Do
Uskrsa zaživjet će i jedino infrastrukturno gradilište od nacionalnog značenja na slavonskim prostorima. Počet će naime gradnja dionice
Sredanci - Svilaj kao dio cestovnog paneuropskog
koridora 5c. Nositelj radova je
Osijek-Koteks te zagrebačka
Ingra kao partner. Vrijednost radova je
20,5 milijuna eura (bez PDV-a), a predviđeni rok završetka radova su
24 mjeseca.
- Za nas je ovo početak radova od velikoga značenja, kako za samo poslovanje, tako i zato što smo time dio velikog projekta - kratko će tek najavu dobrih vijesti prokomentirati
Drago Tadić, predsjednik Uprave najveće slavonske građevinske tvrtke.
Njegova je tvrtka bila
najbolji ponuđač na natječaju za izvođenje građevinskih radova na ovoj
3,2 kilometra dugoj dionici koja će koridor 5C dovesti do granice s
BiH. Investitor projekta su
Hrvatske ceste, a projekt financiraju
Europska banka za obnovu i razvoj te
Europska investicijska banka.
Građevinskom terminologijom rečeno, pred Osijek-Koteksom je gradnja
čeonog cestarinskog prolaza "Svilaj", istoimenog graničnog prijelaza, čvora, trase i pripadajućih objekata. No, za tu renomiranu tvrtku to ne bio trebalo predstavljati probleme, jer je bila i vodeći izvođač na do sada dvije sagrađene dionice, od Sredanaca do
Đakova te od Đakova do
Osijeka.
Koridor 5C u ovom istočnohrvatskom dijelu u ukupnoj je dužini nešto manji od
90 kilometara, a prvi radovi započeli su u
rujnu 2005. godine. Različitim intenzitetom, u
Mađarskoj više, u BiH ipak nešto sporije, realiziraju se dionice i u tim susjednim zemljama, budući da koridor cestovno povezuje
Budimpeštu, Osijek,
Sarajevo i
Ploče. Hrvatska
Vlada donijela je odluku da se krene i u gradnju najjužnije dionice te autoceste, od granice BiH prema luci Ploče. Tako jedina nepoznanica još ostaje početak radova na dionici od Osijeka do
Belog Manastira, odnosno do granice s Mađarskom.
Most preko Save zajedno s BiH
Vlada RH je definitivno krenula i u realizaciju gradnje mosta preko
Save na koridoru 5C. Most od
660 metara, vrijedan
26 milijuna eura, i priključne ceste dvije će države graditi zajednički. Hrvatski dio financirat će se novcem europskih investicijskih banaka, a cijeli bi posao trebao biti dovršen do kraja sljedeće godine.
Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr