Zbog svađe pekara zavladao pravi kaos u cijenama kruha

U posljednjih nekoliko mjeseci u pojedinim dijelovima Hrvatske, uz druge osnovne namirnice, poskupio je i kruh. Najnovije poskupljenje stiže iz Splita, a tamošnji su pekari cijene kruha od 1. svibnja podigli za 10 posto. Kruh je u Osijeku poskupio prije nekoliko mjeseci, ali ne u svim pekarnicama jednako. Kako doznajemo u Sekciji pekara pri Udruženju obrtnika, kada je u pitanju cijena kruha, u Osijeku vlada potpuni kaos. Predsjednik Sekcije Branko Čičak kaže da su pekari na ovom području potpuno razjedinjeni, što izaziva situaciju da se u gradu kruh može kupiti po cijeni koja varira između 4 i 7,50 kuna, bez obzira na težinu.

- Vlada potpuno rasulo na tržištu. Konkurencija je velika, pekari stalno dižu i spuštaju cijene, a kupci su postali izgubljeni. Bivaju privučeni u pojedine pekare cijenom kruha od četiri kune za 700 grama, a onda izigrani već nakon nekoliko dana kada taj kruh poskupi za kunu ili dvije, kaže Čičak te dodaje kako je do kaosa među osječkim pekarima došlo nakon neuspjelog dogovora o zajedničkom podizanju cijena u veljači, kada je odlučeno kako će se od 1. ožujka u Osijeku cijena bijelog kruha od 700 grama kretati od sedam do osam kuna, a polubijelog od šest i pol do sedam i pol kuna, s tim što se donja cijena prepušta pekarima koji u ponudi imaju kruh ispečen u jednoj turi, a gornja cijena pekarima koji cijeli dan nude svježe, pa time i traženije, pekarske proizvode.

- Kada su ljudi vidjeli da unatoč dogovoru neki nisu podigli cijene te su tako ukrali kupce onima koji su to učinili, došlo je do revolta i izgubio se svaki trag fiksnim cijenama kruha, kao i ikakvoj mogućnosti za daljnje dogovore, kaže Čičak, ističući kako je ipak "originalni" krivac za skuplji kruh skupo bijelo brašno koje osječki pekari trenutno nabavljaju u prosjeku za tri i pol kuna po kilogramu.

- Sve dok cijena brašna nije prelazila 2,30 kuna bilo je dobro, zaključuje Čičak.

U đakovačkim se pekarnicama bijeli kruh težine 700 grama može kupiti po cijeni od pet pa do sedam kuna, a polubijeli za pet ili šest kuna.

Pekarnice na udaru inspektora

U državni proračun prošle je godine prema Izvješću o radu Državnog inspektorata, uplaćeno 3,6 milijuna kuna kojim je u 123 pekarnice rješenje o zabrani rada izvršeno uplatom po 30.000 kuna. Pekarnice su se, naime, prošle godine našle pod povećalom Državnog inspektorata, kako navode, u cilju zaštite gospodarskih interesa potrošača i svođenja na najmanju moguću mjeru proizvodnje i prodaje pekarskih proizvoda u "sivoj zoni". U kontrolama nad primjenom Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište, ukupno je utvrđeno 238 povreda.(M.Muškić)

Tekst: Ivana Kukić Solar/Maja Muškić/Glas-Slavonije.hr

Zato si sam pecem kruh u pekacu i to preporucujem svima da naprave. Osjeti se kroz mjesec kad ne moras svaki dan minimalno 6,50kn dat, a i taj "domaci" kruh je jestiv i drugi dan....

isprike.šupci.isprike.šupci.isprike.šupci....

metalac-os je napisao/la: Zato si sam pecem kruh u pekacu i to preporucujem svima da naprave. Osjeti se kroz mjesec kad ne moras svaki dan minimalno 6,50kn dat, a i taj "domaci" kruh je jestiv i drugi dan....

Slažem se...mi već dva mjeseca kod kuće pečemo vlastiti kruh i zaista se isplati. Da ne kažem kako nam traje više dana nego ovaj iz pekare jer je puno zasitniji a i zdraviji...naravno bez ikakvih aditiva i praškova koji je opće poznati satojak kruha iz pekare.

Heroina9 je napisao/la: metalac-os je napisao/la: Zato si sam pecem kruh u pekacu i to preporucujem svima da naprave. Osjeti se kroz mjesec kad ne moras svaki dan minimalno 6,50kn dat, a i taj "domaci" kruh je jestiv i drugi dan.... Slažem se...mi već dva mjeseca kod kuće pečemo vlastiti kruh i zaista se isplati. Da ne kažem kako nam traje više dana nego ovaj iz pekare jer je puno zasitniji a i zdraviji...naravno bez ikakvih aditiva i praškova koji je opće poznati satojak kruha iz pekare.

A koji su to aditivi i praškovi sastavni dio običnog kruha iz pekare? Daj mi molim te, objasni, jer iako sam radila u pekarni ne znam koji bi to bili, a pogotovo da su općepoznati.

Što se tiče poskupljenja - imam isto mišljenje kao i osvakom poskupljenju svaki drugi čovjek.

A što se tiče inspekcija, trebalo bi ih biti više, i sanitarnih, a pogotovo financijskih. Svašta bi se dalo tu popraviti. I puno kazni naplatiti.

Pa 'ko se vidio sa šiptarima dogovarati!? U tim pekarama rade cijele obitelji, a kad naiđe inspekcija bježe na sporedne izlaze kao štakori sa tonućeg broda.

tayllor je napisao/la: Pa 'ko se vidio sa šiptarima dogovarati!? U tim pekarama rade cijele obitelji, a kad naiđe inspekcija bježe na sporedne izlaze kao štakori sa tonućeg broda.

Varaš se... Ne rade svuda obitelji, kad imaju biznis veći od obitelji (da, događa se) rade i ostali zaposlenici,

ali ovoga sa bježanjem poput štakora definitivno ima, btw zanimljiva usporedba, hahah

moraju bježati ako nemaju ni hrvatsko državljanstvo, a kamoli prijavu...

metalac-os je napisao/la: Zato si sam pecem kruh u pekacu i to preporucujem svima da naprave. Osjeti se kroz mjesec kad ne moras svaki dan minimalno 6,50kn dat, a i taj "domaci" kruh je jestiv i drugi dan....

Jesi li ikad racunao koliki su ti mjesecni troskovi vlasite proizvodnje kruha, da tako kazem? Dakle sirovine, struja, sam pekac kruha..?

Redakcija 031 je napisao/la: ...pekari stalno dižu i spuštaju cijene, a kupci su postali izgubljeni. Bivaju privučeni u pojedine pekare cijenom kruha od četiri kune za 700 grama, a onda izigrani već nakon nekoliko dana kada taj kruh poskupi za kunu ili dvije...

Njemu ne paše jedino to što se nisu uspjeli dogovoriti i stvoriti monopol, a glumi velikog zaštitnika potrošača - da ja jedan dan naletim na jednu cijenu kruha, a drugi na drugu jednostavno bih se okrenuo i otišao tamo gdje je jeftinije.

U zapadnim zemljama ovaj fenomen oko cijena proizvoda se zove Konkurencija!

Članak 2.
Za proizvodnju sljedećih vrsta proizvoda mogu se utrošiti količine brašna kako slijedi:
(g)
Redni broj Vrsta proizvoda Pojedinačna masa gotovog proizvoda (g) Najviša količina utroška brašna (g)
Kruh
1. Bijeli 1500 1100
2. Bijeli 1200 880
3. Bijeli 1000 735
4. Bijeli 800 590
5. Bijeli 700 520

PRAVILNIK
O KOLIČINI BRAŠNA UTROŠENOGA ZA PROIZVODNJU POJEDINIH PEKARSKIH PROIZVODA
ovako dakle prema pravilniku najveća dozvoljna količina utrošenog bršana za kruh težine 1500g je 1100 g, računajte da je 14-15% vlaga brašna što znači da prima, oko 150g vode..ostalo su aditivi

još jedan dokaz da je tomu tako je definicija brašna po najnovijim izmjenama i dopunama pravilnika o brašnu..

ZAKON
O POSEBNIM UVJETIMA ZA STAVLJANJE
BRAŠNA NA TRŽIŠTE
prema ovom zakonu donesenom 2004 . definicija brašna glasi
1. brašno je proizvod dobiven mljevenjem pšenice, raži i kukuruza, a namijenjen je ljudskoj prehrani

a prema izmjenama i dopunama te uredebe iz 2004. imamo novu definiciju
1. brašno je proizvod dobiven mljevenjem pšenice, raži i kukuruza, a namijenjen je ljudskoj prehrani,
2. pojam brašno također obuhvaća i namjenske smjese i koncentrate koji u svom sastavu imaju više od 10% pšeničnog, raženog ili kukuruznog brašna.«


Znači brašnom na tržištu se nazivaju sve namjenske i koncentrirane smjese koje imaju najmanje 10% brašna

stoga u 1500 g teškom kruhu imamo ako smo sretne ruke 1100 g brašna, nešto soli, 150g vode i ostalo su aditivi, u nekom lošijem slučaju u 1500g bog dragi zna koliko je stvarno braša...
za damu iz pekare informacija, aditivi su ono od čega ti se kašlje dok mjesiš tijesto i grize ti oči, a tijesto prije pečanja ..formiranog kruha, kifli i ostalog peciva je blago sivkaste boje.
Isplati se kupiti pekač kruha i zdravstveno i financijski..bar znam što jedem.

"Nered" na tržištu?
To što ovaj lik naziva "neredom" zove se konkurencija - tko je sposobniji, taj ima konkurentniju cijenu.
Jasno da onaj pekar kojemu radi isključivo obitelj ima manje troškove od npr Škoje i da može prodavati kruh za 5,00 kn.
Neće voziti mercedes, ali može pristojno živjeti.

Kamo sreće da ovakav "nered" postoji i u nekim drugim područjima: struja, plin...

-nella- je napisao/la : Heroina9 je napisao/la: metalac-os je napisao/la: Zato si sam pecem kruh u pekacu i to preporucujem svima da naprave. Osjeti se kroz mjesec kad ne moras svaki dan minimalno 6,50kn dat, a i taj "domaci" kruh je jestiv i drugi dan.... Slažem se...mi već dva mjeseca kod kuće pečemo vlastiti kruh i zaista se isplati. Da ne kažem kako nam traje više dana nego ovaj iz pekare jer je puno zasitniji a i zdraviji...naravno bez ikakvih aditiva i praškova koji je opće poznati satojak kruha iz pekare. A koji su to aditivi i praškovi sastavni dio običnog kruha iz pekare? Daj mi molim te, objasni, jer iako sam radila u pekarni ne znam koji bi to bili, a pogotovo da su općepoznati.

kolko ja znam, a mislim da znam, u one bavarske kiflice i ostale tamnosmede proizode dodaju se bojila, a to su aditivi... a dalje mi se ne da pisati i menovati kako se zovu reakcije i nastali spojevi kod nastajanja tih smedih boja...
e da i to nije samo kod kruhova, negop i kod cipsa, flipsa, brusketa mareta i ostalih slicnih proizvoda...

A bokte što serete...ja kupujem kruh iz Krune ili kakogod se već to sad zvalo i dobar je,košta 9 kuna ali 2-3 dana je dobar i jestiv tako da opravdava svoju cijenu. Zato nikad ne bi kupio kruh kod šipca koji se skameni ili zgumeni čim se ohladi.

Ipak kontam da bi cijene recimo kruha,mlijeka,šećera,ulja i još nekih osnovnih namirnica trebale biti daleko niže ali boli vladajuće ona stvar,oni sve prepuštaju tržištu da luduje...

Danas cekam tramvaj na kruznom ispred one pekare i vidim pekara unutri mjesi tjesto sa cigarom u ustima?!

Inace kruh kupujem u Novom rekordu, bijeli kruh 6kn, lijepo ti narežu na šnite i di ćeš bolje