
Prije pet godina građevinski je sektor povukao
gospodarski rast i u Osječko-baranjskoj županiji. Tada su prihodi ostvareni od građevine imali udjele i do
15 posto u ukupnom prihodu županijskog gospodarstva. Danas, kada taj sektor treću godinu zaredom proživljava pravi kolaps, taj je udjel pao na samo devet posto, pa bi se tako moglo rezimirati kako je graditeljstvo i osnovni uzrok pada prihoda županijskog gospodarstva.
"
Nedostaju nam upravo njihovih tri do pet milijardi kuna prihoda koji bi nas “vratili u život”" - kratko će prokomentirati
Zoran Kovačević, prvi čovjek HGK - Županijske komore Osijek.
No može li se iz ovoga izvući ipak i nešto dobro? Naime, jasno je kako će se tvrtke u građevinskom sektoru morati restrukturirati pa i reducirati u svom broju. Jer ako ih je u najvećoj slavonskoj županiji, u
zlatnoj 2008. bilo registrirano
402, a sada još više -
421, znak je kako nešto ipak nije u redu.
Jedino pravo objašnjenje je kako građevinski sektor prolazi snažno restrukturiranje u kojem zapravo na tržištu propadaju mnoge veće tvrtke, koje su nudile široku paletu građevinskih radova, od kojih nastaje veći broj malih izvođača radova. No ekonomski stručnjaci s kojima smo razgovarali uvjeravaju kako ni tako male tvrtke neće moći opstati u ovim uvjetima poslovanja. No, slažu se ljudi u struci, velik broj tih tvrtki zapravo i mora nestati, jer rade na rubu zakona. Ili imaju neprijavljene radnike, ili neredovito isplaćuju plaće. U svakom slučaju, državi ne plaćaju poreze i doprinose.
"
Situacija je posebno loša u industriji građevinskog materijala, a među njima iznimno loša kod opekara. Pogasili su peći, ljudi su na minimalcu, a poslodavci najavljuju da bi od početka godine moglo biti bolje. No, nisam optimističan"- prokomentirat će
Željko Ištuk, županijski povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske. Da bi problem bio još veći, primjerice, stala je i obnova u pograničnim područjima u BiH, u kojoj je velikim dijelom bila uključena i slavonska građevinska operativa, ali i građevinska industrija. Svoj danak je uzelo i zakonsko onemogućavanje vađenja šljunka i pijeska iz naših rijeka, što je dovelo do poremećaja na tržištu, pa je cijena prostornog metra pijeska
s 25 skočila na sto kuna!
"
Nepovoljno je i to što se ništa ne događa u svezi s izgradnjom industrijskih objekata" - zavapit će
Ištuk i nastavno reći kako je na razini Hrvatske oko
15 tisuća neprodanih stanova u novogradnji. Pa ako se uzme da je u najvećem broju riječ o stanovima površine od
45 četvornih metara po cijeni od
1.200 eura, dolazi se do iznosa od
1,5 do dvije milijarde eura koji u ovakvoj situaciji nisu ništa drugo nego zarobljeni novac investitora, ali i banaka.
Posla ima za cestograditelje
Najveće, ali čini se i jedine velike infrastrukturne investicije na ovim slavonskim prostorima ipak napreduju dobro. Riječ je o južnom kraku osječke južne obilaznice i dvjema odvojenim dionicima autoceste na koridoru
5C - onoj na izgradnji mosta preko rijeke Drave kod Osijeka i od Sredanaca prema granici s BiH. One napreduju dobro i prema planiranoj dinamici. Ukupna vrijednost radova je procijenjena na
više od 1,3 milijarde kuna.
I susjedi u problemima
Podaci Gospodarske komore Slovenije (portal see.biz) pokazuju da se nama susjedna zemlja nalazi pri dnu ljestvice europskih zemalja po rastu građevinskog sektora. Iza Slovenije su samo Španjolska i Grčka.
Za četvrtinu manja vrijednost radova
Vrijednost radova koje su izvele tvrtke s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti u Hrvatskoj u
2010. godini iznosila je
17,8 milijardi kuna, što je
26,8 posto manje nego 2009. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Te su tvrtke lani na gradilištima imale prosječno
55.393 radnika, što je za
14,3 posto manje nego 2009. Prema vrsti građevina, vrijednost obavljenih radova na zgradama u prošloj je godini iznosila
9,3 milijarde kuna, a na ostalim građevinama
8,5 milijardi kuna.
Tekst: Dario Kuštro/Glas-Slavonije.hr
Foto: Isis/Foto-arhiv 031