišljaju o stvarnosti svih nas. Oni kada žele nešto i pronađu interes, posvetit će silne sate da isto istraže i kritički promisle o onome što se zbiva oko nas. Ova generacija okupljena oko fakulteta na našem Sveučilištu zna veoma precizno secirati naše društvo”.
Voditeljica projekta i predsjednica Studentskog zbora FFOS-a Leonarda Nago istaknula je da sadnjom stabla ukazuju na
važnost očuvanja okoliša i da se malim promjenama doista može doći do velikog cilja.
"
Mi želimo educirati mlade i širu javnost kako bi implementirali održive navike. Ti mali koraci kumulativno za cijelu planetu mogu značiti jako puno. Za početak, trebamo uvesti edukaciju o pravilnom odvajanju otpada i što se od tog otpada može ponovno iskoristiti jer imamo tendenciju jednokratne uporabe. Bilo bi dobro i da ne kupujemo stalno novu odjeću ako postoje second-hand trgovine i drugačiji izvori gdje možemo iskoristiti rabljenu robu.
Imamo puno problema s otpadom na lokalnoj i državnoj razini, ali mi kao građani moramo biti svjesni i ustrajni u našim odlukama. Ne smijemo biti pasivni i u strahu, nego se upustiti u akciju. Neki će pomisliti da je to samo obično stablo, ali ono će proizvesti puno kisika, pomoći bioraznolikosti našeg planeta i to je naš prvi poziv drugima. Na početku nas je u projektu bila šačica ljudi, a danas nas je već 20. Studenti nam se javljaju, iščekuju naše događaje i vidi se po posjećenosti da su željni promjene”, rekla je Nago.
Predsjednica Udruge PLANTaža Darija Walter istaknula je zadovoljstvo što je dijelom studentske inicijative.
"
Jako mi je drago da mi, malo stariji entuzijasti, možemo podržati mlade studente koji su se uhvatili u koštac s jednim svjetskim, globalnim problemom koji će sve više dolaziti do izražaja u godinama koje slijede. Drago mi je što ispred udruge koja već 11 godina djeluje na području Osijeka možemo podržati ovakve inicijative, a još mi je draže kada te inicijative čine studenti, mladi ljudi svjesni izazova i klimatskih problema. Od srca vam zahvaljujem i stojim uvijek na raspolaganju”, dodala je Walter.
Predsjednik Udruge SEZAM, Vatroslav Šrajer, poručio je kako su se rado odazvali hvalevrijednoj inicijativi.
"
Ja, kao sportaš, uvijek učim djecu da se bave sportom i kroz njega zdravo žive. Posebno mi je drago da na ovakav način mogu pridonijeti zdravlju naše županije. Inače sam iz Donjeg Miholjca i tamo imamo veliki problem s otpadom, a ne želim da se Slavonija pretvori u odlagalište. Apsurd je da djecu učimo da zdravo žive u nezdravom okolišu. Čestitamo Filozofskom fakultetu na ovom projektu. Naša udruga uvijek sudjeluje u akcijama za očuvanje prirode, a svijest o tome u društvu trebala bi biti veća”, rekao je Šrajer.
Nakon otvorenja predavač i predsjednik
Eko-Karašice dr. sc. Dinko Župan održao je predavanje naslova ,,Pitka povijest svijeta”, gdje je prikazao utjecaj pojedinih pića na svjetsku povijest. Drugi dio predavanja bio je posvećen vodi kao piću 21. stoljeća, gdje se opisuje globalna problematika vode, a osvrnuo se i na sadašnje stanje u Hrvatskoj i Slavoniji.
"
Mi, kao udruga djelujemo gotovo 15 godina i imamo veliki problem uključivanja mladih ljudi u naše akcije vezane uz kampanje kvalitete zraka i vode tako da je ovo sjajna prilika. Ovogodišnji su primjer tema Svjetskog dana voda ledenjaci. Snjegovi Kilimandžara uskoro će postati prošlost, a poznati ledenjaci već nestaju u metrima. To su rezerve pitke vode kojih imamo samo 1 %. Hrvatska prema Eurostatu ima 30 000 kubičnih metara obnovljive slatke vode po stanovniku i tu smo prvi u Europskoj uniji, ali to je znak da ju moramo čuvati. Bitno je raditi na pročišćavanju vode i zaštiti ju od zagađivanja te prijeći na ekopoljoprivredu. U Slavoniji najveće bogatstvo su arteški bunari te otvoreni vodeni tokovi koje moramo štititi sustavom za pročišćavanje. Sad je veliki problem i jednokratna plastika koja završava u našim vodama i ribi koju zatim mi jedemo s mikro- i nanoplastikom. Ona remeti hormone u našem tijelu i izaziva niz autoimunih bolesti, što je velika opasnost. Moramo sačuvati naše vodene resurse, drago mi je da su studenti na dobrom putu k tome”, zaključio je Župan.
Zaključak predavanja bio je kako prvi prioritet ekoloških inicijativa treba biti sprječavanje nastanka otpada, a zatim priprema za ponovnu uporabu, recikliranje i zbrinjavanje otpada.
Tekst: Leonarda Nago
Foto: Stefan Zundanović
Nebitno
