ZAGREB - Popis stanovništva koji će biti proveden iduće godine pokazat će u kojoj mjeri je depopulacija uzela maha, kojom se dinamikom smanjuje ukupni broj stanovnika Hrvatske i ostvaruju li se o tom pitanju crne ili samo sive prognoze. Prema studiji "Projekcije stanovništva Repblike Hrvatske 2004. - 2051. godine", koju su 2006. godine za Državni zavod za statistiku izradili demografi Marinko Grizelj i u najpovoljnijoj varijanti, koja podrazumijeva visoke stope fertiliteta i migracije, Hrvatska bi dogodine trebala imati 4,407 milijuna stanovnika, odnosno 35 tisuća manje nego 2004. godine. U najlošijoj varijanti, koja znači vrlo nisku stopu fertiliteta i izostanak migracije, Hrvatska bi iduće godine imala 4,324 miljuna stanovnika što bi bilo čak 118 tisuća manje nego 2004. godine.
Autori spomenute studije koristili su se općeprihvaćenom metodom uzimajući u obzir učinak rađanja, smrti i migracije unutar svake dobne i spolne skupine kako bi unaprijed "izmjerili" promjene u ukupnom broju stanovništva i dobnom sastavu. U obzir su uzeli nekoliko varijanti: od najlošije s niskom stopom fertiliteta i bez migracije stanovništva, do najpovoljnije s vrlo visokom stopom fertiliteta i visokom stopom migracije. Prema prvospomenutoj, najcrnjoj varijanti, Hrvatska bi do 2051. ostala bez 1,319 milijuna stanovnika u odnosu na sadašnji broj. U umjerenoj varijanti (srednji fertilitet sa srednjom migracijom) broj stanovnika Hrvatske u idućih 40 godina smanjio bi se za 728.000, dok bi u najboljoj varijanti Hrvatska u tom razdoblju izgubila "samo" 118 tisuća stanovnika. U svakom slučaju, gubitak je neizbježan.
Autori studije istaknuli su kako se u stručnoj i znanstvenoj javnosti još od šezdesetih godina prošloga stoljeća upozorava na izrazito negativne demografske procese "čijim se nastavljanjem neupitno i sve više ugrožava funkcioniranje društva". Dočim su nepovoljna demografska kretanja od 1990-ih naovamo poprimila iznimno zabrinjavajuće razmjere "čije se gospodarske i društvene posljedice već vide i bit će sve izraženije u doglednoj budućnosti".
Hrvatska se, napominju autori, već nekoliko desetljeća suočava s problemom nedovoljnog obnavljanja stanovništva, no usprkos tomu fenomena prirodne depopulacije, što znači da je umrlih više od živorođenih, nije bilo sve do 1991. godine.
Zapad ne zanimamo mi već naš prostor
Gubitak stanovništva najteže posljedice ostavlja na gospodarskoj i socijalnoj slici neke države. Prof.dr. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta u Zagrebu ne dvoji oko toga da će u idućih pola stoljeća Hrvata biti mnogo manje nego sada, ali ni oko toga da će Hrvatska postati stjecište siromašne radne snage s istoka, kao i bogatih kupaca sa zapada koji žele doći u posjed što kvalitetnije zemlje. "Imamo kvalitetan životni prostor, no Europska unija ne treba nas već taj naš prostor. On je već rezerviran za one koji će ga htjeti kupiti. U tom smislu već se sređuju i zemljišne knjige", kaže Kulić.
Njemačka i istočna Europa na udaru bijele kuge
Projekcije stanovništva u Europskoj uniji do 2060. godine ukazuju na zanimljiv trend. Sadašnji EU s 27 članica ima 499,4 milijuna stanovnika, ali u idućih 50 godina taj bi se broj, prema projekcijama Eurostata, povećao tek za nešto više od šest milijuna. Prema istoj projekciji, najveći gubitnik bila bi najveća EU-država, Njemačka, koja bi sa sadašnjih 82,1 milijun stanovnika pala na 70,7 milijuna. Najviše bi se povećalo stanovništvo Velike Britanije - sa sadašnjih 61,9 milijuna na 76,6 milijuna! Velik porast stanovništva mogu očekivati i Francuska (sa 62,5 na 71,8 milijuna), Španjolska sa 46,7 na 51,9 milijuna), Belgija (s 10,7 na 12,3) te Irska (s 4,6 na 6,7 milijuna), ali i bogate i visokorazvijene Norveška i Švicarska koje nisu članice Unije. S druge strane, drastičan pad stanovništva očekuje gotovo sve članice Unije s istoka i jugoistoka Europe. Poljska bi, prema istoj projekciji, u idućih pola stoljeća ostala bez gotovo sedam milijuna stanovnika! Rumunjska bi izgubila četiri i pol milijuna, Bugarska više od dva milijuna, Mađarska 1,3 milijuna, dok bi Češka i Slovačka svaka izgubile nešto manje od milijun stanovnika. Takva depopulacija bila bi najpogubnija za male države poput Litve, koja po istoj projekciji gubi oko 800.000 stanovnika, Latvija pola milijuna, Slovenija oko 300.000, a Estonija oko 200.000 stanovnika.
1.319.000
stanovnika manje mogla bi u najcrnjoj varijanti imati Hrvatska 2051. godine 728.000
stanovnika manje bilo bi prema umjerenoj varijanti
118.000
stanovnika manje bilo bi 2051. prema najboljoj varijanti
Miroslav FILIPOVIĆ |
Muško
Nebitno
