Vlada još ne želi razgovarati o ukidanju neradne nedjelje, zamrzavanju plaća i
rebalansu državnog proračuna, iako je rebalans neizbježan i na njemu već radi. S drugim mjerama za oporavak gospodarstva što ih predlaže
Ekonomsko vijeće – o potporama malom i srednjem poduzetništvu, davanju poticaja izvoznicima i hitnim mjerama štednje države i državnih poduzeća – Vlada je uglavnom suglasna.
Rekao je to pred više od stotinu predstavnika poduzeća i banaka, poduzetničkih institucija i ekonomskih stručnjaka iz
Osječko-baranjske županije, dr.sc.
Željko Turkalj, jedini član Ekonomskog vijeća iz istočne Hrvatske i dekan Ekonomskog fakulteta, na sastanku u
Erdutskim vinogradima d.d. održanom na poziv župana
Krešimira Bubala. Prepričavajući razgovore o prihvaćanju pojedinih proturecesijskih mjera, dr. Turkalj je često spominjao ministra financija
Ivana Šukera, rekavši kako ne prihvaća suodgovornost Vlade za rastuću nelikvidnost u gospodarstvu, nego uporno tvrdi da država uredno ispunjava obveze.
Dr.sc. Željko Turkalj
Banke spremne za recesiju
Sudionici sastanka podržali su izlaganje
Ivana Mihaljevića, predsjednika Uprave
Slavonske banke d.d. Osijek, koji je izrazio spremnost banke na pomoć u servisiranju i reprogramiranju obveza, praćenju razvoja i proizvodnje, manjih projekata, posebice malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i izvoza.
- Mi smo društveno odgovorni i spremni smo kratkoročne i dugoročne kredite reprogramirati i omogućiti godinu dana grace perioda, kako bismo zajedno prebrodili krizu, rekao je na skupu Ivan Mihaljević i naglasio kako su banke spremne na recesiju, zbog čega su smanjile plan rasta za ovu i iduću godinu. Privrednike je pozvao da skupa s bankom porade na snižavanju kamatnih stopa:
- I mi ovisimo i financijskim tržištima na kojima je problem nelikvidnost, pa država i banke više nemaju mogućnosti refinanciranja obveza kao ranije. Stoga smo klijentima sugerirali da odgode sve kapitalne projekte koji ne donose brze učinke i pozvali ih na preispitivanje planova za naredne dvije godine.
Ivan Mihaljević
Vlada nije svjesna što nas čeka
Župan Krešimir Bubalo naveo je kako
Državna revizija nije imala niti jednu primjedbu na poslovanje Županije.
- Depozite i kredite udvostručili smo za tri godine i danas imamo 13,663 milijardi kuna kredita i 6,631 milijardi kuna depozita. Prošlih godina govorilo se samo o tomu u što će se ulagati, a ove je godine ključno kako stvoriti, a ne potrošiti, istaknuo je Bubalo.
Da Vlada ozbiljno kasni s proturecesijskim mjerama i nije svjesna što nas sutra čeka, upozorio je
Bernard Jakelić, potpredsjednik
HUP-a.
- Čeka nas pad potražnje, poskupljenje i teži dolazak do novca te problemi s likvidnošću. Vlada i premijer Sanader djeluju mi poput hitne pomoći koja je stigla na mjesto nesreće, gdje iz arterija lipti krv, a oni uzimaju knjigu i čitaju kako zavezati prvi zavoj. S jedne strane zabranjujući rad nedjeljom i nizom sličnih odluka smanjuju punjenje proračuna, a s druge povećavaju socijalne transfere, ne vidim kako misle preživjeti krizu, rekao je Jakelić i ukazao na nužno restrukturiranje javne uprave i teritorijalnog ustroja kao smetnju razvoju gospodarstva.
Krešimir Bubalo
Časni bankrot
Uspoređujući pristup krizi u nas i u svijetu, dr.sc.
Slavica Singer, voditeljica poslijediplomskog studija
Poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu, ustvrdila je kako smo izgubili previše vremena da uopće izgovorimo riječ „recesija“.
Dr. Singer je navela primjer
Njemačke, koja je još u studenom uvela porezne olakšice za poduzeća i građanima kako bi se povećao kapacitet za ulaganja i potrošnju. Istraživanja su pokazala kako je u kriznim situacijama loše ulagati u novu infrastrukturu, nego treba krpati postojeću i povećati učinkovitost onoga što imamo.
Nacionalno vijeće za konkurentnost SAD-a izišlo je s tri mjere: osloboditi privatni sektor poreza na ulaganja, stimulirati potrošače, mala i srednja poduzeća za ulaganje u energetsku efikasnost, te uveli državne obveznice kojima se aktivira novac građana za projekte „zelene“ energije.
U
Francuskoj je plan oporavka ciljan na spašavanje automobilske industrije, stanogradnje i građevinarstva, uvedene su porezne olakšice i programi za prekvalificiranje nezaposlenih. U
Velikoj Britaniji smanjen je PDV i uvedena odgoda plaćanja poreza, ulaganje u stanogradnju, energiju i škole. Došlo je nacionalizacije nekoliko velikih banaka i uveden je program za povećanje likvidnosti. Čak su i
Nizozemci u javnom sektoru odlučiti štedjeti, a mi još nismo iako je zbog skupe i neefikasne javne uprave gospodarstvo financijski preopterećeno.
Dr.sc. Slavica Singer
- Mi smo, kao Nacionalno vijeće za konkurentnost, još 12. prosinca dali preporuke Ekonomskom vijeću. Tražili smo osiguranje likvidnosti malih i srednjih poduzeća i plaćanje u roku do 30 dana i omogućavanje takvim poduzećima sudjelovanja u javnim nabavkama. Predložili smo mentorstvo velikih poduzeća malima, te pravo na drugu šansu. Recesija je kao šumski požar i zahvaća sve, pa se može očekivati mnoštvo poslovnih promašaja. Europska unija je preporučila razlikovanje časnog od nečasnog bankrota, kako bi se onima koji su doživjeli časni bankrot omogućilo pravo na drugu šansu. Predsjednik Svjetske banke izrazio je nadu da će izlazak iz krize početi tek 2010. godine, dok će posljedice krize trajati duže. Moramo dobiti jasnu sliku stanja u kojem se nalazimo i ne smije biti politizacije na razini vlade, niti na lokalnoj razini, zaključila je dr. Singer.
Autor: Goran Flauder
Nebitno
Muško
